Sokratova majeutika i Sofisti dr sc Matija Mato

Sokratova majeutika i Sofisti dr. sc. Matija Mato Škerbić Odsjek za filozofiju i kulturologiju Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu Kolegij: Filozofija odgoja Akademska godina: 2019. /2020. Ljetni semestar

Sofisti Odgoj – profesija – obrazovanje u njihovoj nadležnosti. Odgoj postaje predmet filozofskog promišljanja. Odgoj nije samo obrazovanje. Moralni odgoj ne može biti zamjena za obrazovanje. ‘Čovjek je mjera svih stvari’ - čovjek je mjera odgoja Razvijaju razumsko, analitičko, instrumentalno mišljenje Protagora – 481 -411 koje ne može ponuditi odgovor na pitanja o svrsi i smislu ljudskog života. Pretvara se u samovolju – odgoj je nešto izvanjsko. Neki od poznatijih sofista: Protagora, Prodik, Hipija, Gorgija

Sofisti • • • Prvi javni učitelji Širenje obrazovanja Sofist: učen čovjek; učitelj znanosti i političkih vještina; plaćeni učitelj retorike; nadmudrivač Osnovni ciljevi sofista: • Učenje onome čime se postiže najveći ugled • Stvoriti znanstvenu i retoričku podlogu za političku djelatnost • i «slabiji razlog može se činiti jačim» • «o svakoj stvari postoje dvije tvrdnje, jedna drugoj protivna» - pro et contra

Negativan stav prema sofistima: Sokrat, Platon, Aristotel - eristika; sofizmi; relativiziranje; naplaćivanje - “Sofisti nisu vođe nego zavodnici, oni su zaljubljenici riječi (filolozi), a ne ljubitelji mudrosti (filozofi). ” (Platon) - “Sofistika je prividna, a ne prava mudrost, a sofist je čovjek koji uzima novac za prividnu, a ne za pravu mudrost. ” (Sokrat) Pozitivan stav: Hegel (19. st. ) - Veliki prosvjetitelji; početci organiziranog obrazovanja - Protiv dogmatizma - Čovjek u središte

Sokrat (469 -399. pr. Kr. ) Veliki kritičar sofista, osuđuje uporabni odnos prema znanju Temeljni stav: vrlina je znanje (etički intelektualizam) Odgojni aspekt: sve vrline mogu se naučiti = onaj tko zna što je dobro – činit će dobro, onaj tko ne čini dobro – ne zna ili ima krivo znanje

Sokrat 1) Koncept » učenja bez učitelja» 2) Metoda dijaloga = Filozofija je odgojna djelatnost

1) „Učenje bez učitelja” Sva ljudska bića imaju sposobnost spoznavanja - otkrivanje vs. prenošenje znanja - vođenje vs. podučavanje učenika „Znam da ništa ne znam”

» Spadam među one koji bi bili zadovoljni ako netko pobije njihova uvjerenja ako ona nisu istinita i zadovoljni ako mogu pobiti tuđa uvjerenja ako ona nisu istinita – zadovoljniji štoviše da budu ispravljeni nego da ispravljaju. Mislim da je to veće dobro, jednako kao što je veće dobro biti spašen od velikog zla, nego spasiti drugoga od toga. « (Platon, Gorgija, 458 a) » Neistražen život nije vrijedan življenja « (Apologija)

2) Metoda dijaloga Pretpostavke: • Oslanja se na već postojeća znanja, uvjerenja ili iskustvo sugovornika • Traži logički utemeljene zaključke; kritičko i dosljedno mišljenje • Motivirani sugovornik

Struktura dijaloga Sudjeluje dvoje ravnopravnih sugovornika Uvod u razgovor: dijalektičko mišljenje pro et contra argumenti ukazuju na prividnost znanja Ironija: - uviđanje neznanja prvi je korak u procesu stjecanja znanja Majeutika: - “porađanje istine” – dolaženje do zaključaka koji su konzistentni - Ø elenktika ( grč. elencho -pobijam, posramljujem) - propitivanje koje uglavnom vodi do pogrešnih odgovora Ø treptika (grč. Protrepo - poticati) vodi učenika induktivnim putem do ispravnih zaključka

• • Sudionici u dijalogu: • Učitelj koji negira da je učitelj (‘zna da ništa ne zna’) • Učenik koji misli da zna Pedagoška vrijednost: • Uvježbavanje u logičkom mišljenju i dosljednoj argumentaciji • Neovisnost mišljenja

Sokratovski dijalog temelj je suvremenog koncepta kritičkoga mišljenja Jasno utvrđivanje stavova sugovornika Svaki sljedeći pokušaj definiranja mora uvažiti ono ranije rečeno Ne traži prethodno znanje o temi Raste sumnja i hrabrost u preispitivanju Poticanje znatiželje Sloboda misli i kreativno razmišljanje Naglašava se jasnoća i preciznost Koriste se primjeri iz svakodnevnog života Proces induktivnog zaključivanja u malim koracima