IZRADA TUILAKIH AKATA OPTUNICA Predava Slavica Matija Podizanje

IZRADA TUŽILAČKIH AKATA – OPTUŽNICA Predavač: Slavica Matijaš

Podizanje optužnice Relevantni zakonski propisi n Član 241 ZKP RS Kad u toku istrage tužilac nađe da postoji dovoljno dokaza iz kojih proizlazi osnovana sumnja da je osumnjičeni učinio krivično djelo, podiže optužnicu. n Optužnica je pisani akt (član 243 stav 5 ZKP RS) - Optužnica se dostavlja na potvrđivanje n Član 290 ZKP RS Ako tužilac ocijeni da izvedeni dokazi ukazuju da se izmjenilo činjenično stanje izneseno u optužnici, on može promijeniti optužnicu u korist ili na štetu optuženog

Sadržaj optužnice Relevantni propisi n Član 242 ZKP RS Optužnica sadrži: - naziv suda, - ime i prezime osumnjičenog, sa ličnim podacima, - opis djela iz kojih proizlaze zakonska obilježja krivičnog djela, vrijeme i mjesto izvršenja krivičnog djela, predmet na kome je i sredstvo kojim je izvršeno krivično djelo, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi, - zakonski naziv krivičnog djela – pravna kvalifikacija sa navođenjem odredbe Krivičnog zakona,

- prijedlog o dokazima koje treba izvesti, uz naznačenje imena svjedoka vještaka, spisa koje treba pročitati i predmeta koji služe kao dokazi, - rezultati istrage, - materijal koji potkrepljuje navode optužnice. n Jednom optužnicom može se obuhvatiti više krivičnih dijela ili više osumnjičenih. n Dodatni posebni prijedlozi.

Vrste optužnice - Optužnica sa kazenim nalogom - Optužnica prema osumnjičenom koji je krivično djelo učinio u stanju neuračunljivosti

Obrazac optužnice Zaglavlje Naziv suda Zakonski osnov za podizanje optužnice Okružno tužilaštvo Banja Luka Broj: T 13 0 KTPO 0025200 14 Banja Luka, dana 28. 02. 2014. g. Okružni sud Banja Luka Na osnovu člana 43 stav 2 tačke ž i člana 241 stav 1 i člana 242 ZKP RS Na osnovu člana 43 stav 2 tačke e i člana 358 ZKP RS Na osnovu člana 43 stav 2 tačke ž i člana 244 stav 1, 242 stav 1 i člana 383 stav 1 ZKP RS

Lični podaci PETAR PETROVIĆ zv. “Lale”, sin Pane i majke Marije rođene Pavlović, rođen 02. 07. 1957. godine u Banja Luci, gdje je i nastanjen u ul. Aleja Sv. Save br. 25, JMBG 0207957387103 Srbin, državljanin RS Bi. H, pismen, sa završenom SSS, po zanimanju mašinski tehničar, zaposlen, PP Metalac sa prosječnom platom 630 KM, vlasnik putničkog vozila “VW” vrijednosti 4. 000 KM, vlasnik dvosobnog stana vrijednosti 60. 000 KM, oženjen, otac dvoje djece, vojsku služio 1978. godine u Sinju, vodi se u VO Banja Luka, nema čin rezervnog vojnog starješine, nije odlikovan osuđivan presudom Općinskog suda Travnik br. K-237/77 od 07. 10. 1977. godine zbog krivičnog djela iz člana 181 stav 3, a u vezi sa članom 177 stav 4 KZ SR Bi. H na kaznu zatvora u trajanju od 6 mjeseci, presudom Osnovnog suda Banja Luka br. K-297/97 od 26. 11. 1997. godine zbog krivičnog djela iz člana 148 stav 3 KZ RS na kaznu zatvora u trajanju od 2 godine i 6 mjeseci, nalazi se u pritvoru po rješenju Osnovnog suda Banja Luka KPP-57/05 od 21. 5. 2005. godine, koji pritvor je produžen rješenjem Osnovnog suda KV-100/05 od 18. 3. 2005. godine, koji po ovom rješenju može trajati do 18. 5. 2005. godine, vode se i drugi krivični postupci.

