Osposobljavanje strunih suradnika za izradu individualiziranih upitnika Prof

Osposobljavanje stručnih suradnika za izradu individualiziranih upitnika Prof. dr. sc. Mira Klarin Doc. dr. sc. Slavica Šimić Šašić

Darovitost je … Zadatak 1. Po čemu prepoznajete darovito dijete? Koje su karakteristike darovitog djeteta?

Darovitost • Terminološka „zbrka” • Uz pojam „darovitost” vezuju se pojmovi kao što su: „nadarenost”, „talent”, ‘’bistro dijete’’, „visoko natprosječno”, genijalnost”.

Darovitost • Darovitost je svojevrstan sklop osobina na osnovi kojih je pojedinac u jednome i više područja ljudske aktivnosti sposoban trajno postizati izrazito visoko natprosječni uradak (Koren, 1989). Ili • „Nadarenost je svojevrstan sklop osobina koje omogućavaju pojedincu da na produktivan ili reproduktivan način postiže dosljedno izrazito natprosječan uradak u jednoj ili više oblasti ljudskih djelatnosti, a uvjetovana je visokim stupnjem razvitka pojedinih sposobnosti odnosno njihovih kompozicija i povoljnom unutarnjom i vanjskom stimulacijom“ (Koren, 1971. , prema Koren, 2014).

Terminološka zbrka • Darovitost = nadarenost • Akademski daroviti – daroviti u jeziku i matematici (mjeri se IQ testovima, vrednuje u školi) opća intelektualna moć zbog koje su darovita u širem području – rijetkost, češće su kombinacije akademskih jakosti i nedostataka - mit o općoj darovitosti. • Talentirani – likovna umjetnost, glazba, ples, sport • Za to ne postoji opravdanje obje skupine pokazuju tri obilježja darovitosti: prijevremena razvijenost, inzistiranje da sviraju po svome, žar za svladavanjem (Winner, 1996).

Terminološka zbrka • Daroviti – oni koji imaju visoko razvijene sposobnosti • Talenti – oni koji postižu visoka postignuća u nekim aktivnosti (Gagne, 1985). • Izrazom talent danas se sve više označava darovitost u specifičnim područjima matematici, umjetnosti, sportu, glazbi. . . (Čudina-Obradović, 1990). • ‘’Ako se darovitost iskazuje u samo jednom području, onda se ta pojava naziva JOŠ I talentom (Cvetković – Lay, 2008). • Područno specifična darovitost.

Terminološka zbrka • Produktivna darovitost – ranije, brže, bolje, više, uspješnije - izrazito natprosječno postignuće. • Potencijalna darovitost – potencijal koji omogućuje da se neke sposobnosti razviju do stupnja produktivne darovitosti. • 10 -25% djece predškolske dobi potencijalno darovito, 3 -5% pokazuje znakove darovitosti u svim područjima, 36% u jednom ili više područja.

Terminološka zbrka Bistro dijete Darovito dijete Zna odgovore Postavlja pitanja Zainteresirano je Iznimo je radoznalo Ima dobre ideje Ima neobične ideje Trudi se da dobro prolazi na testovima Zaigran je a opet dobro prolazi na testovima Vođa skupine Samosvojno je, često radi samo Sluša s interesom Iskazuje snažne stavove i osjećaje prema onome što sluša Shvaća značenje Samostalno izvodi zaključke Mirno prima zadatke i poslušno ih izvršava Zadatke prima kritički, ako ga zanimaju njima se bavi intenzivno i strastveno Dobro koristi naučeno Traži nove mogućnosti primjene naučenog Dobro pamti Dobro pretpostavlja Uči s lakoćom Već zna

Terminološka zbrka • Natprosječne sposobnosti (15 -20%) • Izvanredne sposobnosti - geniji (3 -5%).

