Projekat Jaanje tuilakih kapaciteta u sistemu krivinog pravosua

Projekat „Jačanje tužilačkih kapaciteta u sistemu krivičnog pravosuđa“ VSTV Bi. H uz podršku Vlade Švicarske i Vlade Norveške KVALITET OPTUŽNICE KOD KORUPTIVNIH KRIVIČNIH DJELA CEST RS, Banja Luka, 12. 03. 2019. godine

KORUPCIJA u Bi. H � „Novo istraživanje svjetski poznate istraživačke kuće “Gallup” pokazalo je da je Bosna i Hercegovina najkorumpiranija država u svijetu. Ovakav, šokantan zaključak istraživači “Gallupa” izveli su na osnovu istraživanja javnog mnijenja, koje je provedeno u većini država svijeta. “ � � https: //avaz. ba/vijesti/bih/363307/istrazivanje-kuce-gallupkorupcija-prikovala-bih-za-dno 22. 03. 2018 17: 34

Kako se proširila dezinformacija o istraživanju korupcije u Bi. H � „Nismo uspjeli pronaći nijedno “Gallupovo” istraživanje koje bi odgovaralo podacima objavljenim u “Avazu”. Pregledom zvanične web stranice “Gallupa” ustanovili smo da je posljednje takvo istraživanje objavljeno 2013. godine, a u njemu je indeks percepcije korupcije u BIH bio 89%. To znači da je od 100 ispitanih građana/ki Bi. H, 89 njih reklo da je korupcija rasprostranjena u državnim institucijama. “ � � � raskrinkavanje. ba https: //analiziraj. ba/2018/03/28/kako-se-prosirila-dezinformacija-oistrazivanju-korupcije-u-bih/

Lista koruptivnih krivičnih djela (VSTS, april 2015, rev. 2018. ) Krivični zakonik Republike Srpske: - 30 krivičnih djela odnosno - kvalifikovanih oblika pojedinih krivičnih djela iz različitih glava (gdje je prisutan element: službeno lice kao izvršilac i drugo svojstvo, visina pribavljene imovinske koristi, koristoljublje, pribavljene protivpravne imovinske koristi ili prouzrokovanje štete)

Trgovina ljudima (čl. 145 stav 5) Ø Trgovina djecom (čl. 146 st. 6 u vezi sa st. 2) Ø Povreda tajnosti pisama ili drugih pošiljki (čl. 153 st. 3 u vezi sa st. 2) Ø Neovlaštena proizvodnja i promet opojnih droga (čl. 207 st. 3) Ø Povreda slobode opredjeljenja birača (čl. 218) Ø Podmićivanje pri izborima i glasanju (čl. 220) � Zloupotreba povjerenja (čl. 234) � Nezakonito postupanje u privrednom poslovanju (čl. 248) � Zloupotreba položaja odgovornog lica (čl. 249) � Zloupotreba u postupku javne nabavke (čl. 250) � Zloupotreba u stečajnom postupku ili postupku restruktuiranja (čl. 253 st. 2 i 3) Ø

� Primanje mita u obavljanju privredne djelatnosti (čl. 256) � Davanje mita u obavljanju privredne djelatnosti (čl. 257) � Nezakonito postupanje ovlaštenog revizora (čl. 258) � Odavanje i neovlašteno pribavljanje poslovne tajne (čl. 259 st. 3) � Zloupotreba procjene (čl. 266) � Zloupotreba u postupku privatizacije (čl. 268) � Zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja (čl. 315) � Prevara u službi (čl. 317) � Primanje mita (čl. 319) � Davanje mita (čl. 320) � Trgovina uticajem (čl. 321)

� Odavanje službene tajne (čl. 323 st. 3) � Nezakonito davanje pogodnostu privrednim subjektima (čl. 325 st. 2 u vezi st. 1) � Protivzakonito prisvajanje stvari prilikom vršenja pretresanja ili sprovođenja izvršenja (čl. 330) � Kršenje sudske odluke o zabrani vršenja dužnosti ili zanimanja (čl. 342) � Povreda zakona od strane sudije ili javnog tužioca (čl. 346) � Protivzakonito zauzimanje i eksploatacija prirodnih bogatstava i dobara od opšteg značaja (čl. 391 st. 3 u vezi sa st. 2) � Stvaranje opasnosti nepropisnim izvođenjem građevinskih radova (čl. 395 st. 5 u vezi sa st. 1) � Kompjuterska prevara (čl. 410 st. 2 i 3 u v. st. 1)

Mišljenje br. 11 Konsultativnog vijeća evropskih tužilaca (CCPE) o kvalitetu i efikasnosti rada tužilaca � Faktori A. B. C. kvaliteta i efikasnosti rada tužilaca Spoljno okruženje (1. zakonodavni okvir, 2. resursi 3. uticaj javnosti 4. neprimj. spoljni uticaj) Interna sredina (1. strateška vizija 2. upravljanje ljudskim resursima 3. upravljanje državnim tužilaštvima 4. upravljanje predmetima : objektivnost i nepristrasnost, sveobuhvatnost, obrazloženje, jasnoća, razmjena informacija i saradnja). . .

