Razvoj plana pruanja socijalnih usluga na lokalnoj razini

Razvoj plana pružanja socijalnih usluga na lokalnoj razini Virovitičko-podravska županije 23. veljače 2010. Predrag Bejaković

Zašto plan na lokalnoj razini? (I) • Osoblje koje radi na lokalnoj razini ima izravna iskustva o lokalnom stanju i problemima koje susreću korisnici njihovih usluga. • Oni imaju jedinstveni položaj za rad u partnerstvu s ljudima na terenu za oblikovanje usluga koje se mogu što je više moguće prilagoditi potrebama lokalne zajednice. • Planiranje na lokalnoj razini preusmjerava pozornost s pojedinačne usluge na to kako zajedničkim pružanjem usluga se može stvoriti lokalna mreža usluga. Time se pozornost posvećuje vezama između usluga i savladavanju mogućeg jaza. 2

Zašto plan na lokalnoj razini? (II) • Takvim se planiranjem uzimaju u obzir resursi koji su na raspolaganju na lokalnoj razini i iznalazi način za unapređenje kvalitete i kvantitete pruženih usluga. • Tako se spoznaje koja se financijska pomoć realno može očekivati od središnje države i lokalnih izbora. • To predstavlja složeni odabir. . . onima koji su ga najsposobniji učiniti. 3

Kontekst: pitanja koja treba razmotriti (I) • Nedovoljna razvijenost usluga utemeljenih u zajednici; • Prevelika oslonjenost na korištenje usluga stalnog smještaja za pojedine skupine korisnika usluga – na primjer za djecu ili za osobe s problemima mentalnog zdravlja; • Usmjerenost usluga stalnog smještaja nije dovoljno dobra na one s najvećom razinom potreba, nego su u domove smještene starije osobe i osobe s poteškoćama u intelektualnom razvoju koje bi uz odgovarajuću podršku mogle živjeti u zajednici. • Aktivnosti centara za socijalnu skrb u velikoj su mjeri usmjerene na isporuku novčanih naknada; 4

Kontekst: pitanja koja treba razmotriti (II) • Nedovoljna koordinacija između socijalnog sektora i drugih sustava (zdravstva, zapošljavanja, obrazovanja i drugih) kako bi se pružilo integrirano zadovoljavanje potreba korisnika usluga; • Nepostojanje sustava za osiguranje i poboljšanje kvalitete pruženih usluga; • Očita je potreba za veći uključivanje korisnika usluga u planiranje i pružanje usluga. 5

Procjena sadašnje razine pružanja usluga Usluge pomoći i njega u kući korisnika (na 1000 osoba od 65 i više godina starosti) Virovitičko-podravske županije Splitsko-dalmatinska županija 33 Zadarska županija 17, 79 Vukovarsko-srijemska županija 101, 41 N= N = 2212 N = 450 N = 3000 (Za pružanje izravne usporedbe trebalo bi raspolagati podacima o prosječnom broju sati njege i pomoći svakom pojedinom korisniku) 6

Sadašnja razina pružanja usluga u Škotskoj i Wales Usluge pomoći i njega u kući korisnika (na 1000 osoba od 65 i više godina starosti) Škotska Otoci Shetland Perth i Kinross Prosjek za Škotsku 142 41 69 Prosječan broj sati po korisniku 8, 2 sata tjedno Wales (prosjek) 115 7

Usluge stalnog smještaja za starije osobe na 1000 stanovnika % 65+ Virovitičko-podravske županije Zadarska županija 22, 19 2, 2% Splitsko-dalmatinska županija 15, 26 1, 53% Vukovarsko-srijemska županija 20 2% (Podaci za Splitsko-dalmatinska županija ne uključuju privatni sektor) 8

Usluge stalnog smještaja za starije osobe Na 1000 stanovnika starijih od 65 godina života Wales Engleska 41 40 9

Proces razvoja plana Proces je pod utjecajem: (i) klasičnog pristupa strateškom planiranju i (ii) naglasku na postizanje boljih učinaka za primatelje usluga, a ne na pristupu planiranja i određivanja ulaznih čimbenika (input-a). 10