Darovitost • Promatrajući određenje darovitosti kroz povijest, primjećuje se da suvremeni modeli i teorije darovitosti, intelektualnim sposobnostima daju manji značaj. • Značajna komponenta darovitosti jest sposobnost pronalaženja i korištenja stečenih znanja te kombiniranje usvojenih znanja na novi način – metakognicija. • Metakognicija je sposobnost upravljanja misaonim procesima, planiranja, odlučivanja i kontroliranja.

Darovitost kao multidimenzionalan konstrukt • Darovitost uključuje različite čimbenike. • Darovitost je rezultat njihovog međudjelovanja.

Pristupi u definiranju darovitosti • Usmjereni na genetske činitelje (Terman, Marland, Gardner) • Usmjereni na kognitivne modele (Sternberg) • Usmjereni na postignuće (Renzulli, Koren) • Sustavski pristupi (Tannenbaum)

Pokušaji konceptualizacije darovitosti (Gardner) • Teorija multiplih inteligencija – Lingvistička – Logičko-matematička – Muzička – Spacijalna – Tjelesno-kinestetička – Interpersonalna – Intrapersonalna Daroviti je pojedinac koji je izuzetno kompetentan u jednoj ili više intelektualnih sposobnosti.

Pokušaji konceptualizacije darovitosti (Sternberg) • Trijarhijska teorija intelektualne nadarenosti – Analitička nadarenost (analiza, kritičko procjenjivanje, planiranje, refleksija, nadgledanje) – Kreativna nadarenost (stvaranje, kreiranje, otkrivanje, zamišljanje) – Praktična nadarenost (implementacija, praktičnost, primjena ideja u realitetu) Praktična inteligencija - primijeni - upotrijebi - koristi Analitička inteligencija -analiziraj -usporedi - procijeni Kreativna inteligencija -stvori - izumi - osmisli

Pokušaji konceptualizacije darovitosti (Koren, 2014) SPOSOBNOSTI natprosječni genetski potencijali koji čine dinamičke sustave odnosno KONATIVNOMOTIVACIJSKI ČIMBNICI crte temperamenta, osobine karaktera, sustav vrijednosti OKOLINKSI ČIMBENICI društvena klima, materijalno stanje, edukativna potpora

Pokušaji konceptualizacije darovitosti (Gagne) • Diferencijalni model nadarenosti i talenta – Darovitost je uglavnom genski uvjetovana Intelektualna domena Kreativna domena Socioafektivna domena Senzomotorna domena • Fluidno rezoniranje • Verbalna, spacijalna inteligencija • Pamćenje • Metakognicija • Inventivnost • Originalnost • Imaginarnost • Fluentnost • Sposobnost percepcije • Sposobnost empatije • Sposobnost vođenja • Sposobnost uvjeravanja • Vizualna, slušna, mirisna osjetljivost • Snaga, izdržljivost, koordinacija

Pokušaji konceptualizacije darovitosti (Renzulli) • Troprstenast model darovitosti SPOSOBNOSTI KREATIVNOST MOTIVACIJA

Pokušaji konceptualizacije darovitosti (Renzulli) • Darovitost je odraz interakcije između tri osnovne skupine ljudskih osobina: – Natprosječne opće i/ili specifične sposobnosti – Visok stupanj predanosti zadatku – Visoka razina kreativnosti Osobe koje su postigle interakciju između ove tri skupine osobina zahtijevaju povoljne edukativne prilike koje redovito obrazovanje ne nudi.

Pokušaji konceptualizacije darovitosti (Renzulli) • Autor razlikuje: • Školsku nadarenost (školsko učenje) • Kreativno-produktivnu nadarenost (njegov model se odnosi upravo na ovaj oblik nadarenosti)

Pokušaji konceptualizacije darovitosti (Renzulli) Sastavnice troprstenastog modela SPOSOBNOSTI – iznadprosječne opće intelektualne sposobnosti i specifične sposobnosti – mjera je rezultat na testu intelektualnih sposobnosti MOTIVACIJA – sastavnica koja ne pripada intelektualnoj sastavnici posvećenost zadatku, ustrajnost, predanost zadatku, pozitivna energija, specifično snažna motivacija usmjerena prilikom rješavanja nekog problema ili snažna motivacija u određenom području. KREATIVNOST – znatiželja, originalnost, domišljatost, propitivanje konvencionalnosti, kreativnost u predviđanju, fluentnost, fleksibilnost, radoznalost, rješavanje problema na novi, drugačiji način.