Dispozitiv (činjenični opis krivičnog djela) Da je dana 18. 4. 2005. godine, oko 19, 00 sati u Drugovićima, opština Laktaši, na raskrsnici puteva koji iz Drugovića vode na oranicu i šumu zvanu “Rastik”, u namjeri da liši života sačekao oštećenog M. N. te ga udario oštricom sjekire, veličine sječiva 15 x 12 cm, u leđa u predjelu lopatice, zadavši mu tim udarcem – reznu ranu na prsištu s lijeve strane grudnog koša, dužine 15 cm, s lomom rebara i posljedičnim razdorom vrha lijevog plućnog krila i aorte, koje ozljede su teške i po život opasne, usljed kojih je povređeni odmah preminuo.

Zakonski opis Dakle drugog lišio života Zakon ne predviđa zakonski opis krivičnog djela, ali po meni je poželjan jer predstavlja zaključak koji logički slijedi i proizlazi iz činjeničnog opisa. Zakonski naziv krivičnog djela – pravna kvalifikacija sa navođenjem odredbe Krivičnog zakona Čime je počinio krivično djelo ubistvo iz člana. . .

Prijedlog dokaza Saslušanje svjedoka: - - Vještak neuropsihijatar Marko Dr Ristić, KBC Banja Luka, Marković sin Milana, iz Banja Luke, ul. Svetog Save 13, Petar Stupar sin Mladena, iz Banja Luke, Bukvalek bb Da se izvrši uvid i pročita: Nalaz i mišljenje vještaka neuropsihijatra br. 2456/05 od 10. 3. 2005. godine, Zapisnik o saslušanju svjedoka Markovića OT Banja Luka br. T 13 0 KTPO 0025200 14, Zapisnik o saslušanju svjedoka Petra Stupara OT Banja Luka br. T 13 0 KTPO 0025200 14, Zapisnik o uviđaju, Fotodokumentacija, Skica lica mjesta, Izvod iz kaznene evidencije Troškovnik

Rezultati istrage – Kratak opis rezultata istrage – Materijal kojim potkrepljujemo navode optužnice – Dodatni posebni prijedlozi – Obrazložen prijedlog za određivanje pritvora – Završni dio u završnom dijelu zavisno od stila tužioca kratko se iznosi stav tužioca o krivičnom djelu i osnovanosti optužnice

Činjenični opis n Obilježja bića krivičnog djela n Subjektivni elementi krivičnog djela Obilježje bića krivičnog djela n Osnovno pravilo je da činjenični opis mora biti konkretan, potpun, jezgrovit i razgovjetan n Mora sadržavati u konkretnom obliku sva bitna obilježja krivičnog djela bez dodavanja suvišnih okolnosti, uz navođenje najpotrebnijih ostalih okolnosti, potrebnih za ocjenu identiteta djela n Pravilna formulacija izreke činjeničnog opisa treba početi: “da je. . “, a ne “što je. . ”, ovo iz razloga što je stilizacija zakonskog naziva - pravne kvalifikacije činjeničnog opisa djela u dispozitivu optužnice su navodi tužioca, a ne konačnog utvrđenja (to je dužnost suda)

n Radnju izvršenja krivičnog djela u činjeničnom opisu, treba navesti opisno sa svim njenim obilježjima, n Nije pravilno u činjeničnom opisu upotrebiti izraze “usmrtio”, “ukrao”, “utajio”, “pronevjerio”, takvi izrazi izražavaju pojmove sastavljene od niza elemenata objektivne i subjektivne prirode, a upravo te elemente treba u opisu djela činjenično (konkretno) opisati. Krađa je pojam koji u sebi uključuje elemente objektivne i subjektivne prirode. Ukrasti” znači oduzeti drugom tuđu pokretnu stvar s ciljem da je protivpravno prisvoji. “Usmrtiti” znači na određen način nekome zadati smrtonosne povrede i zadobijene povrede treba opisati.

n Činjenični opis mora sadržavati sva obilježja određenog krivičnog djela n Ako ne sadrži neka od obilježja krivičnog djela koji se učiniocu, optužnicom stavlja na teret, tada optužnica ima nedostatke zbog čega sud optuženog neće oglasiti krivim, za krivično djelo: a) nedostatak u opisu elemenata objektivne strane krivičnog djela b) nedostatak u pogledu okolnosti koji ulaze u objektivnu stranu bića krivičnog djela, jere se propušta opisati neki od specifičnih elemenata takvih krivičnih djela n Najčešći propust odnosi se na opis radnje izvršenja krivičnog djela i posljedice