7 koraka strateškog planiranja 1. Stvoriti viziju 2. Pojasniti misiju 3. Definirati pitanja 4. Utvrditi ciljeve i nastojanja 5. Odrediti planove provedbe 6. Provesti i evaluirati planove 7. Započeti plan u novoj godini 11

Ključni elementi lokalnog planiranja usluga socijalne skrbi • • • Ciljevi socijalnih usluga; Vrijednosti na kojima se usluge temelje; Ključna dostignuća; Prioritete za budući razvoj usluga; Kako će pružatelji usluga socijalne skrbi surađivati s drugim partnerima u učinkovitom pružanju usluga; • Kako će se koristiti financijski resursi; • Mjere učinaka koje će se upotrijebiti u praćenju provedbe plana. 12

Što je potrebno za pripremu lokalnog plana socijalnih usluga? • Procjena potreba; • Analiza raspoloživih financijskih resursa; • Procjena sadašnjeg načina pružanja usluga socijalne skrbi – primaju li pravi ljudi prave usluge visoke kvalitete uz najbolje cijene; • Utvrđivanje lokalnih prioriteta temeljenih na lokalnim potrebama; • Pokazatelji djelovanja; • Konzultacije i povratne informacije. 13

Procjena potreba: izvori podataka 1. Demografski podaci; 2. Podaci o pružanju usluga; 3. Individualna procjena i podaci o planiranju usluga. 14

Procjena potreba: najvažniji demografski podaci • Dobna struktura stanovništva, posebice s obzirom na: 1. Djecu i mlade 2. Stanovništvo u radnoj dobi 3. Stanovništvo 65 i više godina života • Rod (spol) • Broj i % stanovništva s tjelesnim oštećenjima; • Broj i % stanovništva s mentalnim oštećenjima; • Broj i % stanovništva s psihičkim oboljenjima; • Broj i % stanovništva s problemima ovisnosti o drogama ili alkoholu; • Upozorenja i uhićenja zbog droge i alkohola; • Broj intervencije policije zbog slučaja obiteljskog nasilja; 15

Procjena potreba: podaci o pružanju usluga • • • Podaci o profilu i obilježjima sadašnjih korisnika usluga nisu uvijek izravno raspoloživi. Sa stanovišta planiranja je važno spoznati koji se korisnici služe pojedinom vrstom usluga. Najvažniji podaci uključuju: Rodni (spolni) profil; Dobnu strukturu: Prostorni raspored po općinama; Najvažnije prisutne probleme (temeljene na iskazu samih korisnika usluga i/ili viđenjima o njihovoj situaciji i zašto trebaju pomoć); Kontakt s drugim socijalnim službama / ustanovama za pomoć u posljednje tri godine. 16

Podaci o sadašnjem korištenju socijalnih usluga Sada je prilično teško dobiti pouzdane informacije o razini korištenja socijalnih usluga. Minimalno bi trebalo da sve usluge vezane uz informiranje i savjetovanje mogu pružiti uvid: • Broj inicijalnih kontakata mjesečno po pojedinoj skupini korisnika; • Koliko je bilo kasnijih kontakata pojedinoj skupini korisnika za pojedinu vrstu usluga; • Priroda kontakt, na primjer, telefonom, pismeno ili osobnim posjetom korisnika, odnosno dolaskom službe u dom korisnika; • Koja je usluga pružena u sljedećem kontaktu, na primjer, savjetovanje informiranje, upućivanje u drugu službu ili sustav, sudjelovanje u grupnoj terapiji i slično. (Tu bi informaciju trebalo uobičajeno prikupiti na početnoj dokumentaciji za svakog korisnika). 17

Podaci o korištenju usluga dnevnog boravka i stalnog smještaja u ustanove • Ustanove koje pružaju usluge dnevnog boravka i stalnog smještaja trebale bi voditi dnevnu evidenciju o stvarnoj razini korištenja svojih kapaciteta kako bi se mogle spoznati stope mjesečnog i dnevnog korištenja. Stopa korištenja za usluge stalnog smještaja može se izračunati na sljedeći način: Ukupan ostvareni broj noćenja Raspoloživi broj noćenja x 100 = stope korištenja u % • Drugi važni dodatni podaci uključuju korištenje usluga stalnog smještaja u ustanove u dnevnog boravka, poput dužina boravka, planirana i neplanirana otpuštanja te koliko osobe za koje je ocjenjeno da imaju pravo na uslugu trebaju čekati prije nego što je dobiju. 18

