Globalizacija i lokalni ekonomski razvitak GLOBALNI IZAZOVI ZA

Globalizacija i lokalni ekonomski razvitak GLOBALNI IZAZOVI ZA LOKALNU ZAJEDNICU

Podsjetimo se… M. Albrow: Globalizacija označava skup procesa putem kojih cijelo čovječanstvo prerasta u jednu kompaktnu zajednicu. A. Guiddens: Globalizacija se može definirati kao snaženje i intenziviranje društvenih odnosa na globalnoj razini, što dovodi do povezivanja geografski najudaljenijih područja. U ovom procesu neka lokalna dešavanja izazvana su događajima koji su se zbili kilometrima daleko. To je globalni utjecaj. E. Richter: Globalizacija. . . je svjetska mreža koja nekada potpuno razdvojena i međusobno izolirana društva povezuje u svijet potpune međuovisnosti. R. Robertson: Globalizacija ili planetarna povezanost svijeta je pojam koji ukazuje na dinamičan progres svijeta i intenziviranje saznanja o svijetu kao jednoj cjelini, ali i na međuovisnost i kompaktnost svijeta u dvadesetom stoljeću.

Dimenzije globalizacije Ekonomija: trgovina, novac, korporacije, bankarstvo, kapital Politologija: upravljanje (vlast), rat, mir, IGO, NGO, režimi Sociologija: zajednice, sukobi, klase, nacije, dogovori Psihologija: pojedinci kao subjekti i objekti globalne akcije Antropologija: preklapanje kultura, prilagođavanje, konflikt Komunikologija: informacija kao znanje i alat – INTERNET Zemljopis: sve, ako može biti fiksirano u prostoru

Izvori globalizacije Tehnološki napredak: ◦ Smanjenje troškova komunikacije i prijevoza; mikročip revolucija: e-mail, Internet, www Liberalizacija trgovine i drugi oblici ekonomske liberalizacije: ◦ smanjivanje barijera za slobodni protok dobara i usluga: GATT (1946. ), WTO; povećano kretanje ljudi i kapitala Promjene u institucijama: ◦ promjene u industrijskoj strukturi, veći doseg organizacija, globalna poduzeća; veći doseg i utjecaj nevladinih organizacija (NGO) Globalno slaganje o ideologiji: ◦ konvergencija vjerovanja u tržišnu ekonomiju i sustav slobodne trgovine: počelo s Kinom (1978. ), serijom revolucionarnih promjena u Srednjoj i Istočnoj Europi (1989. ), završilo s raspadom Sovjetskog Saveza (1991. ) Kulturološki razvoj: ◦ globalizirani i homogenizirani mediji, umjetnost, popularna kultura; dominacija engleskog jezika

Je li svijet zaista okrugao?

Počeci i faze globalizacije Deset sila globalizacije

Počeci i faze globalizacije I. 1492 -1800: XL na L trgovačko povezivanje Starog i Novog svijeta II. 1800 -2000: L na M industrijska revolucija; snižavanje transportnih troškova (parni stroj, željeznica), telekomunikacijskih troškova (telegraf, telefon, PC), nastanak globalnog gospodarstva (proizvodi, radna snaga, ponuda i potražnja) III. Od 2000: M na S snagu promjene čine pojedinci kroz globalnu suradnju i konkurenciju (INTERNET) vodeći čimbenici postaju ne-zapadnjaci i ne-bijelci (Kina i Indija)

Najbolja prosječna brzina kočija s konjima i brodova je bila 16 km/h Željeznica na paru prosječno 104 km/h; parni brod 57 km/h 1850 -1930 Konvergencije Vremena i prostora utječe na neke više nego na druge. Ovisi o povezanosti Morsova abeceda Telefon Satelit Optički kablovi Broadband Avion na propelere 482 -643 km/h 1950 -te Putnički jet avioni 804 -1127 km/h 1960 -te 1990 -te Cyber prostor: informacije u sekundama Smanjivanje protoka vremena transmisije informacija Opadajući troškovi komunikacije 1500 -1840

Deset sila § Kada su se srušili zidovi i podignuli Windowsi: 9. 11. 1989. § Kada se umrežio svijet, a Netscape postao javno dioničko društvo: 9. 8. 1995. § Softver za integraciju radnog procesa: vaša aplikacija dogovara s mojom. § Otvoreni kod. Iskorištavanje moći zajednica: besplatni softver. § Outsourcing ili prebacivanje posla: američki doktori i indijska administracija. Dvorana Infosysa u Bangaloreu Infosys je globalna IT i konzultantska tvrtka vrijedna više milijardi dolara koja ima sjedište u Indiji.