Sposobnosti • Opće intelektualne sposobnosti – • Specifične sposobnosti (specifične školske, kreativne, vođenja, umjetničke, psihomotorne).

Gardnerova teorija multiplih inteligencija • • • Verbalno-lingvistička* – bogat rječnik i učinkovita manipulacija verbalnim simbolima, čitanje, pisanje (pjesnici, govornici, voditelji, novinari) Logičko-matematička* – prepoznavanje obrazaca, manipulacija apstraktnim simbolima (brojevima, geometrijskim oblicima), zahvaćanje odnosa, logičko mišljenje (matematičari, inžinjeri, fizičari, istraživači) Vizualno-spacijalna – sposobnost manipulacije i kreiranja mentalnih slika za rješavanje problema (navigatori, inžinjeri, kirurzi, slikari, arhitekti) Muzička – smisao za ritam i glazbu, prepoznavanje i upotreba ritmičkih i tonskih obrazaca, osjetljivost na zvukove (pjevači, skladatelji, glazbenici, dirigenti) Tjelesno-kinestetička – upotreba mentalnih sposobnosti za za koordinaciju vlastitih tjelesnih pokreta (sportaši, glumci, plesači, akrobate) Intrapersonalna – internalni aspekti selfa, svjesnost o emocijama, misaonim procesima, samorefleksija, intuicija, duhovna stvarnost (filozofi, psiholozi, ‘’mudraci’’) Interpersonalna – razumijevanje drugih i njihovih potreba, suradnja, (terapeuti, savjetnici) Naturalistička – prepoznavanje obrazaca u prirodi i klasifikacija objekata, osjetljivost za druge značajke prirodnog svijeta (biolozi, geolozi, meteorolozi, astronomi) Egistencijalistička – ‘’biti živ na sve načine’’ – samoaktualizacija *zastupljene u u većini standardiziranih testove, te su najviše vrednovane u školskom sustavu.

Motivacija • Specifični interesi (otvorenost prema iskustvu) – oduševljenje, faciniranost nekim problemom i njihovim rješavanjem, znatiželja, radoznalost • Usmjerenost prema cilju (autonomija) - rade predano, marljivo, koncentrirano, s jasno izraženim ciljem za postignućem, manje osjetljivi na distraktore, ljute se i negoduju ako ih se pokušava prekinuti u radu. • Velika radna energija (ustrajnost) – satima mogu raditi na problemu. • Nekonformizam, asertivnost, otpornost na stres - skloni snažnim emocijama ali se uspješnije suočavaju, smisao za humor, manje anksiozni • Rezultat: veliko znanje u prodručju interesa.

Sazrijevanje darovitosti u području motivacije (Bloom, 1985) • Prijelaz motivacije znatiženje u motivaciju kompetentnosti (potreba za istraživanjem okoline, upoznavanjem svijeta, zanimanje za područje darovitosti) • Prijelaz iz motivacije kompetentnosti povezane s upotrebom prirodnih sposobnosti na motivaciju kompetetntnosti koja proizlazi iz napredovanja u učenju (intenzivno učenje i vježba oko 12 -13 god. ) • Prijelaz iz motivacije kompetentnosti utemeljene na vanjskim nagradama i priznanjima na motivaciju kompetentnosti utemeljenu na unutrašnjim kriterijima – svjesnost o vlastitim mogućnostima (zrela intrinzična motivacija –postizanje vrhunske izvedbe).