Individualna procjena i planiranje socijalnih usluga • Procjena i planiranje usluga su presudne odrednice dobrog socijalnog rada. • Cilj rada je zajedno s korisnicima usluga procijeniti njihove potrebe i razviti holističan (sveobuhvatan) plan postizanja željenih učinaka. To će često zahtijevati zajedničko djelovanje više službi ili sustava. Uloga socijalnog radnika je koordinirati provedbu plan. • Podaci prikupljeni kroz individualnu procjenu potreba i planiranje usluga su od središnje važnosti u razvijanju razumijevanja potreba korisnika, gdje je neophodno usluge socijalne skrbi povezati s drugim uslugama i sustavima te koje se potrebe zasad ne mogu zadovoljiti (nezadovoljene potrebe). • Osoblje ima znanja i stručnosti ali mu nedostaju upute i instrumentarij. • Uvođenje formalne procjene i upravljanje (menedžment) sustava skrbi su prioriteti koje treba najhitnije riješiti. 19

Odabir prioriteta U pripremi prijedloga planova, kod odabira prioriteta poštivali su se sljedeći kriteriji: 1. Utvrđeni prioriteti moraju biti oni koji se mogu rješavati na lokalnoj razini; 2. Moraju se temeljiti na realističnoj procjeni raspoloživih resursa i financijskih mogućnosti. 20

Praćenje i evaluacija Potrebno je pratiti provedbu lokalnih planova pružanja socijalnih usluga. Vodeću ulogu u tome trebaju imati radne skupine koje mogu uključiti i predstavnike drugih službi i ustanova te skupina korisnika kako bi se proširilo sudjelovanje u praćenju i evaluaciji. U navedenome presudna je aktivna podrška Ministarstva. Važno je dalje razvijati i unapređivati instrumentarij za međusobnu procjenu kvalitete pružanja s obzirom na sljedeća obilježja: Dostupnost → Proces → Učinke → Kontinuitet skrbi i njege 21

Dostignuća (I) • Na lokalnoj razini postoji veća svijest o potrebi lokalnog koordiniranog pristupa planiranju. • Radne skupine su dobro upoznate s nizom analitičkih projektantskih instrumenata i stekle su određeno iskustvo njihove primjene u svom poslu. • Razvoj i primjena instrumentarija međusobnog ocjenjivanja bilo je vrijedno iskustvo u u potvrđivanju važnost dobre informiranosti o tome što rade drugi pružatelji usluga, procjeni kvaliteta usluga i identifikaciji prilika za suradnju i daljnji razvoj. 22

Dostignuća (II) • Sudionici počinju spoznavati da ne ovisi sve o raspoloživim financijskim sredstvima ili o Ministarstvu. Postoje područja u kojima sami imaju utjecaj i mogućnosti za poboljšanje usluga. • Mnogo je jasnije koji su podaci raspoloživi i gdje je jaz. Putem provjere podataka biti će moguće utvrditi načine kako bi se moglo poboljšati njihovo prikupljanje i pružiti podršku procesu planiranja. 23

Ograničenja • U ovoj fazi proces identificiranja i prikupljanja podataka bio je težak, a istodobno tako se ostvaruje samo djelomična slika potreba i korištenja usluga. • U nedostatku dodatnih resursa prema podršci prelaska od smještaja u ustanove na pružanje usluga u zajednici, vjerojatno će biti spor proces preoblikovanja usluga. Iako postoji mogućnost poboljšanja usluga putem prevencije, reintegracija je osjetno složenija ako je jedina opcija reintegracija u obitelj. Alternative kao su, na primjer, male stambene zajednice, potpomognuti oblici smještaja i samostalan život zahtijevaju znatna financijska sredstva. • HVALA NA POZORNOSTI 24