BAROK U FLANDRIJI BAROK U FLANDRIJI Barok veoma
BAROK U FLANDRIJI
BAROK U FLANDRIJI Barok veoma brzo postaje međunarodni stil. U Flandriji se razvija pod uticajem Španije, Flandrija je bila pod Španskom vlasću. Razvija se pod uticajem protivreformacije. Nemaju afinirteta za vajarstvo. Slikarstvo je centralizovano u Antwerpenu i pod dominijacijom Rubensa. On je osnovao konecpcije baroknog slikarstva ( svetlo-tamno, složena kompozicija, ogromne slike, religiozne teme). Glavni poručilac je katolička crkva.
BAROK U FLANDRIJI Umetnici su zavisili pre svega od porudžbina crkve i države, ali su važni pokrovitelji umetnosti bili i plemići i bogati trgovci. Flamanska umetnost XVII veka je u znaku umetnosti Pitera Pola Rubensa. Umetnost , tačnije Antverpen je izdigao do međunarodne slave. Teme flamanske umetnosti i Rubensovih slika bile su pre svega religiozne: to su često bile velike oltarske slike s likovima u prirodnoj večličini, ali bilo je i dosta portreta. Osim ovih tema Rubens često slika pejzaže, a ostali umetnici rade mrtve prirode, žanr slike i slike sa verskim i mitološkim motivima.
PIETER PAUL RUBENS • Flamanski umetnik • Slika se oltarske slike, mrtve prirode i portreti • Postaje dvorski slikar, slavan i trazen, ziveo je veoma raskosno • Uticaj flamanskog, Mikelanđelovog i Ticijanovog slikarstva • Teme su mu: mitološke, pejsaži, žanr-scene, portreti i crtezi. • Sve je crtao uopšteno, ne posvećujući posebnu pažnju ni jednom liku. • Radio je širokim potezima kista koji ne definisu u potpunosti oblike i konturu. .
PIETER PAUL RUBENS Bio je načitan, dosta putovao, poznavao klasičnu književnost i govorio nekoliko jezika. Hvalili su njegov um i vitalnost koja mu je omogućavala da spoji prirodno i natprirodno te da postigne baroknu teatralnost i dramatičnost. Skolovao se kod domaćih umetnika ali tek posle odlaska u Italiju razvija svoj lični stil. Posle deset godina provedenih u Italiji, u umetničkim i pokroviteljskim centrima- Mantovi, Firenci, Đenovi i Rimu- prihvatio je italijansku tradiciju potpunije od ijednog severnog umetnika pre njega. Strastveno je proučavao antičke spomenike, remek-dela visoke renesanse, i dela Karavađa i Anibalea Karačija
U katoličkoj Flandriji radi jaka i originalna ličnost, Pieter Paul Rubens, majstor sa velikim umećem sinteze raznolikih uticaja. Rubens uspeva da spoji mišićava, putena Mikelanđelova tela sa kontrastnim Karavađovim osvetljenjem. Kompozicija u kojoj dominira dijagonala naglašena i bojom i osvetljenjem, poput Ticijanovih. Sve to uz precizan prikaz detalja u tradiciji starijih flamanskih majstora… Rubens, Dizanje krsta, 1610
Rubensova umetnost dostiže vrhunac u dekorativnim kompozicijama velikih formata. Najpoznatija serija slika izrađena po porudžbini Marije Mediči, udovice Henrija IV i majke Luja XIII
Ovde vidimo Apoteozu Henrija IV i Regentstvo Marije Mediči, 1623
RUBENS Iskrcavanje Marije Mediči • Ciklus slika Marije Mediči (žena Anrija IV i majka Luja XIII) • Događaj pretvara u blistav prizor spajajući stvarnost i alegoriju. • Stupa na francusko tlo u pratnji sestre i tetke, Slava leti iznad nje pobedonosno duvajući u dve trube, a dočekuje je Francuska koju predstavlja alegorijski lik ogrnut plaštom sa uzorkom ljiljana. • Neptun u pratnji Nerejida s ribljim repom se izdiže iz mora.