Kreativnost – proces proizvodnje nečega originalnog i vrijednog • Koliko proizvodite? – raznolikost, brojnost i prikladnost. • Što znate? – stručnost i posvećenost kreativnom stvaranju, konvergentno i divergento mišljenje. • Malo ‘’k’’ – samostalno otkrivanje pravila i smišljanje neobičnih strategija. • Veliko ‘’K’’ – zahvaćanje i mijenjanje područja, što zahtijeva veliku bazu znanja i iskustva (barem 10 godina bavljenja napornim radom u području).

Mitovi 1. Globalna darovitost – akademski darovita djeca (u jeziku i matematici), mjeri se IQ testovima. Posjeduju opću intelektualnu moć zbog koje su darovita u širem području. Iznimka ne pravilo! Učestaliji neravnomjerni profili, talenti, darovitost i teškoće u učenju, savanti. 2. Talentirani ali ne i daroviti – ne postoji opravdanje za ovakvu podjelu, i jedni i drugi pokazuju tri obilježja darovitih! (prijevremena razvijenost, odstupanje, snažan unutarnji poriv) 3. Izuzetan IQ – IQ mjeri uske sposobnosti, za darovitost u neakademskom području nije potreban izuzetan IQ. Savanti – mentalno retardirani ili autistični mogu biti daroviti u umjetnosti (realistično crtanje), glazbi (klavir), računanju (kalendarski i munjeviti), u šahu. 4. i 5. Bilogija nasuprot okolini – urođena ili uvježbana. Oboje! Sklonost svladavanju pojedinog područja i opsesivan poriv za svladavanjem.

Mitovi 6. Poduzetni roditelji – darovita djeca proizvod poduzetnih roditelja. Potrebna uključenost i ulaganja roditelja, ali djeca su ta koja guraju roditelje. Problem kada više brinu za postignuća nego emocionalni život djeteta, tj. ekstremno forsiranje, dominacija, izrabljivanje i emocionalna uskraćenost. 7. Pucaju od psihološkog zdravlja – bolje se prilagođavaju, popularnija su i sretnija od prosječne djece. Umjereno darovito dijete da, ekstremni slučajevi ne. Nemaju zajedničke interese, smatraju ih čudnima, često su izolirana, ismijavana i usamljena. 8. Sva su djeca darovita – za svu djecu postoje područja u kojima su dobri – svi imaju jednak potencijal za učenje. Svi imaju snage i slabosti, ali nisu sva darovita. Škola se treba prilagoditi različitim stupnjevima razvoja, pa i darovitosti. 9. Darovita djeca postaju istaknuti ljudi – samo nekolicina darovite djece odraste u kreativne ljude, a mnogi istaknuti odrasli nisu bili geniji u djetinjstvu. Neki postanu stručnjaci u području, neki odu u drugo područje, neki ne žele imati veze s područjem darovitosti, rijetki postanu stvaratelji. Razlike u osobnosti (prodorni, fokusirani, dominantni, samostalni preuzimatelji rizika, doživjeli stresno djetinjstvo Goertzel 89% romanopisaca, 83% pjesnika, 70% slikara, 56% znanstvenika imali teško djetinjstvo).

Pogreške u prepoznavanju darovite djece • Obiteljski status (socioekonomski i obrazovni status roditelja, roditeljske ambicije) • Ponašanja djeteta (poslušna, popularna djeca, s visokom motivacijom za rad i postignuće) • Znanje djeteta (znanje i infromiranost, govor i rječnik, rano čitanje) • Tjelesni izgled i razvoj djeteta (napredniji tjelesni razvoj, privlačnija i ljepša djeca, teškoće u razvoju)