. . . obrazloženje. . . „ Jasno obrazloženje i analiza su osnovni zahtjevi rada tužilaca. Oni treba da u potpunosti razmotre relevantne dokaze i da ispitaju činjenična i druga pitanja koja su otkrili istražitelji i stranke. Sve odluke ili radnje tužioca treba da se zasnivaju na relevantnim dokazima, da budu u skladu sa zakonom i opštim smjernicama koje mogu postojati u odnosu na konkretnu situaciju. Odluke i radnje tužilaca treba da budu obrazložene na konzistentan, jasan, nedvosmislen i nekontradiktoran način. “

Otkrivanje korupcije- saznanja § § § § § Anonimne prijave, pisma građana, dojave telefonom, putem elektronske pošte, Saopštenja državnih organa, službenog ili odgovornog organa po njihovom mišljenju o utvrđenoj korupciji Povjerljive informacije od strane informatora Dopisi i članci u sredstvima javnog informisanja Iskazi osumnjičenih za druga krivična djela Prijava davaoca mita koji očekuje da bude oslobođen od kazne Razmatranje nekog drugog krivičnog djela ili čak građansko-pravnog delikta Slučajni nalazi iz posebnih istražnih radnji Praćenje revizorskih izvještaja o budžetima

Najčešća koruptivna krivična djela � Zloupotreba � Pronevjera službenog položaja ili ovlaštenja � Nesavjestan rad u službi � Zloupotreba ovlaštenja u privredi/Nezakonito postupanje u privrednom poslovanju � Davanje mita � Primanje mita � Prevara u službi � Nesavjesno privredno poslovanje*** � Ostalo *** Krivični zakonik RS ovo krivično djelo više ne propisuje

Izvještaji, analize, osvrti. . . � Procjena potreba pravosuđa u procesuiranju korupcije kroz praćenje rada na krivičnim predmetima, februar 2018. , OSCE � Monitoring odgovora pravosuđa na korupciju u Bi. H-Pilot izvještaj, 2017. � USAID 2018 � Osvrt, Analiza presuda u predmetima korupcije Ljiljana Filipović: Kvalitet optužnica i prsuda u Bi. H kao faktor efikasnog procesuiranja krivičnih djela korupcije 3/17

Izvještaj OSCE � Praćenje rada predmeta korupcije u Bi. H � Procjena potreba pravosuđa u procesuiranju korupcije kroz praćenje rada na krivičnim predmetima � Uzoraka 67 predmeta � Identifikovanje i analiza problema u vezi sa kvalitetom i efikasnošću odgovora pravosuđa na korupciju (tužilaštava i sudova)

. . . Izvještaj OSCE Zapažanja po pitanju izrade optužnica: � ozbiljni nedostaci zbog nepostojanja ili zbog nejasne identifikacije jednog ili više elemenata krivičnog djela (optužnice nisu na jasan način sadržavale način izvršenja krivičnog djela) � neadekvatno identifikovanje i opis propisa, normi ili opštih principa javne uprave koje je optuženi navodno prekršio zloupotrebom položaja.

. . Izvještaj OSCE Zapažanja po pitanju procesa prikupljanja dokaza: � � � optužnice se podižu na osnovu nepotpunih dokaza, tako da tužilaštvo mora podnijeti dodatne dokaze za vrijeme glavnog pretresa dokazi priloženi u svrhu kvantifikovanja ekonomske štete ili koristi koja predstavlja navodnu posljedicu kažnjivog ponašanja bili su slabi tužilaštvo je priložilo malo ili nimalo dokaza u svrhu dokazivanja postojanja umišljaja za počinjenje krivičnog djela kod optuženog

Monitoring odgovora na korupciju u Bi. H -pilot izvještaj � Analiza 50 pravosnažno okončanih predmeta (presuda i optužnica) � kvantitativna analiza � kvalitativna analza � dužina trajanja postupka � kvalitet optužnica (da li je struktura optužnice u skladu sa zakonom, da li je jasna i da li sadrži sve elmente bića krivičnog djela koje se stavlja na teret i da li je pravna kvalifikacija u skladu sa zakonom)

USAID – ANALIZA 614 sudskih presuda u predmetima korupcije, 460 prvostepenih presuda, 148 drugostepenih, 6 trećestepenih presuda (2013 -2015) � Analiza je pokazala da najveći broj procesuiranih lica, od njih ukupno 512 obuhvaćenih istraživanjem, čine nižepozicionirani počinioci. Izraženo u procentima to iznosi čak 86% (439 lica) dok 14% (73 lica) čine srednjepozicionirani počinioci. � značajan broj procesuiranih lica za koruptivna krivična djela čine lica iz realnog sektora, tj. ona lica koja su imala svojstvo odgovornog lica u privrednim društvima, dok je procentualno značajno manji udio lica koja su obavljala određenu službenu dužnost u državnim ustanovama i institucijama.