Primjer: Član 387 KZ RS sprečavanje službenog lica u vršenju službene radnje Dana 18. 9. 2002. godine, oko 20, 00 časova u Gradišci, pred svojom kućom u ul. Kordunska br. 35, u momentu kada ga je carinski službenik – Carinarnice Gradiška Petar Petrović, pozvao da mu otvori kamion kojim je neposredno prije toga prešao granični prelaz u Gradišci, tom službenom licu rekao da će ga ubiti. Činjenični opis u navedenom primjeru za krivično djelo iz člana 387 KZ RS bi kao logički zaključak trebao bi da glasi:

Da je Dana 18. 9. 2002. godine, oko 20, 00 časova u Gradišci, pred svojom kućom u ul. Kordunska br. 35, u momentu kada ga je carinski službenik – Carinarnice Gradiška Petar Petrović, pozvao da mu otvori kamion kojim je neposredno prije toga prešao granični prelaz u Gradišci, tom službenom licu rekao da će ga ubiti, zbog čega je oštećeni, strahujući za vlastiti život odustao od pregleda kamiona i odmah napustio dvorište. U navedenom primjeru razriješili smo slijedeća bitna pitanja činjeničnog opisa; nije nastupila zastara, odredili mjesnu i stvarnu nadležnost suda, utvrdili da je osumnjičeni prijetnjom upotrebom sile spriječiti službeno lice u vršenju službene radnje, da oštećeni službenu radnju preduzima u okviru svojih službenih ovlaštenja, da je objektivno spriječen da izvrši tu radnju

Nedostaci u pogledu ostalih okolnosti u činjeničnom opisu n Izvan elemenata bića krivičnog djela bitni su: - Vrijeme i mjesto izvršenja djela, Način izvršenja Predmet ili lice na kome se vrši krivično djelo Navedeno je potrebno kako bi se krivično djelo individualiziralo, kako bi se jasno vidjelo koje je krivično djelo predmet optužnice. n U činjeničnom opisu dispozitiva optužnice ne spadaju činjenice koje su važne za odmjeravanje kazne (olakšavajuće i otežavajuće). One su bitne samo kada te činjenice daju krivičnom djelu oblik težeg (kvalifikovanog) krivičnog djela ili oblik lakšeg (privilegovanog) krivičnog djela. Olakšavajuće i otežavajuće okolnosti tada ulaze u bitan element krivičnog djela pa ih treba navesti u činjeničnom opisu dispozitiva optužnice.

Zajednički uvod činjeničnog opisa Kad je sa više samostalnih radnji počinjeno više istovrsnih krivičnih djela u sticaju, na identičan način, krivična djela mogu imati zajednički uvod da bi se izbjeglo ponavljanje, a potom se pojedina krivična djela navode samostalno u preostalom dijelu. Primjer: Da je: u vremenskom periodu od 12. 5. do 31. 10. 2001. godine, u Banja Luci u večernjim časovima u grmlju u blizini autobuskog stajališta u više navrata čekao sakriven u grmlju da naiđe sama ženska osoba, pa kada se u tri navrata naišle same oštećene AA, BB, CC, prijeteći im nožem odvukao ih dublje u grmlje u namjeri da ih protiv njihove volje obljubi, pa je tako: a) Noću 12. 5. oko 23, 00 časa, sačekao AA, te držeći joj nož pod grlom zatražio od iste da legne i skine gaćice, što je ova u strahu i učinila, nakon čega je legao na nju i izvršio obljubu.

b) Noću 10. 6. 2001. godine oko 22, 00 časa sačekao BB, te ju je najprije udarcem srušio na zemlju, a zatim držeći joj nož pod grlom, strgao joj gaćice, legao na nju i izvršio obljubu. c). . Činjenični opis pokušaja Relevantni propis član 20 KZ RS. Iz činjeničnog opisa potrebno je da se vidi namjera usmjerena na izvršenje određenog krivičnog djela ali istovremeno u činjeničnom opisu moraju biti opisane sve kompletne radnje koje je izvršilac u tom cilju izvršio, kao i razlog i način zbog čega je došlo do prekida dovršenja krivičnog djela Primjer: Dana 15. 2. 1999. godine oko 19, 00 časova u Banja Luci, radeći u drugoj smjeni u tvornici “Simens”, s ciljem da se okoristi, iz magacina gdje su bili smješteni elektromotori, utovario dva elektromotora vrijednosti od po 500 KM, dovezao ih do ograde tvornice, u čemu ga je spriječio radnik obezbjeđenja FN u momentu kada je motore prebacivao preko ograde.

