Primarne djelatnosti poljoprivreda ratarstvo i stoarstvo primarni sektor

Primarne djelatnosti

poljoprivreda: ratarstvo i stočarstvo = primarni sektor - ratarstvo prehrambene kulture najvažnije npr. žitarice, korjenaste biljke (krumpir), voće i povrće, kava, čaj. . . - stočartvo goveda, svinje, ovce, koze i perad, mlijeko. . .

Poljoprivreda prema obliku: 1) komercijalna - proizvodi za tržište - u razvijenim državama (uz izuzetke) - uglavnom specijalizirane farme samo jedna kultura - velike investicije - primjer: središnja ravnica SAD – a (žito); Australija (stoka); Brazil, Ekvador, Kolumbija (kava, banana, šećer); Obala Bjelokosti i Gana (kakao)

2) samoopskrbna - proizvodi za osobne potrebe (za preživljavanje) - u nerazvijenim državama Afrike, Azije i Latinske Amerike - male parcele veliki broj ljudi mnogo rada - primjer: države monsunske Azije (riža)

POLJOPRIVREDNE REGIJE SVIJETA 1) nizinsko područje Sjeverne Amerike: - Kanada i SAD - žitarice (farme) stočarstvo (rančevi) - jedno od najvažnijih svjetskih agrarnih područja komercijalna - najmoderniji poljoprivredni strojevi 2) tropsko područje Latinske Amerike: - plantažni uzgoj tropskih kultura komercijalna - najveći proizvođači banana, kave, šećera, kikirikija, kakaa - slabo plaćena najamna snaga

3) sredozemno područje: - maslinarstvo, vinogradarstvo, voće i povrće - proizvodnja na malim posjedima - upotreba mehanizacije ograničena zbog karakteristika terena - primjer: Francuska, Italija i Španjolska preko 50 % proizvodnje vina; Francuska (najveći europski poljoprivredni proizvođač); Ujedinjeno Kraljevstvo (govedarstvo, ovčarstvo, svinjogojstvo); Rusija, Ukrajina i Bjelorusija (mnogo ratarskih i stočnih kultura)

4) zapadna Afrika: - monokulturna proizvodnja tropskih kultura komercijalna - veliki posjedi sa slabo plaćenim radnicima - primjer: Nigerija (palme uljarice, kikiriki); Obala Bjelokosti i Gana (kakao)

5) monsunska Azija: - intenzivni uzgoj riže navodnjavanjem samoopskrbna - najveći dio za lokalne potrebe, samo se višak izvozi - brojne obitelji tradicionalno obrađuju zemljište - svih 10 najvećih proizvođača riže npr. Kina, Indija, Indonezija. . . 6) rubni dijelovi Australije: - orijentirani na stočarsku (ovčarsku proizvodnju) - primorski krajevi monokulturni uzgoj žitarica na velikim posjedima u obiteljskom vlasništvu - suvremena proizvodnja komercijalna

ribarstvo = jedna od najvažnijih djelatnost I. sektora - ribolov - marikultura - prerada riba - trgovina ribom i ribljim proizvodima - bitno u prehrani stanovništva siromašnih zemalja (tradicija) - u visokorazvijenim zemljama se potiče konzumacija zbog velike prehrambene vrijednosti

- marikultura = uzgoj riba, rakova, školjki i algi - novija gospodarska djelatnost - zadnjih godina bilježi sve veću ekspanziju - zašto?

GLAVNA RIBOLOVNA PODRUČJA SVIJETA - najpovoljniji geografski preduvjeti su šelfovi (do 200 m) i područja sutoka hladnih i toplih morskih struja bogata hranjivim tvarima (plankton) - primjer: sutok Golfske i Labradorske struje (istok Kanade), sutok Kuroshio i Oyashio struje (istok Japana) - također područja hladnih morskih struja npr. Humboldtove (zapad Južne Amerike) i Benguelske struje (zapad Afrike) - veliko značenje ima i ulov slatkovodne ribe (posebno u Kini) - problem izlovljavanje!!!

