Razvijanje kreativnosti u razrednoj nastavi u podruju stvaralakog

Razvijanje kreativnosti u razrednoj nastavi u području stvaralačkog pisanja na splitskoj čakavici Blanka Ljubenkov OŠ Bol Split

UVOD Poučavati kreativnosti može se samo ako za to ostvarimo nužne preduvjete: slobodni izbor aktivnosti, učitelj kreativac koji je osobno motiviran tom aktivnišću (flow) stvaranje kreativnog ozračja i poticajnog prostora u školi i izvan nje, suvremene metode i oblici rada. . .

POJAM KREATIVNOSTI • Ward, Finke i Smith (1995. ) označavaju kreativnost kao nov proizvod, kao rezultat ljudske raznolikosti. U cijelom razmatranju dvije stvari su postojane: originalnost i primjenjivost. • Kreativnost je bitni dio u interakciji triju ljudskih osobina koje vode darovitosti. (Renzulli 1978. )

Renzzulijeva troprstenasta koncepcija darovitosti

POTICANJE KREATIVNOSTI George (1995. ) navodi kako bi trebalo poticati kreativnost djeteta: -ohrabrite misaone vještine, otvoreno diskutiranje -cijenite individualnost i otvorenost -unaprijedite aktivno učenje -prihvatite ideje djeteta -dajte dovoljno vremena za razmišljanje i pozitivne povratne informacije -potičite samopouzdanje

Model obogaćene trijade (Renzulli i Reis, 2004. )

KREATIVNOST U ŠKOLI • . Na prvo mjesto treba istaći spremnost nastavnika da se s visokim uvažavanjem odnose prema neobičnim pitanjima i idejama. • Djeca s iznimnim sposobnostima suočavaju se s određenom vrstom socijalnih i emocionalnih problema baš zahvaljujući tome što su „korak ispred ili korak “mimo svojih vršnjaka“. • Zbog svoje neovisnosti i smisla za humor, ovi „divergentni mislitelji“ doživljavaju se kao neomiljeni i iritantni jer narušavaju krutu atmosferu školskog ozračja. ( Cvetković-Lay, 2002. )

Dijalekti čakavskog narječja naziv odraz jata buzetski ili gornjomiranskiekavski (zatv. e) jugozapadni istarski ikavski sjevernočakavski ekavski srednječakavski ikavsko-ekavski južnočakavski ikavski lastovski jekavski rasprostranjenost sjeverna Istra zapadna Istra sjeveroistočna Istra, Kastavština, Rijeka, Cres Dugi otok, Kornati, Lošinj, Krk, Rab, Pag, Vinodol, Ogulin, Brinje, Otočac, Duga Resa Korčula, Pelješac, Brač, Hvar, Vis, Šolta, okolica Splita i Zadra Lastovo, Janjina na Pelješcu, Bigova na jugu Crne Core

PRVOŠKOLSKA BROJALICA Jen-dva-tri BROJALICE Djeca započinju Gori ruke svi. Četri-pet stvaranje na dijalektu koji im je Na prste se uspni blizak, a svjesna Ka da je balet. su glasovne Šes-sedan-osan glazbe koja Znaš li ko san? korijen ima u Devet-deset dječjim igrama, brojalicama. Sad u krevet. ( Ema, 7 godina)

Brojalice i non-sens igre Ritmički oblici preobražavaju jezični sadržaj i stvaraju novu vrijednost jezika koji je obogaćen zvukom koji mami na ponavljanje, varijacije, stvaranje kroz ritmičku igru.

Rima kao navijačka aktivnost KAKO JE POSTA AJDUK Davno je to bilo Sto godina ima Doša je iz Praga I bila je zima. Jedan kožni balun Zaslipija svit I mlado i staro Poludija Split. (Marijan, 9 godina/

Rap • Mnogo je kvalitetnija urođena rima koju “izvlači” repanje • To je spontano, stvaralačko komuniciranje s lirskom pjesmom • Kompatibilno je sa stvarnim vremenom i aktualnim razmišljanjem

Laurin i jesenski rap Laurin rap Znaš li ko san ja? Ja san Laura. Devet godina Mi pod nogama. Ni a , niti b Četvrti san c. Vrime leti, leti Dogodine - peti. Mislavov rap Jesen, jesen, Miriše mi kesten, Jesen ima kist, Boja žuti list. Šipak mi je pravi, Južina u glavi. Vrućina je prošla Jesen nam je došla.

Narativne pjesme Ipak su kod djece te dobi koja su boljih jezičnih sposobnosti vrlo česte narativne pjesme sa osviještenom rimom. ZLATNI PIR Moj dida i baka doživili Pedeset godin braka. Dug su život živili Osmero dice imali. Baka lipa i mila Uvik je svima dobra bila. Dida je u Njemačku radija Na svoju dicu mislija. Proletilo vrime i briga svaka: Čestitamo pedeset godin braka! (Ana, 8 godina)

Jezične motivacije Što sve more čini? Jezična motivacija je usmjerena prema glagolima, ali oni pripadaju imanentnoj gramatici i ne moraju se osvijestiti kao vrsta riječi. Nižu se glagoli radnje, ali se pojavljuju i stilski obilježeni glagoli, pa i antropomorfistički (ljuti se). Nastaje dinamična pjesma s obraćanjem moru:

Divje more Dižeš vale, vajaš se, podivjalo, žaj mi te gledat. Bacaš pinu itaš se u stinu juto ka pas. Udišen te, pozdravjan, slušan. Pocrvenilo bi da se otopi u tebi jubav moja.