Struktura presuđenih predmeta Zloupotreba položaja ili ovlaštenja 178 35% � Pronevjera u službi 149 29% � Nesavjestan rad u službi 35 7% � Zloupotreba ovlaštenja u privredi 20 4% � Davanje dara i drugih oblika koristi/Davanje mita 20 4% � Primanje dara i drugih oblika koristi/Primanje mita 18 4% � Prijevara u službi 5 1% � Nesavjesno privredno poslovanje 1 <1% � Ostalo 86 �

Trend oslobađajućih presuda u prvostepenim postupcima � 53% kod krivičnog djela nesavjestan rad u službi � 34% krivično djelo zloupotreba � položaja ili ovlaštenja � 25 % primanje dara ili drugih oblika koristi/primanje mita � 11% pronevjera u službi � U drugostepnim postupcima taj procenat oslobađajućih se povećao za 20 % � Uslovna osuda – 62 % � Zatvor – 29 % (ispod 2 godine 97 %) � 1% - pravne osobe

Zapažanja nedostataka kod optužnica (OSVRT , sudija VS FBi. H Ljiljana Filipović) � Analiza 50 optužnica i presuda, � Jednostavnija � Uzorak koruptivna krivična djela, je obuhvatao optužnice i presude u kojima je bila uložena žalba odbrane i one u kojima je presuda donesena na osnovu priznanja ili sporazuma stranaka

Opšte zapažanje nedostataka kod optužnica sudija VS FBi. H Ljiljana Filipović �Na efikasno procesuiranje krivičnih djela korupcije negativno se odražavaju prije svega nedostaci koji se tiču činjeničnog opisa djela

Posljedice manjkavog činjeničnog opisa � Upućivanje na sud optužnice s činjeničnim opisom djela u kojem nedostaju činjenice i okolnosti koje se odnose na pojedina zakonska obilježja bića krivičnog djela za koje se tereti optuženi trebalo bi dovesti do donošenja presude kojom se optuženi oslobađa od optužbe pošto djelo za koje se optužuje po zakonu nije krivično djelo ili, eventualno, do osude optuženog za drugo krivično djelo. � Ukoliko prvostepeni sud to propusti učiniti, takav nedostatak mora na isti način biti otklonjen odlukom drugostepenog suda. Naime, drugostepeni je sud, prilikom ispitivanja prvostepene presude povodom žalbe, dužan po službenoj dužnosti otkloniti povrede krivičnog zakona učinjene na štetu optuženog.

Nedostaci u činjeničnom opisu � Dakle, ukoliko činjenični opis djela ne sadrži obilježja krivičnog djela za koje je optuženi oglašen krivim, drugostepeni će sud preinačiti prvostepenu presudu i optuženog osloboditi od optužbe za to krivično djelo ili će, ako su za to ispunjeni uvjeti, optuženog oglasiti krivim za neko drugo (u pravilu, blaže) krivično djelo čija su obilježja sadržana u činjeničnom opisu djela. � U određenim slučajevima, kada na to osnovano ukazuje žalba, presuda sa manjkavim činjeničnim opisom djela bit će ukinuta jer joj je izreka nerazumljiva, što predstavlja bitnu povredu odredaba krivičnog postupka. Očito je, prema tome, da od kvaliteta činjeničnog opisa djela u optužnici u značajnoj mjeri zavisi ishod krivičnog postupka

. . . nedostaci u činjeničnom opisu � činjenični opis djela, treba sadržavati činjenice i okolnosti iz kojih proizlaze zakonska obilježja krivičnog djela, kao i ostale okolnosti potrebne da se krivično djelo što preciznije odredi - nerijetko predstavlja problem za tužioca � Npr. ako činjenični opis djela u optužnici za krivično djelo pronevjere nije sadržavao tačno određenje predmeta prisvajanja, usvajanje u presudi kojom se optuženi oglašava krivim takvog činjeničnog opisa djela otvara mogućnost pobijanja prvostepene presude zbog povreda prava na odbranu jer se postavlja pitanje da li je optuženi bio podrobno obaviješten o djelu za koje se tereti (ZKPFBi. H, član 312, stav 1, tačka d) i EKLj. P, član 6, stav 3, tačka a). Takav stav zauzet je i u presudi Vrhovnog suda Federacije Bi. H, broj 01 0 K 004803 12 KžK, od 20. 4. 2015. godine)