Izlov ribe u svijetu 2001. godine

Glavna ribolovna područja svijeta

Ulov ribe po regijama

- najviše ribe lovi se u azijskim zemljama gdje Kina prednjači - u Kini se ulov ribe stalno povećava dok u Japanu dolazi do postupnog opadanja ulova ribe - japansko se tržište zbog velikih potreba opskrbljuje ribom i iz inozemstva (pa i iz Hrvatske) - Južna Amerika drugo je veliko područje ribolova (Peru i Čile) - prema ulovu ribe na istaknutom su mjestu i SAD, Rusija, Norveška i Island - u SAD-u tradicionalno su najvažnija ribarska područja sjeverozapadni Atlantik, sjeveroistočni Pacifik te istočni dio središnjeg Pacifika

Porast ulova ribe od 1950. do 2000.

Šumarstvo djelatnost I. sektora usmjerena na gospodarenje šumama - razvijena samo u dijelovima svijeta gdje su i brojne šume Vodeće zemlje svijeta u proizvodnji drvnih proizvoda 2003.

- ¼ Zemljine površine pod šumama - izrazita neravnomjernost u rasporedu geografska raspodjela šumskih područja: 1) tropsko ekvatorijalno područje Južne Amerike, Afrike i Azije - ½ šumskih područja svijeta - posebno važno poriječje rijeke Amazone Amazonska prašuma najveće pošumljeno područje (“pluća svijeta”) - plemenito drvo: tikovina, mahagonij, ebanovina, eukaliptus

Rasprostranjenost tropskih kišnih šuma u svijetu

2) područje oštre kontinentalne i subpolarne klime na sjevernoj polutki: sjeverni dio Sjeverne Amerike, Europe i Azije - 1/3 cjelokupnog šumskog fonda - prevladavaju crnogorične vrste drveća: jela, smreka i bor - tzv. “klima tajge”

3) područje umjerenog pojasa - na njega otpada 1/5 ukupnog šumskog fonda - znatan dio uništen u posljednjih 200 godina - razlozi: ubrzan gospodarski razvoj, industrijalizacija, porast broja stanovnika i širenje poljoprivrednih površina - vrste: hrast, breza, vrba, bukva, kesten. . .

geografska raspodjela šuma određuje i razmještaj zemalja koje eksploatiraju drvo: a) visokorazvijene zemlje Sjeverne Amerike (SAD i Kanada) i Europe (Skandinavija) - drvo se koristi za potrebe drvne industrije npr. namještaj, građevinarstvo i proizvodnja papira - manji dio drva se izvozi

b) slabije razvijene zemlje tropskog pojasa (Brazil, Indija, Kina, Indonezija) - drvo se pretežno koristi za ogrjev - širenje poljoprivrednih površina + ubrzana industrijalizacija + rast broja stanovnika + niski životni standard = ekspoloatacija drva - razlika između eksploatacije i gospodarenja šumama? deforestacija = smanjenje šumske površine zbog neplanskog i neracionalnog krčenja šuma kisele kiše = odumiranje šuma zbog štetnih plinova u atmosferi (SO₂ i CO₂) nastali pod utjecajem čovjeka

šume su bitne jer utječu na klimu, vode i raznolikost flore i faune površina pod šumama bi trebala biti stabilna do 2020. (uz velike razlike u pojedinim dijelovima svijeta) najugroženije tropske kišne šume ipak, sve veća svijest i zakonska regulativa o održivom razvoju šumskih područja npr. plansko gospodarenje šumama, proglašenje nacionalnih parkova i ostalih zaštićenih područja

PRIMARNE DJELATNOSTI poljoprivreda - suvremena poljoprivreda: mehanizacija, primjena znanosti - grane: ratarstvo, stočarstvo, povrtlarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo. . . - oblici poljoprivrede: Komercijalna (za tržište, visokorazvijene zemlje, mehanizacija npr. SAD) i samoopskrbna (za vlastite potrebe, slabije razvijene zemlje npr. Kina) čimbenici razvoja poljoprivrede: prirodni (reljef, klima, vode, tlo), društveni (vlasništvo, veličina posjeda, tržište, politika države) stočarstvo - proizvodnja mesa (proteini, vitamini, minerali), mlijeka i industrijskih sirovina (koža, vuna) ribarstvo - morsko i slatkovodno - izlov riba i morskih organizama, uzgoj u ribnjacima i morskim kavezima (marikultura)

- glavna ribolovna područja su šelfovi (do 200 m dubine) i sutoci toplih i hladnih morskih struja šumarstvo - važnost šuma: osiguravaju industrijske sirovine, ogrijev, rekreacijske zone, kisik, očuvanje biljnog i životinjskog svijeta - šumske plantaže - racionalno korištenje šuma