Kaligramske pjesme Djeca ovog uzrasta intenzivno upijaju svijet i cjelovito ga doživljavaju. Ako još nisu u mogućnosti doživjeti rimu i kompoziciju pjesme pomažemo se kaligramskom formom koja simbolistički predstavlja motiv i daje pjesmi dinamičnost doživljaja.

Peškarija – boje, uzvici, mirisi. . .

Pjesme sa likovnim predloškom Kati se nije mogla odlučiti za boju snijega na svojoj ilustraciji igrokaza i počela je govorna igra: A što da je crven, crn, zlatan…? Kad bismo mogli mijenjati njegovu boju kako bi to izgledalo? Pokrenut je maštoviti asociogram bogat epitetima , ali i obojan vlastitom emocijom.

KAD BI SNIG MINJA BOJU Kad bi moga snig Minjat boju, Ča bi bija lip: Crven ka plamen, Zelen ka trave Oli boje plave, Rozi ka cvit Gušta bi svit. Kad bi bija Ka zlato žut, Prid kućon Bi leža Zlatni put. Promislin li bolje Može bit i bili Samo nek zatrpa Split cili. ( Kati, 10 godina)

Vole - ruganje (rugalice) MILO DITE Dok se milo Samo njemu Sve ispada , Dite budi, Ne ćuti on Derući se. Nikad glada. Svih izludi. . Kad večera Kad se spava, Na stol stigne On ne može. Sa katrige, Oće pobić Već se digne. Čak iz kože.

Dočim spazi Sve pogazi Ili takne Ili makne. Dosada mu Bolest teška. A u znanju. Uvik greška. Kad domaćeg On se siti, Bolje mi je Vanka biti. Ili moran Slikat, pisat, Sić mu slike, Lipit, brisat…

Al na kraju cilog dana Prođe jid i vika. Milo dite slatko spava Lipo ka i slika. (Petra, 11 godina) Sestra ojađena lijenim i nespretnim bratom će izrugati novog Antuntuna.

Šaljive pjesme Djeca rado pišu šaljive pjesme i s lakoćom se oslobađaju u stvaralačkom radu ako gledaju svijet šaljivom dioptrijom. PISMA O DIDI ČA JE JUHU SRKA ISPOD MRKA BRKA Kacijolon zaštrapa, žlicon zaklapa, u pjat zapuva pa ronje jer je juva: paprena, ritka, masna, vrila, kisela cila, bez gušta, pa ko dade, taki otrov za staro čejade.

A onda dida: Bisno grinta, pari jezik, pa jauče. Ka da je dida s pameti siša, oli da mu je nigdi priša. A kad je posrče, brke otare i smista – zahrče! (Nikolina, 10 godina)

Stiže personifikacija, metafore. . . Vizualni motivi i metafore su isprva prekrasne razbacane slike, a onda se radi na njihovom slaganju. Nakon toga slijedi dorađivanje ritma i rad na leksičkim jedinicama. MIRIŠE MI JESEN Dojedrila jesen; miriše vruć kesten. . . Lišće nam pozlati pa ga vlažnim vjetrom po zemji zablati. Prvom hladnom kišobrane smoči miris tihe tuge razaspe u noći. Košaru obilja nosi rujna vila, žutim je dunjama kuće zakitila. Miriše vruć kesten; dojedrila jesen. ( Deni, 11 godina)

metafore. . . . DA SAM RUŽA Ja bih nešto htjela: da sam ruža bijela, da umjesto zlata majci oko vrata ogrlicu pletem. ljubav moja cijela. Zato mi se htjelo da sam ruža bijela. (Deni, 11 godina) DA SAN RUŽA Ja bi nešto tila: da san ruža bila, da umisto zlata majci oko vrata kolajnu ispleten. U miris bi se slila jubav moja cila. Zato mi se tilo da san ruža bila.

Novi izazovi : dječji haiku Jesen Namušćana, piturana, Šuška, feštiđaje, jidi se Vitar joj veštu šije Grintavica Tehnika : činkvina iz RWCT edukacije U sto koluri Vitar joj veštu šije Grintava jesen (V. Pavletić: “lirski osjećaj rascjepan u tri stiha”)

Sidin uz more na oštroj mrkenti. Oko Haibun • Haibun kao kombinacija odlomaka pripovjedne proze stopljene s haiku poezijom bio je veoma zanimljiv kao izazov. mene kruži galeb. Cilo mi srce želi da ostane na stini. Galebe bili Ča nebu daješ život cili, Dođi u moj svit Ča u srcu mi je skrit. Znala san da ćeš odletit visoko. Tamo je tvoj život, ali znan da ćeš se vratit na našu Žukovu stinu. Jer jednog ćeš jutra Krilon me dotaknit I tajnu ćeš svoju Samo meni šapnit Bili galebe, Stipe. (Nada, 10 godina)