Debata kao strategija pouavanja Predava Dinka Jurii dinka

Debata kao strategija poučavanja Predavač: Dinka Juričić, dinka. juricic@skolskaknjiga. hr

Izbor najdjelotvornijih metoda stjecanja trajnih znanja

metoda predavanje djelotvornost nakon 3 mjeseca 5% čitanje 10% audiovizualni prikaz 20% demonstracija 30% grupna diskusija 50% timski rad i projekti 75% poučavanje drugih i primjena naučenoga 90%

RASPRAVLJANJE Rasprava je oblik verbalne komunikacije u kojem sugovornici imaju suprotna ili drugačija mišljenja o istom pitanju. Raspravlja se uvijek o nekoj tvrdnji: Djevojčice su pametnije od dječaka. Škola X je najbolja škola u Hrvatskoj. XY je dobra glumica. X je zanimljiviji pisac od Y. Matematika zanimljiva i lagana. . .

Zašto rasprava? Rasprava razvija kritičko, logičko i kreativno razmišljanje koje se temelji na argumentima potkrjepljenima odgovarajućim dokazima. Podrazumijeva proučavanje i istraživanje određenih tema, uvjerljivo prezentiranje i zastupanje stavova, otvorenost za različitosti i upitnost stavova, slušanje s razumijevanjem drugih ljudi te uljudno "napadanje" suprotstavljenih stavova.

Tri vrste rasprava 1. Rasprava bez pravila ponašanja i bez voditelja, u kojoj pobjeđuje jači = SVAĐA 2. Rasprava u kojoj voditelj zna pravila i vodi raspravu (najavljuje govornike, daje i uzima riječ), a o pobjedniku odlučuje publika = OKRUGLI STOL 3. Rasprava bez voditelja u kojoj svi sudionici znaju pravila, a suci odlučuju tko je pobjednik = DEBATA

OKRUGLI STOL - PRAVILA 1. Voditelj najavljuje temu i predstavlja govornike. 2. Upozorava govornike da se drže teme i ograničenoga vremena koje imaju na raspolaganju. 3. Daje riječ prvome govorniku, zatim sljedećemu. . . 4. Kad svi govornici iznesu svoja mišljenja, voditelj ukratko sumira rečeno.

5. Zatim ili prelazi na sljedeći problem ili nastavlja produbljivati temu i izazivati brušenje mišljenja oko prve teme. 6. Na kraju okrugloga stola, voditelj sumira sve što je rečeno, te pozove gledatelje da glasovanjem odluče čijem se mišljenju priklanjaju i tko im je bio najbolji.

DEBATA

DEBATA – alat za brušenje kritičkoga mišljenja Da bi me uvjerio u svoje stavove, tvoji mi argumenti moraju biti uvjerljivi i prihvatljivi.

Brza debata Kada? • Nakon obrađenoga gradiva • Najranije dan nakon što smo najavili i debatu i tezu

Debata je vještina raspravljanja. 1. Što je debata? Odvija se prema utvrđenim pravilima i u strogo određenom vremenskom okviru. Odluku o pobjedniku donose suci. U raspravi debatanti koriste argumente kojima brane ili osporavaju zadanu tezu. Za to im je na raspolaganju ograničeno vrijeme.

2. Kako se debatira? U debati dvije suprotstavljene strane raspravljaju o nekoj tezi. TEZA je tema rasprave izrečena jednom rečenicom. Primjeri teza: Iskrenost je uvijek najbolji način rješavanja sukoba. Ovisnike treba silom liječiti. Pravila postoje zato da bismo ih se pridržavali.

PRIMJERI TEZA 1. Samo se srcem dobro vidi. (Mali princ) 2. Život na udaljenim otocima osuđen je na odumiranje. 3. Osamljenost je visoka cijena koju plaćaju oni koji žele biti slobodni (Galeb Jonathan Livingston) 4. Ovisnike koji se ne žele sami osloboditi ovisnosti, treba natjerati na liječenje

ARGUMENT Teza se brani ili osporava argumentima. ARGUMENTI su rečenice kojima pokušavamo dokazati (ili osporiti) istinitost jedne teze,

ARGUMENTI Teza se brani ili osporava argumentima. Argumenti su rečenice i podatci kojima pokušavamo dokazati (ili osporiti) istinitost zadane teze. Učenici argumente trebaju pronaći u zadanom tekstu, lekciji, a može im se zadati da ih traže i u drugim izvorima (u novinama, na televiziji, u svakodnevnome životu).

Dvije strane u debati: afirmacija negacija Strana koja brani tezu zove se afirmacijska strana. Strana koja osporava tezu zove se negacijska strana.

ZADATAK: Afirmacijska strana pokušava uvjeriti negacijsku stranu u istinitost svojih argumenata i nagovoriti je da ih prihvate. Negacijska strana pokušava uvjeriti afirmacijsku da joj argumenti ne valjaju i nagovoriti ih da prihvate kontraargumente.

VAŽNO: Učenici do zadnjega trenutka ne znaju hoće li biti u afirmacijskoj ili negacijskoj skupini. To je zato da se jednako dobro opskrbe argumentima i za afirmaciju i za negaciju. U kojoj će skupini biti, saznaju tek neposredno prije debate: o tome ne odlučuju sami, nego se baca kockica.