Činjenični opis saučesništva u krivičnom djelu a) Saizvršilaštvo član 23 KZ RS b) Podstrekavanje član 24 KZ RS, c) Pomaganje 25 KZ RS. nČinjenični opis saizvršilaštva, član 23 KZ RS; obično se koriste izrazi “zajednički po prethodnom dogovoru” “zajednički i dogovorno” U činjeničnom opisu kod saizvršilaštva prvo treba navesti zajediničke radnje, a potom pojedinačne radnje u hronološkom redu, navodeći pojedinačne djelatnosti kojom se pridonosi izvršenju djela, npr. čuvanje straže sa namjerom da ugovorenim znakom dojavi, dodavanjem predmeta, zajedničkim nošenjem i sakrivanjem predmeta.

Primjer: Zajedno i po po prethodnom dogovoru dana 24. 10. 2005. oko 23 časa u Banja Luci u ul. Subotička 22, došli dotrgovine mještovite robe “Ana”, vlasništvo S. I. sa namjerom pribavljanja protupravne imovinske koristi, tako da je osumnjičeni D. O. odvijačem razbio staklo na vanjskim vratima trgovine, a potom povlačenjem ruke otvorio vrata, dok je za to vrijeme osumnjičeni D. K čuvao stražu, sa namjerom da ugovorenim znakom, zviždukom dojavi ukoliko neko naiđe, da bi potom osumnjičeni D. O. ušao u prostor trgovine, odakle je uzeo i prisvojio 350 KM iz blagajne, te određenu količinu kozmetičkih proizvoda, alkoholnih i bezalkoholnih pića, cigareta, deterdženta, koje stvri su podjelili, pribavivši protupravnu imovinsku korist u ukupnoj vrijednosti od 8. 450 KM, za koji su iznos oštetili S. I.

nČinjenični opis podstrekavanja na krivično djelo, član 24 KZ RS Podstrekač nema vlast nad počinjenim krivičnim djelom, već podstrekač pridonosi njegovom izvršenju, odnosno podstiče, učvršćuje odluku kod drugog lica da izvrši krivično djelo Primjer: Da je dana 02. 7. 2000. godine, u Prijedoru, kao komandir Policijske stanice Prijedor, od drugoosumnjičeni V. A kao policajca u toj policijskoj stanici, zatražio da napiše izveštaj o utvrđivanju uslova prebivališta za A. T bez operativne provjere na terenu, po konceptu koji mu je dao, a koje su provjere bile potrebne u postupku izdavanja lične karte za A. T. pa je drugoosumnjičeni znajući za šta mu provjera treba i da ti podaci nisu istiniti, u izvještaju od 02. 7. 2000. godine, upisao da je odlaskom na adresu S. E ul. Sv. Save br. 2 utvrdio da A. T. Stanuje na toj adresi od 25. 4. 2000. godine kao podstanar, iako nikada nije izašao na tu adresu niti utvrdio takvo stanje, te to potpisao i predao prvoosumnjičenom M. S.

nČinjenični opis pomaganja, član 25 KZ RS U činjeničnom opisu radnje pomagača treba opisati na takav način da predstavljaju doprinos ostvarenju krivičnog djela, jer predstavlja umišljajnu djelatnost u odnosu na krivično djelo i izvršioca, tako da svojim radnjama podupire djelo izvršioca. Primjer: Da su dana 19. 12. 2001. godine oko 22, 00 časova u Banja Luci došli do prodavnice “Sindi” u ul. Save Ljuboje, vozilom marke “Renault 5” vlasništvo drugoosumnjičenog, koji je prvoosumjičenog dovezao te kada mu je ovaj rekao da želi izvršiti otuđivanje predmeta iz navedene trgovi drugoosumnjičeni se vratio kući, uz obećavćanje da će oduzete predmete sakriti u svom podrumu, da bi potom prvoosumnjičeni podesnim predmetom razbio staklo na izlogu trgovine i ušao u njezinu unutrašnjostš odakle je uzeo i prisvojio ( 5 kg-suhomesnate proizvode, 2 o kg. kafu, 2 o l. alkoholno , . . , koje predmete je po dogovoru odnio kod drugoosumnjičenog koje su potom zajedno sakrili, čime su pribavili protupravnu imovinsku korist. . .