Vrhovni sud Federacije Bi. H, presuda broj 06 0 K 004496 16 Kž 2 od 8. 6. 2016. � za krivična djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja u kojima je sama radnja učinjenja određena kao zloupotreba položaja ili ovlaštenja iako to nije zakonom propisana radnja učinjenja ovog krivičnog djela ili u kojima se optuženi tereti za prekoračenje službenog ovlaštenja, ali se ne navode blanketni propisi iz kojih to proizlazi, pošto činjenični opis djela u optužnici ne sadrži naznaku propisa iz kojih proizlazi da je optuženi prilikom zaključivanja ugovora bio dužan pribaviti saglasnost organa upravljanja preduzećem, sam činjenični opis djela u optužnici ne sadrži činjenice i okolnosti iz kojih proizlazi da je optuženi prekoračio svoja ovlaštenja prilikom zaključivanja ugovora.

Nedostaci u činjeničnom opisu � Druga grupa grešaka pri sačinjavanju činjeničnog opisa djela u optužnici sastoji se u njegovom opterećivanju činjenicama i okolnostima koje ne predstavljaju zakonska obilježja konkretnog krivičnog djela, a pri tome nije riječ ni o činjenicama i okolnostima od kojih zavisi primjena neke druge odredbe krivičnog zakona. � I ovakve greške se negativno odražavaju na efikasnost krivičnoga gonjenja. Gomilanjem činjenica i okolnosti koje nemaju krivičnopravni značaj bespotrebno se opterećuje činjenični opis djela, čime on gubi na razumljivosti i preglednosti. � Time se istovremeno usložnjava dokazni postupak na glavnom pretresu.

� � � Tako se bespotrebno u činjeničnim opisima djela u optužnicama za krivično djelo pronevjere optuženi teretio da je postupao kao odgovorna osoba iako se za to krivično djelo ne traži to svojstvo optuženog u činjeničnom opisu krivičnog djela zloupotrebe položaja ili ovlaštenja iz Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine (KZFBi. H) navodilo da je optuženi postupao u namjeri da sebi pribavi protivpravnu imovinsku korist iako ona nije elemenat krivičnog djela. Riječ je o nedostacima u optužnici koje sud može otkloniti tako što neće utvrđivati činjenice i okolnosti koje se ne odnose na zakonska obilježja odnosnog krivičnog djela ili od kojih ne zavisi primjena neke odredbe krivičnog zakona i koje će usljed toga izostaviti u činjeničnom opisu djela u presudi, uz obavezu da za takav svoj postupak navede razloge u obrazloženju presude.

Opis svojstva učinioca svojstvo određenog službenog ili odgovornog lica ne određuje sam taj položaj, već upravo nadležnosti koje mu po tom osnovu pripadaju, odnosno činjenica da je tom licu povjereno određeno ovlaštenje ili dužnost. � Činjenični opis stoga, pored navođenja naziva pozicije u nekom pravnom licu ili javnoj ustanovi, mora sadržavati i dovoljno jasan opis svih relevantnih činjenica na osnovu kojih se može zaključiti da je optuženo lice zaista imalo određeno svojstvo izvršioca �U pojedinim odlukama koje su analizirane, u činjeničnom opisu optužnice propušteno je da se navede da li se radi o službenoj ili odgovornoj osobi, ali da je zatim u pravnoj kvalifikaciji radnji dato nešto preciznije određenje. Bilo bi potrebno izbjegavati ovakve situacije i starati se da se sva bitna obilježja, odnosno sve činjenice i okolnosti precizno navedu već u činjeničnom opisu. �

�U najmanje jednom analiziranom slučaju svojstvo počinioca je bilo definisano na način da je navedeno da se radi o odgovornoj osobi, iako se moglo raditi jedino o službenoj osobi. � Isto tako je u jednom od predmeta svojstvo službenog lica pridavano direktoru akcionarskog društva, dok je u drugom predmetu pomoćniku načelnika u opštini pridavano svojstvo odgovornog lica. � Takva lutanja u definisanju svojstava počinioca krivičnog djela mogu stvarati značajne probleme u kasnijem dokazivanju krivičnog djela, pa je nužno imati u vidu potrebu da se svojstvo optuženog što preciznije i ispravnije definiše.