§ Trčati s gazelama, a jesti s lavovima: preseljavanje kompanija u druge zemlje; offshore komapnije. § Dobavljački lanci i njihovi procesi – kako jesti suši u Arkansasu: poboljšan sustav nabave i distribucije, manji troškovi, veća kvaliteta. § Optimizacija posla: što stvarno rade dečki u smiješnim smeđim kratkim hlačama (UPS): od dostave do remonta. § In-formiranje – Google, Yahoo!, MSN pretraživač: milijarda pretraživanja godišnje. § Steroidi – Digitalni, mobilni, osobni i virtualni: novi Intel čip obrađuje oko 11 milijuna uputa u sekundi u odnosu na 60. 000 u 1971.

Dilema o globalizaciji: dobra ili loša?

Međuovisno globalno društvo Svijet se mijenja neusporedivom brzinom, zahtjeva brze prilagodbe razvijajućoj tehnologiji i promjenjivim društvenim uvjetima. Svijet postaje sve povezaniji: naš život ovisi o događajima i ljudima ‘negdje drugdje’. ◦ Svijet kao paukova mreža

Interkulturalna suradnja Globalizacija se najčešće fokusira na ekonomske prednosti (i/ili nedostatke) i stvaranje međuvosinosti. Globalno društvo se ne suočava samo s ekonomskim posljedicama globalizacije već i s ◦ društvenim ◦ ekološkim ◦ humanitarnim i pravnim ◦ političkim ◦ sigurnosnim izazovima.

Društveni izazovi Rast svjetskog stanovništva Masovne migracije Urbanizacija Interkulturalna integracija Starenje stanovništva / smanjivanje prirodnog priraštanja

Ekološke brige Natjecanje za prirodne resurse ◦ Sirovine ◦ Nedostatak vode ◦ Oskudnost hrane ◦ Morski resursi Promjene u okolišu /degradacija

Humanitarna i pravna suradnja Kontrola bolesti Pomoć kod prirodnih i drugih katastrofa Transnacionalni zločin ◦ Cyber zločin ◦ Intelektualno vlasništvo

Politička pitanja Međunarodni pravni sustav Znanstveno unapređenje etike Pitanja ljudskih prava

Sigurnosna pitanja Oružje za masovno uništenje Terorizam i gusarstvo Mirovne misije Moguće prijetnje ◦ Sektaške i etničke tenzije ◦ Novoprobuđeni nacionalizam ◦ Sporna teritorijalna pitanja

Tehnologija Informacijska tehnologija (IT) je globalizirala i demokratizirala pristup infomacijama. Uz minimalne troškove se može povezati na Internet gotovo svuda u svijetu. Nova mantra: „Ne znam, ali ću pogledati!” Sposobnost komunikacije između ljudi diljem svijeta izvor je kohezije, ali i polarizacije. ◦ Primjeri: ◦ Euromaidan protesti u Ukrajini ◦ ISIS i društvene mreže ◦ Google translator ◦ Globalno predavanje (eng. Global Class), učenje na daljinu na prestižnim sveučilištima (MIT, Harvard, Yale)

Nova ekonomska stvarnost u lokalnoj zajednici Ø Globalizacija Ø Nova ekonomija Ø Uslužna ekonomija Ø Preobrazba radne snage Ø Fokus na kvalitetu života Lokalni ekonomski razvoj: teorija i praksa

UTJECAJI GLOBALIZACIJE Ekonomski razvijene i industrijalizirane zemlje: Smanjivanje i zatvaranje tvornica, nezaposlenost Razvijajuće i neindustrijalizirane zemlje: Strane izravne investicije, stvaranje zapošljavanja u industriji i povećana lokalna konkurencija Luzarraga, Sustainable Development, April 2009. Lokalne zajednice i građani: Urbane i intenzivne migracije, veća nejednakost u i između zemalja Strukturiranje suradnje: Hibridizacija, razjedivnjavanje

Utjecaj globalizacija na lokalnu zajednicu: izazovi

Globalni izazovi Ø rast konkurencijskih pritisaka (globalizacija proizvodnje, tržišta i kapitala); Ø rast zahtjeva za fleksibilnošću i društveno-ekonomskim inovacijama; Ø porast ovisnosti o stalno promjenjivoj tehnologiji; Ø povećana mobilnost privatnog sektora – globalizacija proizvodnje; i Ø intenzivnija globalizacija tijekova kapitala; Ø porast važnosti inovacija (imperativ su opstanka); Ø rast pritiska za fleksibilnošću radne snage; Ø rast potrebe za obrazovanom, stručnom i fleksibilnom radnom snagom; Ø porast konkurencije između mjesta Ø izgradnja konkurencijske prednosti na lokalnim čimbenicima itd.