Rubens radi svoje velike kompozicije po porudžbini crkve ili moćnih evropskih dvorova. . . Brok u Flandriji: Rubens, Henri IV dobija kraljičin portret, 1622
RUBENS - Podizanje krsta Prikazana dramatična radnja. Mišićavi likovi oblikovani tako da pokažu telesnu snagu i strastvena osećanja, podsećaju na antičke, helenističke skulpture koje je Rubens video, crtao i skupljao kao i na likove sa svoda Sikstinske kapele koje je takođe kopirao.
RUBENS Na slici se ogleda Rubensova sposobnost da spoji italijanski uticaj sa nizozemskim idejama i tako stvori nešto sasvim novo. Flamanski uticaj se oseća po detaljima kao što su lišće, vojnikov oklop, kudravi pas u prvom planu
RUBENS Markiza Brigita Spinola Dorija Raskošno odevena u beli saten s odgovarajućim plaštom, okićena draguljima i zlatnim lančićem optočenim oniksima i rubinima. Uz Velaskeza, Rubens je u rukovanju uljanim bojama postigao savrsenstvo koje je i do danas nedostizno.
Vrt ljubavi - Rubens Ovim sirokim mrljama svetlosti i boje dinamično povezuje prostorne planove i oblike, prve sa najudaljenijim, u jedinstvene celine, bilo po dijagonalama ili slozenim elipsama. Senka je tu samo da istakne svetlost, to nije odsustvo svetlosti kao kod Caravaggia.
Radio je kompozicije koje posmatra odozdo - ponizavanje posmatrača. Koristi paletu ruzičaste, oker i plave boje. Figure su uvek u punoj svetlosti.
Pejzaž sa pogledom na zamak Sten Njegovi pejsazi nisu dopuna slici, već samostalna ostvarenja, a prirodu uzima veoma povrsno, jer ga zanima samo oblik.
Otmica Leukipovih kćeri Volumen kod Rubensa kipi od jačine, forma je teska i masivna. Pokazuje naklonost ka zdravom ljudskom telu i animalnom zdravlju kod ljudi. Radio je zenski akt. Radio je kompozicije koje posmatra odozdo - ponizavanje posmatrača. Koristi paletu ruzičaste, oker i plave boje. Figure su uvek u punoj svetlosti.
Tri gracije Nikada se ni jedan slikar do tada nije usudio da, ono sto ljudsko telo sini deformnim , iz gojaznosti, iz kajiseva slanine, iz obilja prekipelog mesa , crpi elemente lepote. To preterano obilje puti on je uspeo da ukroti u najdinamičnije, najlepse i najgracioznije ritmove i pokrete. e
Samson i Dalila(1609. -1610. ) ulje na platnu, Nacionalna galerija, London Dalilin sindrom - ime je dobio po filistejskoj ljepotici koja je savladala legendarnog junaka Samsona. Naime, po legendi, Samson je posjedovao nadljudsku snagu i uvelike je koristio protiv Filistejaca. Nakon što se zaljubio u Dalilu, Filistejci su je natjerali da sazna u čemu je tajna njegove nadnaravne snage. Tako je ona jedne noći otkrila da se njegova moć krije u njegovoj kosi. . .
Helena Forman
Helena Forman 2
Helena Forman sa sinovima
Iskrcavanje/dolazak Marije Medici u Marsej
Autoportret sa Izabelom Brant
Autoportret
Kermes / zabava u prirod
Okovani Prometej
Parisov sud
Bitka s Amazonkama (1619. )
Farmeri se vraćaju s polja Gaall e e rr
Antonis Van Dajk Autoportet
Čarls I u lovu, Van dajk
Trostruki portret Čarlsa I (prema kome je Bernini napravio bistu u Rimu) Van Dajk
- Slides: 41