Primjer – nije dokazano svojstvo jer nije dobro opisano � Tako u jednom predmetu drugostepena presuda navodi da je prvostepeni sud trebao na pouzdaniji način utvrditi da li je optuženi komercijalni direktor ili nije, odnosno da li je imao svojstvo odg. osobe ili nije i da li to proizilazi iz normativnih akata ili iz ovlasti koje je faktički imao. Kako je u izreci pobijane presude izričito navedeno da je bio komercijalni direktor, sud prvog stepena je trebao ili nedvojbeno utvrditi ili izmijeniti činjenični opis s ciljem konstatiranja faktičkog obavljanja rukovodećih komercijalnih poslova, ako je to odgovaralo činjeničnom stanju

“[i]zreka presude je nerazumljiva i onda kada je više osoba oglašeno krivim za jedno krivično djelo, a za svakog saizvršioca nije opisana njegova djelatnost kojom je učestvovao u izvršenju zajedničkog krivičnog djela“. � “optuženi [. . . ], prilikom obavljanja redovite kontrole poslovanja poduzeća [. . . ], po prethodnom dogovoru, od vlasnika navedenog poduzeća [. . . ], zatražili dar u iznosu od [. . . ] KM [. . . ], s tim da bi oni u Zapisniku o kontroli poslovanja poduzeća kojega su namjeravali sačiniti poslije izvršene kontrole u poduzeću - iznos utvrđenih obveza po osnovu poreza na dodanu vrijednost, umjesto realno utvrđenih [. . . ] KM, umanjili na iznos [. . . ]“. � S obzirom na ovakvu formulaciju činjeničnog opisa optužnice, sud je kod donošenja osuđujuće presude, slijedeći dispozitiv optužnice, u obrazloženju presude utvrdio da su oba optužena zatražila dar, iako za takvo utvrđenje nije imao adekvatnu dokaznu podlogu jer jedan od optuženih nije direktno “zatražio“ dar za sebe, nego je zastrašivao oštećenog da oštećeni učini dar drugom optuženom (što je oštećeni i učinio, predavši dar drugom optuženom). Imajući u vidu da je su donio osuđujuću presudu, da se zaključiti da je nastojao da umanji nedostatke i manjkavosti činjeničnog opisa optužnice koja je nerazumljiva, čime je doveden u pitanje standard kvaliteta obrazložene sudske odluke.

Iz obrazloženja presude-umišljaj � prvostepeni sud je “utvrdio da su optuženi počinili krivično djelo sa direktnim umišljajem jer su bili potpuno svjesni krivičnog djela i htjeli njegovo izvršenje. Optuženi su bili svjesni da zahtijevaju i primaju korist da bi pribavili protivpravnu imovinsku korist. Znali su da po završetku provjere moraju sačinjenu Službenu zabilješku o izvršenoj provjeri izvršavanja obaveza poreskih obveznika potpisati i predati u nadležnu službu, što oni nisu učinili, a kako bi dobili traženi iznos koji su u konačnici i primili i tako stekli protivpravnu imovinsku korist“.

. . . umišljaj � “Umišljaj i namjera optuženika da pribavi protivpravnu imovinsku korist mora se dokazati, a ne pretpostaviti. Kako je namjera pribavljanja imovinske koristi zloupotrebom službenog položaja ili prekoračenjem granica svog službenog ovlaštenja bitno obilježje bez kojeg nema krivičnog djela iz čl. 220. st. 3 KZ Bi. H, te kako ona kao subjektivni element krivičnog djela mora biti nesumnjivo utvrđena, jer se inkriminisano djelo može izvršiti samo direktnim umišljajem, kao oblikom vinosti, po ocjeni ovog vijeća nema čvrstih ni pouzdanih dokaza da je optuženi bio svjestan svog djela i da je htio njegovo izvršenje, odnosno da je postupao sa umišljajem da drugom pribavi imovinsku korist.

Namjera � Namjera se najčešće dokazuje posrednim putem, posebno u predmetima s elementima korupcije, i gotovo nikad ne postoji jedan ili više dokaza na osnovu kojih se na direktan i nesumnjiv način izvodi zaključak o svijesti i volji optuženog. Sudovi zaključak o tom pitanju mnogo češće izvode iz niza dokaza, iskaza saslušanih svjedoka, radnji optuženog, pa ponekad i same prirode radnji ili učestalostiponavljanja radnji gdje, primjera radi, brojnost radnji može ukazivati na namjeru o određenom djelovanju. � Sudovi se kod dokazivanja namjere u ovim predmetima mogu češće oslanjati i na indicije, odnosno na skup indicija, pa kada one čine zatvoreni krug koji upućuje na samo jedan mogući zaključak, onda na temelju takvih dokaza donijeti ocjenu o postojanju namjere.