Nacionalni izazov Ø makroekonomska i politička stabilnost; Ø decentralizacija vladine kontrole; Ø privatizacija industrija; Ø nacionalna industrijska politika i ekonomska politika, Ø subvencije za regije ili industrije; Ø monetarna politika, uključujući ponudu i troškove kapitala; Ø vanjskotrgovinska politika; investicije u glavnu nacionalnu infrastrukturu (npr. auto-ceste, luke, željeznicu, aerodrome, energetsku, komunikacijsku); Ø vladavina prava: efikasnost sudova; Ø radno zakonodavstvo i troškovi radne snage, fleksibilnost radne snage; zakoni o socijalnoj zaštiti; Ø porezna politika; financijsko tržište: učinkovitost i razvijenost; razina ulaganja u I&R

Nacionalna politika i privatni sektor: važno Nacionalna politika utječe na tzv. transakcijske troškove privatnog sektora: Øtroškovi povezani sa birokracijom (vrijeme i troškovi ispunjavanja obrazaca, rada inspekcija, registriranja poduzeća, pronalaženja poslova) Øtroškovi angažiranja u poslovnim transakcijama Øtroškovi pokretanja, rada, rasta poduzeća i upravljanja rizikom Øtroškovi zatvaranja ili promjene vlasništva poduzeća ti troškovi imaju utjecaj na konkurentnost zemlje, a stoga i lokalne ekonomije

Regionalni/lokalni Øaglomeracijski čimbenici, poslovne mreže i klasteri, kvaliteta poslovne infrastrukture, kvaliteta radne snage, ekonomija obujma Øgeografski čimbenici, npr. luke, rijeke, granice, jednostavan pristup sirovinama Økombinacije tih čimbenika koje određuju je li neki grad atraktivno mjesto za poslovanje Øtroškovi pokretanja, rada, širenja ili uopće poslovanja: zemlja, rad, . . . Øne-financijski čimbenici koji utječu na odluke o ulaganju i lokaciji: kvaliteta života i ponuda kulturnih događanja Østupanj do kojeg grad i njegovi službenici se ponašaju proaktivno u odnosu na privatni sektor i do kojeg promoviraju 'business friendly' politiku. . .

Regionalni/lokalni čimbenici kao osnova za razvoj Svi navedeni izazovi (bitno) utječu na čimebnike regionalnog i lokalnog razvoja, a njih grupiramo u četiri grupe: 1. fizička infrastruktura: električna, voda, sanitacija, prometna, željeznička, vodena, zračna, … 2. 'meka' infrastruktura: obrazovne usluge, veličina radne snage, znanja i vještine radne snage, specijalizacija, raspoloživost treninga i seminara, … 3. poduzetnički: politike i programi, financijska potpora, obrazovanje, transfer istraživanja i razvoja, poslovna i stručna infrastruktura, otvorenost unutarnjeg tržišta i konkurentnost 4. kompetencije lokalne vlade u pružanju usluga; stavovi lokalne vlade prema privatnom sektoru; njihova sposobnost u zadovoljavanju potreba privatnog sektora, eliminiranju prepreka i minimiziranju birokratiziranosti i prekomjerne regulacije

Što to znači za lokalnu zajednicu? ◦ Promjeni se ili umri! ◦ Strateški razmišljati ◦ Redefinirati poticaje ◦ Razviti razumijevanje kako svijet biznisa danas razmišlja i donosi odluke ◦ Pronaći nove partnere ◦…

Što je lokalni ekonomski razvoj? 1/2 Lokalni ekonomski razvoja na značenju dobiva tek zadnji 20 -25 godina. Nekoliko definicija… v Sveobuhvatan razvoj neke lokalne zajednice uz sudjelovanje i napor same lokalne zajednice (Blakely, Bradshaw, 2002. ) v Proces putem kojeg akteri u okviru lokalnih zajednica rade zajedno s partnerima iz javnosti, poslovnog i nevladinog sektora sa ciljem stvaranja boljih uvjeta za ekonomski rast i stvaranje radnih mjesta te poboljšanje kvalitete života za sve (WB, 2001. ) v Može biti i dio nacionalne politike, ali ne nužno – lokalne zajednice mogu slijediti neku svoju ideju (ideja bottom up – pristup odozdo)

Što je lokalni ekonomski razvoj? 2/2 Ekonomski razvoj znači ponašati se tako da se osigura rast gospodarstva zajednice ili regije (dohodak ili štednja) raste brže nego što raste stanovništvo (trošak) tako da postoji višak resursa u budućnosti kako bi se osigurao financijski napredak. Uključuje i pojam održivosti!