n Činjenični opis sa obaveznim navođenjem blanketnog propisa Primjer: Da su, zajedno u vremenskom periodu od mjeseca novembra 2006. do februara 2007. godine u Banja Luci, protivno odredbama članova 28 i 42 Zakona o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga (“Sl. glasnik Bi. H” br. 8/06) po prethodnim dogovorima koje su ostvarili putem mobilnih i fiksnih telefona, neovlašteno se bavili kupovinom radi prodaje i prodajom supstanci, koje se nalaze na Popisu opojnih droga, psihotropnih supstanci, biljaka iz kojih se može dobiti opojna droga i prekursura (“Sl. glasnik Bi. H” br. 8/06, lista opojnih droga pod rednim brojem 10), pa je Petar Petrović sve do 14. 12. 2006. godine od nepoznatih lica kao i od Marka Markovića nabavljao veće količine opojne droge heroin, koju je prodavao drugim uživaocima, pa je tako u više navrata prodao Stanku Stankoviću razne količine heroina za iznos od 10 ili 20 KM, kao i radi daljnje prodaje Marku Markoviću koji je heroin u više navrata prodavao raznim uživaocima i to: . . .

n Činjenični opis krivičnih djela kod kojih je svojstvo izvršioca bitan element krivičnog djela za razliku od opštih krivičnih djela (delicta communia) koja može počiniti svako, posebna krivična djela (delicta propria) može počiniti samo lice sa određenim svojstvom, koje je kao konstitutivno obilježje posebno istaknuto u zakonskom opisu bića tih kaznenih djela. “Službeno ili odgovorno lice”

Primjer: Da je u vremenskom periodu od 31. 11. 2001. gdoine – 12. 07. 2002. godine u Banja Luci kao direktor, odgovorno lice za zakonito poslovanje preduzeća “Normal” d. o. o. Banja Luka, izvršio nabavku robe od više dobavljača u vrijednosti od 17. 432, 49 KM nakon čega je ovu robu prodao krajnje nepoznatim kupcima za gotov novac propuštajući da isti položi na žiro-račun preduzeća i poslovnim knjigama obračuna i uplati poreske obaveze propisane poreskim zakonodavstvom Republike Srpske, pri čemu je u poslovnim knjigama ovog preduzeća lažno prikazao da je ovu robu prodao preduzeću “LAV” d. o. o. Mostar uz uslovno oslobađanje od plaćanja poreza na promet iz člana 21 Zakona o akcizama i porezu na promet (“Sl. glasnik RS” br. 25/98) za period poslovanja do 28. 5. 2002. godine, te člana 28 Zakona o akcizama i porezu na promet (“Sl. Glasnik RS” br. 25/02) za period poslovanja od 28. 5. 2002. godine, sačinjavajući pri tome lažne račune – otpremnice po kojima je navodno vršena isporuka robe ovom preduzeću unoseći u iste lažne podatke o vozačima i prevozunim sredstvima kojima je navodno vršen prevoz robe, iako stvarnog prometa robe sa preduzećem “LAV” d. o. o. Mostar. . .

Činjenični opis subjektivnog elementa krivičnog djela Opis oblika krivnje – krvična odgovornost Krivično je odgovoran učinilac koji je uračunljiv i koji je krivično djelo učinio sa umišljajem ili iz nehata, kada je zakonom pripisano kažnjavanje i za taj oblik krivnje. Krivnja kao pojam obuhvata subjektivne opšte sastojke krivičnog djela i mora biti opisana u činjeničnom opisu n Umišljaj Krivično djelo može biti izvršeno sa direktnim ili eventualnim umišljajem.