Nedostaci ostalih dijelova optužnice �u dijelu optužnice koji nosi naziv “rezultati istrage” (ili, u nekim slučajevima, “obrazloženje”) navodi se sadržina dokaza pribavljenih tokom istrage. Na taj se način potpuno izigrava zakonska odredba koja propisuje da, nakon izjave optuženog o poricanju krivnje, sudija za prethodno saslušanje dokaze koji potkrepljuju navode optužnice vraća tužiocu, a čiji je smisao da osigura dosljedno provođenje načela neposrednosti na glavnom pretresu. � Optuženi se teretio za djelo koje je vezano uz njegovu djelatnost ili dužnost i/ili za pribavljanje krivičnim djelom imovinske koristi, u velikom broju optužnica nije bio sadržan prijedlog tužioca za izricanje mjere bezbjednosti zabrane vršenja poziva, aktivnosti ili funkcije ili mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

. . . nedostaci ostalih dijelova optužnice � Zakonska odredba o sadržaju optužnice ne propisuje da je prijedlog za izricanje određene krivične sankcije ili posebne mjere optuženom obavezan sadržaj optužnice. Za njihovo izricanje nije neophodan prijedlog tužioca. � Ipak, unošenjem takvih prijedloga u optužnicu podstiče se sud da razmotri potrebu izricanja tih mjera i obavezuje da u obrazloženju presude navede razloge zbog kojih nije uvažio prijedlog tužioca. Time se, dakle, u izvjesnoj mjeri može podstaći efikasnije suprotstavljanje krivičnim djelima korupcije.

Ostale kritike na račun tužilaštva � nekvalitetan činjenični opis, izostanak blanketnih propisa, izostanak opisa iz kojih okolnosti proizilazi svojstvo optuženog, izostanak navoda koja ovlaštenja su prekoračena odnosno iskorištena, ko je oštećen, umišljaj optuženog, � opterećivanje činjeničnog opisa nebitnim činjenicama, što može imati za posljedicu da se uz optužnicu dostavi gotovo cjelokupan tužilački spis, a dokazivanje ovih činjenica može uticati na efikasnost i ugroziti ili umanjiti mogućnost dokazivanja odlučnih činjenica

� Izostanak vizuelnih pomagala (šema i grafikona) kako bi se sudu jasnije predstavio predmet � Izostanak bavljenja „slabijim tačkama” optužnice i u vezi s tim mogućim verzijama odbrane � Loša ili nikakva priprema svjedoka, loš koncept dir. ispitivanja i propust da se svjedok ispita i na sporedne okolnosti npr. položaj optuženog u priv. društvu � Materijalni dokazi –prosto nabrajanje i identifikacija bez komentara i dovođenja u vezu sa drugim dokazima, izostanak upotrebe mat. dokaza prilikom ispitivanja svjedoka � Odabir vještaka, propust da se tokom ispitivanja naglase ključne činjenice koje je vještak utvrdio

� Izostanak operativnog rada u pogledu pribavljanja informacija o potencijalnim svjedocima odbrane i drugim potencijalnim dokazima odbrane � Rezultati istrage ne trebaju sadržavati obrazloženje dokaza u optužnici kako se ne bi ugrozila kasnija strategija i plan izvođenja dokaza na glavnom pretresu te uticalo na sudiju prije izvođenja dokaza � Nepridavanje značaja činjenicama koje mogu ići u korist optuženom u fazi istrage � Provjera kredibiliteta svjedoka

Poteškoće u procesuiranju � Nadležnosti tužilaštava/sudova � Saradnja između policijskih agencija � Saradnja policije i tužilaca � Mali broj izvještaja o počinjenom krivičnom djelu � Poteškoće u pronalaženju materijalnih dokaza � Složenost i neizvjesnost u finansijskim istragama � Formulisanje zadatka finansijskog vještačenja � Kvalitet optužnica (vještine pisanja) � Visoki standardi sudova kod donošenja odluka

Specifičnosti u istraživanju koruptivnih krivičnih djela kod prijave određenih koruptivnih krivičnih djela (pr. primanje i davanje mita, trgovina uticajem) potrebno je hitno djelovanje organa gonjenja i tužilaca, obavezna primjena PIR, § kod prijava koruptivnih krivičnih djela, pr. zloupotreba službenog položaja ili ovlaštenja i sl. kod kojih postoji odmak vremena od događaja primjena PIR nema efekta već se preduzimaju druge istražne radnje: - prikupljanje različite dokumentacije, - praćenje finansijskih tokova (obimnost dokaza finansijske prirode) - analiza dokaza, - potreba angažovanja finansijskih vještaka - finansijske istrage u predmetima korupcije §

Pisanje optužnice kod koruptivnih krivičnih djela Sadržaj optužnice (čl. 242 ZKP RS) � a) naziv suda � b) ime i prezime osumnj. , sa ličnim podacima � v) opis djela. . . � g) zakonski naziv krivičnog djela. . . � d) prijedlog o dokazima koje treba izvesti. . . � đ) rezultati istrage i � e) dokaze koji potkrepljuju navode optužnice � Ostalo: prijedlog vezano za pritvor � Dodatno: prijedlog za izricanje mjera bezbjednosti, oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje imovine

