Utjecaj globalizacije na hrvatsko gospodarstvo Jasmina Sukali prof

Utjecaj globalizacije na hrvatsko gospodarstvo Jasmina Sukalić, prof. mentor Županijsko stručno vijeće učitelja/nastavnika geografije Glina, 21. svibnja 2012.

GLOBALIZACIJA Međusobna ovisnost i integracija različitih ekonomskih sustava i pokretanje snaga svjetskog tržišta radi ekonomskog slabljenja pojedinih država. 2

Dimenzije globalizacije Zagrijavanje Zemljine atmosfere Ozonske rupe Uništavanje tropskih šuma Svijet postaje “globalno selo” Nova vrsta komunikacije (chat, e-mail) Stvaranje “društva” na daljinu Društvo ”Amerikanizacija” kulture Osvješćivanje lokalnih i regionalnih kultura Životna okolina Kultura GLOBALIZACIJA Ekonomija Politika Ogroman porast trgovine Globalizacija financijskog tržišta 3

Uzroci globalizacije (najčešće spominjani) Tehnologija (Internet) Brzina i troškovi transporta Kraj Hladnog rata GLOBALIZACIJA Globalni problemi (klima, migracija. . ) – globalna svijest Liberalizacija 4

Indikatori • Globalizacija gospodarstva (gubitnici i dobitnici) • Siromaštvo (luzeri) • Nezaposlenost i masovno seljenje stanovništva (amoritacija učinaka globalizacije). • Bolesti (naplata računa zbog načina vođenje života i socijalne pogođenosti). • Zdravstveni standard (produljenje životnoga vijeka na Zapadu i razvoj medicinskih znanosti). • Globalne promjene u vrednotama i stavovima spram obitelji, spolnosti, rađanju, spolnim slobodama (globalizacija kulture). 5

Posljedice • • Globalne demografske promjene Starenje stanovništva Produženo trajanje života Visoka smrtnost stanovništva u najnerazvijenim dijelovima svijeta (Afrika). • Visoki prirodni priraštaj u arapskom, azijskom i indijskom svijetu. • Depopulacijski trend u zapadnim kulturama, EU i Hrvatskoj. 6

Pozitivni učinci globalizacije • lakši pristup i dostupnost «svijeta» u najširem smislu te riječi • lakši pristup informacijama, znanjima, zemljama, kulturama, tehnologijama, proizvodima • ubrzanje svjetskog gospodarskog razvoja 7

Negativni učinci globalizacije - Uniformiranje ukusa, običaja, navika, pa i svojevrsna «opća amerikanizacija» lokalnih i nacionalnih kultura -Društveni otpad’’, npr. radnici u Indiji zarađuju manje nego u Europi, njihova je plaća mala (jeftina radna snaga), tada poduzeća prijete sindikatima preseljenjem u zemlje jeftine radne snage što može biti i pogrešna odluka jer cilj nije da se samo proizvodi, već da proizvodi budu što bliže tržištu. -Globalizacija stvara jaz između bogatih i siromašnih tako što se velike i moćne privatne firme spajaju i šire, dok se mala poduzeća gube i nestaju u globaliziranju poslova koje rade 8

GLOBALIZACIJA u Republici Hrvatskoj • Važno je pitanje demografskog statusa radi silaznog trenda prirodnog priraštaja stanovništva • Veliki postotak siromašnih • Ulazak Hrvatske u NATO ( travanj 2009. ) • Ulazak Hrvatske u EU 9

Scenarij pristupanja EU Sporazum o pridruživanju – pridružena članica 21. 10. 2001. Mišljenje (avis) EK 20. 4. 2004. Otvaranje pristupnih pregovora 30. 10. 2005. Punopravno članstvo u EU (1. 7. 2013. ) Upitnik EK 10. 7. 2003. Ugovor o Pristupanju 9. 12. 2011. Zahtjev za punopravnim članstvom u EU 21. 12. 2010. Odgovori na Upitnik EK 9. 10. 2003. Status države kandidatkinje 18. 6. 2004. 10

Što nam je potrebno? • • Politički konsenzus-suglasje Vizija/strategija budućnosti Ljudski potencijali-strani jezici, znanje o EU Potpora javnosti ( izbori-referendum, istraživanje javnog mnijenja) 11

• Globalizacija je jedan od najpopularnijih termina današnjice, premda će Vam malo ljudi reći što globalizacija zapravo znači, ovaj je fenomen postao stvarnost koja dotiče naše živote, uzrokujući žustre debate oko toga koliko nam dobra ili zla donosi. 12

• „Once a new technology rolls over you, if you are not part of the steamroller, you are part of the road!“ (Jednom kada informacijska tehnologija prijeđe preko vas kao valjak, ako ne postanete dio njega, postat ćete dio ceste!“) 13