Krivično djelo je učinjeno sa direktnim umišljajem kada je učinilac bio svjestan svog djela i htio njegovo izvršenje. (Dolus directus) Primjer: Da je dana 18. 4. 2005. godine, oko 19, 00 sati u Drugovićima, opština Laktaši, na raskrsnici puteva koji iz Drugovića vode na oranicu i šumu zvanu “Rastik”, u cilju da liši života sačekao oštećenog M. N. te ga udario oštricom sjekire, veličine sječiva 15 x 12 cm, u leđa u predjelu lopatice, zadavši mu tim udarcem – reznu ranu na prsištu s lijeve strane grudnog koša, dužine 15 cm, s lomom rebara i posljedičnim razdorom vrha lijevog plućnog krila i aorte, koje ozljede su teške i po život opasne, usljed kojih je povređeni odmah preminuo.

Krivično djelo učinjeno sa eventualnim umišljajem (dolus eventualis) izvršilac je svjestan da može nastupiti posljedica pa je na nju pristao. Dakle izvršilac predviđa nastupanje štetne posljedice kao moguće i pristaje na tu posljedicu. Primjer: Da je Dana 15. 1. 2006. godine oko 20, 40 časova u Banja Luci u alkoholisanom stanju upravljao svojim taxi putničkim vozilom “Mazda” reg. Oznake 554 -E-222 i kretao se ul. Stepe Stepanovića iz pravca grada prema Laušu pa kako mu se tom prilikom “navodno” negiralo pravac kretanja putničko vozilo marke “Fiat” kojim je alkohilsanom stanju upravljao oštećeni Pero Perić, kada je zaključio da se ovo vozilo parkiralo na benzinskoj pumpi “Ideal”

isti je takođe skrenuo na benzinsku pumpu u namjeri da se objasni, kojom prilikom je svoje vozilo parkirao uz vozilo oštećenog i kroz otovoren prozor se obratio riječima “majmune kako voziš”, pa kako oštećeni nije shvatio riječi, izišli su iz vozila gdje je došlo do međusobnog guranja oštećenog i osumnjičenog kojom prilikom je oštećeni posrnuo i pao, te udario glavom o asvaltnu podlogu, zadobivši tešku tjelesnu povredu u vidu preloma lijeve sljepoočne kosti i dok je ležao na asvaltnoj podlozi, osumnjičeni je izvadio nož na preklapanje dužine oštrice 10 cm i oštećenom zadao povredu u vidu ubodne rane u predjelu desne strane grudnog koša, 3 -4 cm od grudne kosti sa prodiranjem krvi i vazduha u sredogruđe, te krvarenje u regiji srčane ovojnice koja povreda je teška tjelesna povreda opasna po život, te samo zahvaljujući brzoj intervenciji ljekara spašen mu je život.

Činjenični opis namjere kod nekih krivičnih djela je obilježje tih krivičnih djela. i predstavlja predodžbu o nekom cilju koji je postavljen kao motiv da se djelo počini. Iako je svaka svjesna djelatnost čovjeka ciljno ponašanje, predožbe o cilju redovito nije obuhvaćena namjerom počinitelja i nije pravno relevantna za pitanje krivnje Kod nekih krivičnih djela sa posebnom namjerom postoji namjera i to direktna, nekim u zakonu određenim ciljem i djelo izvršioca se u odnosu prema tom cilju postavlja kao sredstvo. Primjer: Da je u vremenskom periodu od 01. do 12. 2005. godine, nakon što je prethodnog dana sa oštećenom L. M u njegovom stanu u ul. Kordunska bb, imao seksualne odnose, s ciljem da se okoristi, u četiri navrata tražio od imenovane novac, jer da će u protivnom njenom suprugu reći za njenu preljubu, pa mu je L. M u strahu da to njezin suprug ne sazna, na Trgu revolucije u Banja Luci u četiri navrata predala 01. 12. iznos od 1. 000 KM, 06. 12. iznos od 5. 000 KM, 08. 12. iznos od 4. 000 KM, 12. iznos od 8. 000 KM koji je novac uzeo i za sebe zadržao, oštetivši oštećenu za ukupan iznos od. . . 20

Iz navedenog primjera se vidi da u činjeničnom opisu nije dovoljno samo navesti “s ciljem da se okoristi”, već treba tačno opisati cilj i posljedice koje je izvršilac imao u vidu kako bi iz konkretnog opisa proizašao kao logičan zaključak zakonski opis “dakle u namjeri da sebi pribavi protupravnu imovinsku korist zaprijetio drugom” Činjenični opis subjektivnog elementa krivičnog djela NEHATA -Opisujemo riječima -Olako držeći da štetne posljedice neće nastupiti -Olako držeči da se oštećeni NN pri padu neće ozlijediti -lakomisleno smatrajući, -Olako držeći da se prilikom izvođenja radova neće ništa dogoditi.