Finansijska istraga i zahtjev za oduzimanje imovine � Zakon o oduzimanju imovine proistekle izvršenjem krivičnog djela („Službeni glasnik RS” br. 65/18) Zahtjev sadrži (uz optužnicu ili nakon pravosn. presude): � podatke o licu od kojeg se oduzima imovina, � opis i zakonski naziv krivičnog djela, podatke ili opis imovine kojutreba oduzeti, � dokaze o imovini koja je predmet oduzimanja, a do kojih se došlo provođenjem finansijske istrage, � dokaze o zakonitim prihodima te osobe i okolnostima koje ukazuju na postojanje očigledne nesrazmjere između imovine i prihoda tog lica. � prijedlog protiv trećeg lica sadrži dokaze da je imovina stečena izvršenjem krivičnog djela prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti radi onemogućavanja oduzimanja ili da je naslijedila imovinu pribavljenu krivičnim djelom �

Način izvođenja dokaza na glavnom pretresu izvođenja dokaza zavisi in concreto i tužilac treba da izvrši izbor redoslijeda i načina izvođenja dokaza: 1) Uobičajena praksa: svjedoci, vještaci, materijalni dokazi (nedostatak ovog načina je u tome što najveći dio suđenja sudija ne zna strategiju tužioca i kojim objektivnim dokazima raspolaže te se zbog toga uzdražava od aktivnijeg učešća u ispitivanju svjedoka i vještaka) 2. Hronološki pristup u izvođenju dokaza: kombinovana tehnika izvođenja raznih vrsta dokaza ( npr. tužilac saslušava svjedoka, predoči mu neki dokaz i nakon saslušanja svjedoka predloži da se u sudski spis uloži materijalni dokaz koji je svjedoku predočavan) 3. Izvođenje materijalnih dokaza, a potom vještaci i svjedoci � Strategija

Sistematizacija dokaza �U pravilu, u predmetima organizovanog i privrednog kriminala radi se o obimnoj prikupljenoj dokumentaciji (obično, kod privrednih predmeta dokazi su „pogled unazad”, PIR se ne predlažu, dok kod organizovanog istrage su dinamičnije i potreban je neposredan nadzor nad policijom, obično se koriste PIR „prisluškivanje” u realnom vremenu) � Nužna sistematizacija i izdvajanje relevantnih dokaza (za dokazivanje obilježja krivičnog djela i kontraargument dokazima odbrane npr. dokazi kojim se pobijaju navodi alibija)

Redoslijed izvođenja dokaza Izvođenje materijalnih dokaza u predmetima finansijskog kriminala (tokom izvođenja dokaza saslušanjem vještaka finansijske struke ili naknadno), prednosti i nedostaci (DOKAZI O KRIVIČNOM DJELU) � finansijsko-knjigovodstvena dokumentacija (računi, otpremnice, narudžbenice, jedinstvene carinske isprave, bilansi stanja i uspjeha, porezni bilans, analitičke kartice sa banaka, sortiranje po godinama ili bankama � tokovi novca - upotreba grafikona, tabela i vizuelnih prikaza kretanja tokova novca, da ili ne? Kako uvesti ove dokaze? Ko treba da pripremi šemu? � Pored čitanja sadržaja isprava, dati osvrt na sadržaj isprave, ukazati na odredbe zakona, jasno ukazivati na činjenice koje dokazujemo, imati na umu redoslijed elemenata krivičnog djela

DOKAZI O NEZAKONITO PRIBAVLJENOJ IMOVINSKOJ KORISTI � Preporuka da se dokazi o pribavljenoj im. koristi izvode odvojeno od dokaza o krivičnom djelu, a najbolje ako je urađeno vještačenje, uz nalaz vještaka koji je procijenio vrijednost imovine i izračunao zakonite prihode i doveo ih u vezu sa imovinom koja je u vlasništvu ili posjedu osumnjičenih i povezanih lica � Zk izvadci, izvodi iz katastra, MUP-a, podaci iz PU, banaka, Centr. registra HOV. . . � Fotodokumentacija sefa, pretresa i dr.

Specifičnosti izvođenja dokaza u finansijskim predmetima � Tehnički problemi sa obimom materijala, opremom za prezentaciju, pripreme za suđenje � Šta kad sud odbije izvođenje nekog materijalnog dokaza u toku suđenja jer je nezakonit ili postoje sumnje u autentičnost? Šta ako je takav dokaz korišten za vještačenje? � Moguća rješenja (dodatni dokazi, žalba. . . ) � Primjeri u praksi kad su odbijeni dokazi kao nezakoniti u finansijskim predmetima: Dokazi pribavljeni od strane vještaka u banci (bez naredbe suda, iako je u naredbi tužioca bilo navedeno da vještak može izvršiti uvid u banci); dokazi prikupljeni sa manjkavim naredbama o pir; nije skinuta oznaka tajnosti sa dokaza; res iudicata tužilačka odluka o obustavi istrage; nije ispitan osumnjičeni iako je tražio odgodu ispitivanja itd.