Gospodarstvo Europe & svijeta 14

Što je jaz između siromašnih i bogatih zemalja? Tipične obitelji u Srednjoj Americi, Zapadnoj Europi, Japanu i Australiji VS. Tipične obitelji u većem dijelu Afrike, Azije i Latinske Amerike 15

Prosječan životni vijek SAD = 76 god. Haiti =54 god. Etiopija =48 god. Broj liječnika SAD = jedan liječnik na 500 stan. Haiti = jedan liječnik na 7000 stan. Etiopiji = jedan liječnik na 88 000 stan. REZULT AT Živimo u svijetu u kojem je jaz između bogatih i siromašnih zemalja GOLEM! Količina kalorija na dan SAD= 3 600 kalorija Haiti = 2 000 kalorija Mozambiku = manje od 1 700 kalorija 16

Bolnica u SAD-U Bolnica u Africi 17

Ima li stvarno milijardu gladnih u svijetu? stručnjaci tvrde da bi poboljšanje računanja broja pothranjenih ljudi imalo dalekosežne posljedice na način na koji vlade i humanitarne organizacije reagiraju na glad u svijetu Kada su cijene hrane skočile u 2008. godini, mnogo siromašnih obitelji u slamovima Nairobija iz prehrane je izbacilo meso i ribu, nisu uzimali potrebne lijekove i prestali su slati djecu u školu. Postizborno nasilje još je više pogoršalo situaciju; ljudi su počeli krasti hranu, kopati po smeću, ilegalno praviti alkohol, a mnogo žena se okrenulo prostituciji da bi preživilo. 18

/// KAKO SE PROIZVODI GLAD? /// - liberalizacija trgovine - privatizacija - prekid subvencija - otvaranje tržišta - pad lokalne proizvodnje - ovisnost o uvozu hrane >>> Zbog poljoprivrednih subvencija u SAD-u pšenica koja se izvozi jeftinija je 28 posto, soja 10 posto, a kukuruz 10 posto >>> 60 posto farmi u SAD nikada ne od dobije troškova subvencije, a 47 posto subvencija ode na >>> U EU 20 posto najbogatijih farmera do 8 posto najbogatijih farmi 80 posto svih subvencija. Polovina budžeta EU odlazi na poljopr (oko 40 milijardi godišnje) 19

20

Razvijene zemlje i zemlje u razvoju Najčešće mjerenje razvijenosti : ostvarivenje bruto domaćeg proizvoda Razvijene zemlje dohodak od 9 000 ili više $ Manje razvijene i zemlje u razvoju dohodak od 800 do 3000 $ Zemlje u razvoju s niskim dohotkom od 800$ ili manje 21

Problem zemalja u razvoju: Visoka stopa rasta stanovništva Nepovoljni klimatski uvjeti za visoku prizvodnju u poljoprivredi nedovoljni prirodni resursi Velika nestašica kapitala Nedovoljno obrazovana i niskusna radna snaga 22

Prikaz jedne četvrti u Venezueli 23

Začarani krug siromaštva Niska štednja i investicije Niski prosječni dohoci Niska razina akumuliranja kapitala Niska proizvodnost 24

Ključ za razvoj svih zemalja Osnovni činitelji: Prirodna bogatstva Akumuliranje kapitala Rad Tehnologija - POMOĆ BOGATIH ZEMALJA 25

Gospodarstvo Europe Zemlje članice EU Slobodna bescarrinska trgovina između zemalja članica Zajedničke carine na proizvode zemalja nečlanica Slobodno kretanje rada, usluga i kapitala unutar Zajednice Zajednička politika na području poljoprivrede i transporta Ostvaruju prosječan BDP od 21 000 $ 26

Zemlje u tranziciji Pad Berlinskog zida Pad komunističkog sustava -zahvatilo zemlje Istočne Europe i bivšeg Sovjetskog Saveza, kao i Kinu Razlog : neodgovarajuća ponuda potrošačkih dobara Nakon 1989. razlike u životnom standardu u Istočnoj i Zapadnoj Europi bile su velike 27

Tranzicija Prijelaz iz planskih na tržišna gospodarstva Najvažniji ekonomski događaj 90 -ih god. 20. st Ostaju divovska poduzeća koje je bilo jedini ponuđač na domaćem tržištu Nedostatak poduzetnika Zemlje se susreću sa bolnim iskustvima -povećava se nezaposlenost - životni standard ne raste - nelegalno bogaćenje pojedinaca - povećanje gospodarskog kriminala 28

OBILJEŽJA GOSPODARSKOG SUSTAVA REPUBLIKE HRVATSKE 29

Resursi hrvatskoga gospodarstva PRIRODNI RESURSI 1)Površina zemlje: Postor koji obuhvaća neka zemlja najvrijedniji je i temeljni prirodni resurs Republika Hrvatska obuhvaća površinu od 56 594 km kvadratnih 30