Gospodarstvo > Stanovništvo Raste li gospodarstvo brže od stanovništva? ◦ Gospodarstvo: dohodak, štednja, plaće ◦ Stranovništvo: broj, demografski pokazatelji, trošak „služenja” stanovnika

Kako znate raste li vaše gospodarstvo brže od vašeg stanovništva?

Lakmus test zajednice: lista A § Imate li adekvatne fiskalne resurs da bi zadovoljili kratkoročne i dugoročne potrebe? § Održava li zajednica broj i kvalitetu radnih mjesta? § Je li zajednica ovisna o ograničenom broju poduzeća? § Je li izbalansirano korištene zemljišta u lokalnoj zajednici? § U kojoj mjeri je lokalno gospodarstvo utemeljena na regionalnoj imovini?

Lakmus test zajednice: lista B Napreduje li okruženje u lokalnoj zajednici? Povećava li se broj zločina? Ima li zajednica mogućnosti stanovanja koje si građani mogu priuštiti i ima li raznovrsne mogućnosti? Napreduje li sustav obrazovanja u zajednici?

Lakmus test zajednice: lista C Je ili vodstvo (liderstvo) snažno u zajednici? Je su li tolerancija i različitost jaki u zajednici? Postoji li razvijena infrastruktura? Jesu li ljudi uključeni u aktivnosti zajednice? Postoji li jak sustav zdravstvene brige/zaštite?

Tko je zadužen za razvoj lokalne zajednice? Privatni sektor, javno-privatne organizacije; komore; lokalne, regionalne i državne organizacije; lokalna i državna vlast; fondacije; susjedstvo, civilne udruge, itd. Tko je najvažniji od svih?

Triple Helix model: tri stupa (lokalnog) ekonomskog razvoja Što je triple helix? ◦ U doslovnom prijevodu, triple helix bi značilo trostruka spirala. Triple Helix model raščlanjuje tri ključna elementa (spirale) uspjeha svake ekonomije: ◦ Državne institucije (Država) ◦ Akademsku zajednicu (Sveučilište) ◦ Privatni sektor (Industrija) Moguće različite konfiguracije tih spirala: modeli

Konfiguracije: „recept” za uspjeh? Henry Etzkowitz & Loet Leydesdorff: : “The Dynamics of Innovation: from National Systems and ‘Mode 2’ to a Triple Helix of University-Industry-Government Relations”, Research Policy 29, 2000: 109 -123 Model 1 / Snažna država: država obuhvaća sveučilišta i industriju te usmjerava odnose između njih(str. 111) Model 2 / Laissez-Faire: odvojene institucionalne sfere s jakim granicama koje ih razdvajaju, a odnosi između njih podložni okolnostima koje vladaju između njih. ” (str. 111) Model 3 / Triple Helix model: stvaranje infrastrukture znanja u smislu preklapanja sve tri spirale, svaka uzimajući ulogu druge pri čemu se stvaraju hibridne organizacija u području preklapanja” (str. 111)

Model 1: Snažna država Država Industrija Sveučilište

Model 2: Laissez Faire. . ponekad se naziva i „šok terapija” jer se smanjuje uloga države. Industrija Država Sveučilište

Model 3: Triple Helix model „U nekom od mogućih oblika , u većini zemalja i regija danas se pokušava postići neki oblik Triple Helix modela. Zajednički cilj je ostvariti inovativno okruženje koje se sastoji od sveučilišnih spin-off tvrtki - tri spiralne inicijative za gospodarskim razvojem utemeljenim na znanju i strateškim savezima među tvrtkama. . . , državnim laboratorijima, i akademskih istraživačkih skupina. Te aranžmane često podupire, ali ne kontrolira država… (str. 112)

Novija varijanta: Quadro Helix model Četvrta spirala: • Civilno društvo: stanovništvo • Nevladine udruge • Mediji • …

Zaključno Globalizacija: ◦ Sile koje mijenjaju svijet u svim sferama: ekonomija, politika, pravo, kultura itd. ◦ Mijenjanje načina poslovanja: ◦ Komunikacija, konkurencija, suradnja na novoj platformi za pojedince, skupine sveučilišta: surađujemo s ljudima, poduzećima, institucijama neovisno o njihovoj geografskoj lokaciji ◦ Gubitnici vs. pobjednici: kako uspjeti? ◦ Posložiti tri važne stvari: ◦ Infrastrukturu – povezivanje s platformom (ICT) ◦ Obrazovanje – pretvarati vlastite ljude u kreativne i inovativne ◦ Upravljanje – iskoristiti prednosti platforme i izbjegavati/minimizirati njezine najgore učinke