Izvođenje dokaza na glavnom pretresu izvođenja dokaza zavisi in concreto i tužilac treba da izvrši izbor redoslijeda i načina izvođenja dokaza � 1. Uobičajena praksa svjedoci, vještaci, materijalni dokazi � Nedostatak ovog načina je u tome što najveći dio suđenja sudija ne zna strategiju tužioca i kojim objektivnim dokazima raspolaže te se zbog toga uzdražava od aktivnijeg učešća u ispitivanju svjedoka i vještaka � 2. Hronološki pristup u izvođenju dokaza – kombinovana tehnika izvođenja raznih vrsta dokaza, npr. Tužilac saslušava svjedoka, predoči mu neki dokaz i nakon saslušanja svjedoka predloži da se u sudski spis uloži materijalni dokaz koji je svjedoku predočavan � 3. Izvođenje materijalnih dokaza, a potom vještaci i svjedoci � Strategija

Sistematizacija dokaza � Pravilo je da se u predmetima organizovanog i privrednog kriminala radi o obimnoj prikupljenoj dokumentaciji (obično kod privrednih dokazi su „pogled unazad”, nije potreban pir, dok kod organizovanog su istrage dinamičnije i potreban je neposredan nadzor nad policijom, najčešće prisluškivanje u realnom vremenu) � Nužna sistematizacija i izdvajanje relevantnih dokaza (za dokazivanje obilježja krivičnog djela i kontraargument dokazima odbrane npr. dokazi kojim se pobijaju navodi alibija)

. . . Sistematizacija dokaza � Poželjno je „slabijeg” svjedoka pratiti dokazima koji potkrepljuju njegovo svjedočenje � Kada se izvode fizički dokazi – npr. oduzeti predmeti poželjno je predočiti sudu dokaze o zakonitosti pribavljanja takvog dokaza (zapisnik o pretresanju, naredbu za pretres) i razmotriti mogućnost da se sasluša kao svjedok OSL koji je učestvovao u radnji ako postoje neke specifične okolnosti koje ukazuju na način izvršenja krivičnog djela, upornost počinioca jer iz zapisnika ne mora nužno da proizilazi svaka okolnost koja se tiče onog što se dešavalo prije, za vrijeme i nakon pretresa

Redoslijed izvođenja dokaza Izvođenje materijalnih dokaza u predmetima finansijskog kriminala (tokom izvođenja dokaza saslušanjem vještaka finansijske struke ili naknadno), prednosti i nedostaci (DOKAZI O KRIVIČNOM DJELU) � finansijsko-knjigovodstvena dokumentacija (računi, otpremnice, narudžbenice, jedinstvene carinske isprave, bilansi stanja i uspjeha, porezni bilans, analitičke kartice sa banaka, sortiranje po godinama ili bankama � tokovi novca - upotreba grafikona, tabela i vizuelnih prikaza kretanja tokova novca, da ili ne? Kako uvesti ove dokaze? Ko treba da pripremi šemu? � Pored čitanja sadržaja isprava, dati osvrt na sadržaj isprave, ukazati na odredbe zakona, jasno ukazivati na činjenice koje dokazujemo, imati na umu redoslijed elemenata krivičnog djela

DOKAZI O NEZAKONITO PRIBAVLJENOJ IMOVINSKOJ KORISTI � Preporuka da se dokazi o pribavljenoj im. koristi izvode odvojeno od dokaza za krivično djelo, a najbolje ako je urađeno vještačenje uz nalaz vještaka koji je procijenio vrijednost imovine i izračunao zakonite prihode i doveo ih u vezu sa imovinom koja je u vlasništvu ili posjedu osumnjičenih i povezanih lica � Zk izvadci, izvodi iz katastra, MUP-a, podaci iz , KVP, banaka, � Fotodokumentacija sefa, pretresa i dr.

. . . � Pripremiti svjedoke i vještake � Obrazlagati materijalne dokaze � Kombinovati izvođenje dokaza radi jasnoće i razumjevanja dokaza od strane suda � Sigurnim nastupom stavljati akcenat na bitne činjenice te u vezi s njim bitne propise i hronološki prikazati redoslijed izvršenja krivičnog djela � Završnom riječi sumirati sve prethodno

Preporuke �Tužioci trebaju poboljšati kvalitet optužnica u predmetima korupcije – pisati jasne optužnice iz kojih će se vidjeti na koji elemenat se odnosi konkretna činjenica (nadzor glavnih tužilaca i zamjenika) �Razviti smjernice u pogledu utvrđivanja finansijskih aspekata krivičnih djela, umišljaja optuženog, namjere i korištenje činjeničnih okolnosti za dokazivanje ovih elemenata �Na glavnom pretresu � izvođenja dokaza imati plan

Hvala na pažnji! Prezentaciju pripremila: Svetlanka Bijelić, RJT RS