Socijalni i emocionalni svijet darovitih Što darovitu djecu čini drugačijom? (Neihart i sur. 2002) • Zrelost koju darovita djeca posjeduju u odnosu na svoje vršnjake, čini ih neizbježno „neusklađenima” s okolinom (vršnjacima, školom). • Ono što odgovara većini djece, darovitima ne odgovara. • Vrlo često škola ne odgovara na različite potrebe koje posjeduju darovita djeca. • Već u ranoj školskoj dobi njihova socijalna kompetencija je razvijenija od kompetencije vršnjaka. • Stoga je poimanje prijateljstva za darovitu djecu drugačije od poimanja prijateljstva prosječne djece. • Zbog želje da imaju prijatelja, darovita djeca mogu „poricati” svoje akademske potrebe. • Što su djeca manja, to im je teže pronaći „istog „ prijatelja (zbog relativno malog socijalnog konteksta.

Socijalni svijet darovite djece Darovita djeca razlikuju se u nekim karakteristikama od djece koja to nisu u (Robinson, 2008): Motivacija Energija Povjerenje Pouzdanje Temperament Socijalne vještine

Socijalni svijet darovite djece • Razlikuju se općenito u neusklađenosti koju manifestiraju tijekom razvoja. • Neka darovita djeca napredna su u svim kognitivnim sposobnostima, dok neka pokazuju napredak u samo nekim kognitivnim sposobnostima • Neka djeca se ističu u socijalnim vještinama i emocionalnoj samoregulaciji. • Neka darovita djeca pokazuju nesklad između mentalne i kronološke dobi.

Socijalni svijet darovite djece • Darovita djeca obično su prilagođena poput druge djece, no suočavanje s nizom situacija, predstavljaju izvore rizika za njihov socijalni i emocionalni razvoj. • Neke od tih situacija su: – Okolina ne odgovora njihovim interesima, razini maturacije – Školsko okruženje ne odgovora njihovoj razini i tempu učenja i razumijevanja. – Asinkronost razvoja. – Tenzije proizašle iz njihove kreativnosti, energije, aspiracija koje nisu u skladu s očekivanjima okoline i u skladu s njihovom dobi. – Oni bi s druge strane htjeli biti kao i druga djeca stoga su sklona poricati svoje sposobnosti, a sve u svrhu formiranja prijateljstva. – Lokalno i nacionalno okruženje često je anti-intelektualno i nepodržavajuće, ponekad i vrlo negativno.

Specifičnosti darovite djece na socijalnom planu • Poteškoće u pronalaženju sličnih vršnjaka i želja za većom intimnošću, lojalnošću i stabilnošću bliskog prijateljstva, što vodi ka većoj usamljenosti darovite djece. • Bistrija djeca češće izvješćuju da traže starije prijatelje, imaju manje prijatelja nego bi željeli te uviđaju da biti pametan znači imati poteškoće u sklapanju prijateljstva. • Odbačenost im daje osjećaj da su nepristupačni, kao da su „zaglavili” u socijalnim odnosima. • Depresivnost i beznađe u vezi s budućnošću.

Specifičnosti darovite djece na planu osobnosti • Introverzija – većina istraživanja ističe ovu osobinu kod darovitih s naglašavanjem njihove manje zavisnosti od socijalnog okuženja. Samostalniji su! • Darovita djeca su osjetljivija, imaju veću razinu „psihičkog uzbuđenja” na psihomotornom, senzualnom, intelektualnom, imaginarnom i emocionalnom planu. • Perfekcionizam – visoke aspiracije, želja da se „napravi što bolje”, iskazivanje nezadovoljstva s niskim standardima… • Djeca koja su iznimno intelektualno superiorna imaju iskustvo socijalne izolacije, pažljivo motre svoje ponašanje u želji da se uklope u socijalnu skupinu.