3. Pravila Brze debate • U Brzoj debati sudjeluju samo dva debatanta. Jedan je afirmacijski, drugi negacijski. • Debatanti su se pripremili za debatu: teza im je bila najavljena dan ranije. Svaki je debatant prikupio argumente i za afirmacijsku i za negacijsku stranu. • Voditelj kockom određuje tko će biti afirmacijski, a tko negacijski debatant.

A (uvod) N (ispitivanje) • Afirmacijski debatant objašnjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu je ograničeno na 90 sekundi. • Negacijski debatant napada argumente afirmacijskoga postavljajući mu pitanja kojima ga nastoji dovesti u proturječje i oslabiti ili srušiti njegove argumente. Vrijeme mu je ograničeno na 60 sekundi.

N (uvod) • Negacijski debatant objašnjava svoj stav prema tezi i iznosi svoje argumente. Vrijeme mu je ograničeno na 90 sekundi. • Afirmacijski debatant napada argumente negacijskoga postavljajući mu pitanja kojima A ga nastoji dovesti u proturječje (ispitivanje) i oslabiti ili srušiti njegove argumente. Vrijeme mu je ograničeno na 60 sekundi.

A (završni govor) N (završni govor) • Debatanti iznose svoje završne govore. Svaki ima 45 sekundi vremena. Prvo govori afirmacijski, a zatim negacijski debatant. • U završnom govoru svaki debatant ponavlja i sažima svoje glavne argumente i dopunjuje ih osporavanjima protivnikovih argumenata koja je dokazao ispitujući ga. U završnome govoru nije dopušteno unositi nove argumente.

1. Afirmacijski govornik uvodni govor 2. Negacijski govornik napada pitanjima 3. Negacijski govornik uvodni govor (90 sekundi) (60 sekundi) (90 sekundi) 4. Afirmacijski govornik napada pitanjima 5. Afirmacijski govornik završni govor 6. Negacijski govornik – završni govor (60 sekundi) (45 sekundi)

Suci ocjenjuju: 4. Što suci ocjenjuju? 1. Govorničku vještinu debatanta. 2. Jasnoću izrečenih argumenata. 3. Uvjerljivost govornika u obrani svojih argumenata. 4. Spretnost debatanta u pronalaženju slabosti u protivnikovoj argumentaciji. 5. Pridržavanje zadanoga vremena.

ORGANIZIRANJE DEBATE NA SATU • korak: Na satu učitelj podsjeti učenike na tezu koja je bila zadana prije čitanja djela. 2. korak: Prvim glasovanjem učenici se izjašnjavaju podržavaju li ili osporavaju tezu. 3. korak: Učenike se podijeli u dvije skupine: afirmacijsku i negacijsku.

4. korak: Skupine uspoređuju svoje bilješke, biraju najbolje argumente za svoju poziciju i dorađuju ih. Istovremeno, razmišljaju koje bi argumente mogla uporabiti druga skupina kao kontraargumente. Pokušavaju smisliti odgovor kojim će spriječiti drugu stranu da im sruši argumente.

5. korak: Izaberu se debatanti. Kockicom se određuje koji će biti afirmacijski, a koji negacijski. 6. korak: debata 7. korak: suđenje i obrazloženje sudačke odluke 8. korak: Završno glasovanje o tezi. Uspoređivanje rezultata prvoga i završnoga glasovanja. Ako se rezultati dvaju glasovanja razlikuju, razgovarati o tome što je uzrokovalo promjenu stavova.

Učenici će zahvaljujući debati naučiti: 1. Analizirati problem i koncipirati moguća rješenja; 2. Oblikovati argumente vezane za problem i njegovo rješenje; 3. Kritički analizirati argumente; 4. Javno govoriti i raspravljati na artikuliran, tolerantan i argumentiran način; 5. Koristiti različite vrste literature i ostalih izvora znanja;

CILJEVI DEBATE KAO STRATEGIJE POUČAVANJA 1. Razvoj kognitivnih strategija utemeljenih na kritičkom mišljenju (sposobnost sagledavanja, analize i rješavanje problema; sposobnost argumentacije). 2. Razvoj socijalnih vještina (timski rad, komunikacijske vještine); 3. Upoznavanje s različitim aspektima, problemima i kontroverzama socijalne zbilje (ekološki problemi, ljudska prava, dječja prava, osnove demokracije);

4. Senzibilizacija za aktivno sudjelovanje u životu škole i zajednice; 5. Razvoj tolerancije i sposobnosti mirnog rješavanja sukoba (aktivno slušanje, uvažavanje tuđeg mišljenja, argumentirano raspravljanje); 6. Razvoj samopouzdanja i samopoštovanja.

12. Sudije odlučuju o pobjedniku isključivo na osnovu pokazanog kvaliteta debatovanja. Lično uvjerenje sudija o tezi ne smije pritom igrati nikakvu ulogu. Sudije trebaju usmeno obrazložiti svoju odluku, kako bi pomagali ekipama da uče na osnovu svojih vlastitih izlaganja. Evaluacija mora biti neutralna i konstruktivna. 13. Tokom debate nijesu dopuštene nikakve upadice ili komentari. Debatanti se moraju vladati pristojno, uvažavajući oponente i suzdražavajući se od pretjerane agresivnosti