Primjer: Da je dana 29. 11. 2001. godine u Banja Luci u u. Marka Kraljevića, kao radnica u apoteci “Zmijanje”, na traženje S. N. da mu izda lijek magnezijev sulfat, gorku sol, koja se pije, olako držeći da izdaje navedeni lijek, a ne provjeravajući što zaista daje, izdala lijek acidi borici koji se koristi isključivo za vanjsku upotrebu, što je kod oštećenog kad ga je popio izazvalo mučninu, pojačanu stolicu i povraćanje,

Optužnica sa kaznenim nalogom Relevantni propisi za podizanje optužnice, član 43 stav 2 tačke ž i člana 358 ZKP RS n. Za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora do 5 godina ili novčana kazna, kao glavna kazna, a za koja djela je prikupljeno dovoljno dokaza koji pružaju osnov za tvrdnju da je osumnjičeni učinio krivično djelo, tužilac može u optužnici zatražiti od suda da izda kazneni nalog – u kojem će optuženom izreći određenu krivičnu sankciju ili mjeru bez provođenja glavnog pretresa. n. Tužilac može da zatraži izricanje jedne ili više od sljedećih krivičnopravnih sankcija ili mjera: novčanu kaznu, uslovnu osudu, ili mjere bezbjednosti – zabranu vršenja određenih poziva, djelatnosti ili dužnosti, zabrane upravljanjem motornim vozilom ili oduzimanje predmeta, kao i mjeru oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. n. Optužnica sa kaznenim nalogom sadržava sve elemente optužnice s tim što sadrži i prijedlog vrste mjere krivičnopravne sankcije. -Tužilac u stavljanju prijedloga treba težiti da njegov prijedlog bude realan, prihvatljiv i da ne dovede do erozije kaznene politike

Optužnica prema osumnjičen 0 m koji je krivično djelo počinio u stanju neuračunljivosti Relevantni propisi Optužnica se podiže na osnovu člana 43 stav 2 tačke z, člana 241 stav 1, člana 242 stav 1 i člana 383 stav 1 ZKP RS. n Ako se u toku istrage po izvršenom neuropsihijatrijskom vještačenju utvrdi da je osumnjičeni u vrijeme izvršenja krivičnog djela u stanju neuračunljivosti, tužilac će u optužnici staviti zahtjev da sud utvrdi da je osumnjičeni počinio krivično djelo u stanju neuračunljivosti. n U činjeničnom opisu potrebno je opisati duševnu bolest, privremenu duševnu poremećenost, nedovoljan duševni razvitak ili neku drugu težu duševnu smetnju usljed koje izvršilac krivičnog djela u vrijeme ostvarivanja zakonskog obilježja krivičnog djela, nije bio u mogućnosti da shvati značaj djela niti da upravlja svojim postupcima.

n U pravnom opisu može se, ali i ne mora naglasiti da je osumnjičeni u stanju neuračunljivosti počinio krivično djelo. n Obrazloženje optužnice treba da sadrži predlog sudu na osnovu člana 216 u vezi sa članom 383 stav 1 i 2 ZKP RS - da je osumnjičeni N. N djelo počinio u stanju neuračunjivosti, - da se donese posebno rješenje kojim će mu se obezbjediti prisilni smještaj u zdravstvenoj ustanovi n Može se staviti prijedlog za određivanje pritvora ili prijedlog za produženje pritvora

Prijedlog dokaza zavisi od vrste krivičnog djela i samog toka istrage Rezultati istrage Materijal koji potkrepljuje navode optužnice Ovi sadržaji optužnice i njihovo obrazloženje zavise isključivo od sposobnosti tužioca da vlastititim retoričkim sposobnostima iskaže svoje viđenje predmeta. Dodatni posebni prijedlozi U optužnici dodatni posebni prijedlozi koji se odnose na pritvor, mjeru bezbjednosti i sl. takođe moraju biti obrazloženi.