Rezultati jedne kliničke studije (Lovecky, 2011) Socioemocionalne specifičnosti darovite djece EKSCITABILNOST DIVERGENTNO MIŠLJENJE Posljedice: nezadovoljstvo, nerazumijevanje od strane učitelja i prijatelja, doživljaj sebe kao različitog, usamljenost. Originalnost, kreativnost, izdvajaju darovito dijete iz konteksta. OPAŽANJE MOTIVIRANOST osjećaj nezavisnosti, jakosti, intrinzične motivacije, samodeterminacija dobri su opažači, primjećuju disharmoniju npr. onoga što čuju u odnosu na ono što vide. Osjetljivi su na poštenje. visoka razina energije, potreba za stimulacijom je SENZITIVNOST velika, uživanje u osjećaj za druge, izazovima, empatija, osjećaj za istraživanje okoline i pravdu, što može izazvati ljutnju i bijes, uživanje u novim osjećaju odgovornost iskustvima. Zbog toga su češće s odraslima za međuljudske odnose, intenzivno se nego s vršnjacima. Ovo može imati predaju ljudima i posljedice na s jedne idejama. strane pretjeran interes ili pak s druge strane na gubitak interesa.

Rezultati istraživanja (Dai, Moon i Feldhusen, 1998; Bain i Bell, 2004; Webb i Kleine, 1993) • • • • Darovita djeca u samo-opisima izvješćuju o većoj razini socijalnog samopoimanja, generalno imaju bolju sliku o sebi. Visoka procjena samo-efikasnosti. Realnije procjenjuju svoje sposobnosti u odnosu na drugu djece. Objektivnije procjenjuju akademsku kompetentnost. Imaju povjerenje u vlastite mogućnosti. Za darovitu djecu karakteristična je intrinzična motivacija. Orijentirana su na uspjeh. U interakcijama s drugom djecom, često su organizatori i kreatori pravila ponašanja. Rijetko su promatrači. Perfekcionizam im može predstavljati problem (velika očekivanja od sebe). Samokritičnost Zbog uviđanja mogućnosti, ali i ograničenja moguće je izbjegavanje rizika. Višestruki potencijali i želja za različitim aktivnostima, može, osobito obitelji predstavljati problem i pitanje „što izabrati”.

Rezultati istraživanja • Nedostatak razumijevanja i podrške može predstavljati probleme: • Školska kultura i norme – neprilagođene darovitima. • Očekivanja od drugih – nekonformizam i bunt u odnosu na konvencije može izazivati probleme i nerazumijevanje u odnosu s okolinom. • Odnosi s vršnjacima – češće biraju starije prijatelje. • Depresija – mogu biti ljuti na sebe i situaciju u kojoj su se našli. Kriticizam u obitelji i kontinuirana evaluacija doprinose depresiji. • Odnosi u obitelji – nedostatak znanja o darovitima, obitelji može rezultirati probleme u odnosu sa svojim darovitim djetetom (nedostatak adekvatne podrške).

Razvoj je rezultat interakcije različitih aspekata osobnosti kognitivni aspekt razvoja socijalni aspekt razvoja emocionalni aspekt razvoja

• Kako bi ostvarila svoje intelektualne kapacitete kod darovite djece važno je prepoznati socijalni i emocionalni aspekti razvoja i njihove specifičnosti. • Aspekti razvoja svakako su međuzavisni. • Longitudinalna istraživanja pokazala su darovita djeca zadovoljna životom ukoliko su podržana od strane svojih roditelja i učitelja u ostvarivanju svojih potreba (Bloom, 1985, Oden 1968; Subotnik, Karp i Morgan, 1989). • Spoznaje o darovitosti svakako mogu pridonjeti ovom cilju.

Identifikacija • Utvrđivanje identiteta darovitog djeteta te vrste i stupnja njegove darovitosti (Koren, 1989). • Dinamičan i kontinuiran proces – procesna dijagnostika • Predškolski period – niži razredi osnovne škole – početak predmetne nastave

Etape procesa identifikacije Nominacija Provjeravanje Nadgledanje

Nominacija • Od strane roditelja, nastavnika, vršnjaka, samonominacija – liste za procjenu Tko najlakše i najbrže rješava različite zadatke? Tko najviše čita knjige? Zamisli da možeš izumiti nešto bi svijet učinilo boljim mjestom. Što bilo?

Provjeravanja i praćenje • testovi sposobnosti, testovi postignuća • prikupljanje informacija o postignućima, interesima, sposobnostima, jačim i slabijim stranama učenika • Skale procjene, intervju, školske ocjene, testovi kreativnosti, rezultati na natjecanjima, procjena učinka. . .

Prednosti - nedostaci • Testovi – objektivni, pouzdani mjerni instrumenti, omogućuju diferencijaciju - usmjereni na sposobnosti (akademske) • Skale procjene - subjektivnost - Nastavnika - imaju više informacija o darovitosti nego roditelji i više informacija za usporedbu - naklonost, biraju često učenike koji rade ono što se od njih očekuje a zanemaruju kreativne, neuredne neambiciozne učenike. - Roditelja - više informacija o djetetovom razvoju – uljepšavanje. *koristiti više različitih metoda za utvrđivanje darovitosti

Posebne potrebe darovitih • Potreba za druženjem s vršnjacima iste kronološke dobi. • Potreba za druženjem s vršnjacima sličnih visoko razvijenih sposobnosti. • Potreba za radom u obogaćenim i proširenim odgojno obrazovnim programima. • Potreba za nezavisnošću u učenju. • Potreba za izazovima u kojima se može doživjeti i povremeni neuspjeh. • Potreba za sudjelovanjem u širokim programima kojima se potiče cjelokupni razvoj.

Zadatak 2. Lista za procjenu darovitosti

Literatura • Cvetković Lay, J. i Sekulić Majurec, A. (2008) Darovito je, što ću s njim? : priručnik za odgoj i obrazovanje darovite djece predškolske dobi. Zagreb: Alinea. • Curby, T. W. , Rudasill K. M. , Rimm-Kaufman, S. E. , Konold, T. R. (2008). The role of social competence in predicting gifted enrollment. Psychology in the Schools, 45 (8), 729 -744. • Čudina – Obradović, M. (1990). Nadarenost razumijevanje, razvijanje, Zagreb: Školska knjiga. • Koren, I. (2014). Povijesni osvrt na konceptualizaciju pojave nadarenosti. Napredak, 154 (3) 339 - 361. • Lovecky, D. V. (1992). Exploring social and emotional aspects of giftedness in children. Roeper Review, 15, 18 -25. • Neihart, M. (2002). Delinquency and gifted children. In M. Neihart, S. M. Reis, N. M. Robinson, i S. M. Moon (ur. ), The social and emotional development of gifted children: What do we know? (str. 103 -112). Waco, TX: Prufrock. • Neihart, M. (2002). Gifted children and depression. In M. Neihart, S. M. Reis, N. M. Robinson, i S. M. Moon (ur. ), The social and emotional development of gifted children: What do we know? (str. 93 -102). Waco, TX: Prufrock Press. • Neihart, M. (2002). Risk and resilience in gifted children: A conceptual framework. In M. Neihart, S. M. Reis, N. M. Robinson i S. M. Moon (ur. ), The social and emotional development of gifted children: What do we know? (str. 113 -122). Waco, TX: Prufrock. • • Robinson, N. M. (2008). The social world of gifted children and youth. U S. I. Pfeiffer (ur. ), Handbook of giftedness in children: Psychoeducational theory, research, and best practices (str. 33 -51). New York: Springer. • Sternberg, R. (2005). Kognitivna psihologija. Jasrebarsko: Naklada Slap. • Winner, E. (2005). Darovita djeca: mitovi i stvarnost. Lekenik: Ostvarenje d. o. o. • • Zeidner, M. , Schleyer, E. J. (1998). The Big – Fish – Little – Pond Effect for Academic- Self Concept, Test Anxiety, and School Grades in Gifred Children. Contemporary Educationa Psychlogy, 24, 305 -329.