U strukturi ukupne površine udio: -poljoprivredne površine iznose 56, 96% -šumske površine iznosi 36, 75% -i ostale 6, 29% 31

• Površina obalnog mora je 31 067 km kvadratnih • Po koeficijentu razvedenosti morske obale Hrvatska prva u Sredozemlju • Otoka je 1 185, od toga 66 naseljenih • Iz Jadranskog mora godišnje se dobiva više od 18 000 tona soli • Ulovi se do 50 000 tona ribe 32

Energetski izvori Hrvatske drvo hidroenergija nafta ugljen prirodni plin geotermalni izvori 33

NAFTA S NAVEDENIM IZVORIMA HRVATSKA MOŽE 34 PODMIRITI 65% SVOJIH ENERGETSKIH POTREBA

Hrvatska smještena na dodiru četiriju velikih europskih prirodnih cjelina: Panonski prostor 54, 4% Mediteranska regija 31, 6% Gorsko-planinski prostor 14% 35

Stanovništvo U Hrvatskoj prema popisu iz 2001. godine bilo 4 437 460 stanovnika (2 135 900 muškaraca i 2 301 560 žena), a popisom iz 2011. 4 290 612 stanovnika Na porast stanovništva utječe odnos između rodnosti i smrtnosti stanovništva, ali i migracijski činitelji Bitno obilježje stanovništva koje određuje njegovu snagu kao potencijala i izvora gospodarskog rasta jest njegova kvaliteta U Hrvatskoj zaposlenih u: uslužnim djelatnostima-63, 6% industrijskim djelatnostima-32, 7% poljoprivredi- 5, 5% 36

KAPITAL U ukupnom broju gospodarskih organizacija razvrstanih prema veličini najviše je: -malih poduzetnika 94, 9% -srednje velikih 3, 8% -velikih 1, 3% Prema vlasničkoj strukturi slika je ovakva: -96, 5% ih je u privatnom vlasništvu -1, 2% u državnom vlasništvu -1, 6% u mješovitom vlasništvu -0, 7% u zadružnom vlasništvu 37

38

39

-Imovina poduzetnika u HR je 655, 9 milijardi kuna -Struktura imovine je nepovoljna jer je gotovo 2/3 imovine bila dugotrajna imovina, a manje od 1/3 kratkotrajna imovina -Struktura kapitala i obaveza također je nepovoljna -Udjel kapitala i rezervi gotovo se izjednačio s udjelom dugoročnih i kratkoročnih obveza 40

Specifičnosti tranzicijskih uvjeta hrvatskoga gospodarstva Republika Hrvatska današnji tranzicijski put u tržišno gospodarstvo prošla u sasvim drugačijim uvjetima od drugih tranzicijskih zemalja Tri su ključna pojma koja čine tranziciju hrvatskog gospodarstva drugačijom od tranzicije drugih zemalja Središnje i Istočne Europe OSTVARENJE MANJA CENTRALIZACIJA NEOVISNOSTI 41

RAT NA EKONOMSKE REZULTATE U PROTEKLOM RAZDOBLJU UTJECALI SU: četverogodišnji rat okupacija gotovo trećine države ratna razaranja Oko 700 00 prognanika agresija na Hrvatsku 42

MANJA CENTRALIZACIJA Na početku tranzicije Hrvatska je bila u prednosti Nasljeđe bivše Jugoslavije ograničavalo je mogućnost ostvarenja još viših rezultata U razdoblju od 1945. do 1990. Hrvatska je imala sporiji ekonomski razvoj nego što je mogla imati prema materijalnim i ljudskim potencijalima Sporiji ekonomski razvoj bio je posljedica neučinkovitog funkcioniranja sustava s državnim monopolom u gospodarstvu Zaštitne cijene za niskoproduktivne, izdvajanja za nerazvijene i političko usmjeravanje investicija činili su Hrvatsku gubitnikom 43

OSTVARENJE NEOVISNOSTI Hrvatska je izborila neovisnost na samom početku tranzicije i u skladu s tim, morala se nositi s troškovima rekonstrukcije i cjelokupne izgradnje državne aparature 44

Osnovni pokazatelji gospodarskih dostignuća Hrvati skupo platili svoju slobodu, i to ne samo ljudskim žrtvama Zbog ratnih razaranja u kombinaciji s tranzicijskom krizom, hrvatski je BDP nakon 1989. smanjen za trećinu Dugo je trebalo da se gospodarstvo oporavi i tek se od 2000 god. bilježe stope rasta BDP-a Ostaju brojni problemi u hrvatskom gospodarstvu od lošeg financijskog stanja i zaostajanja pojedinih djelatnosti 45

Bruto domaći proizvod 2005. BDP, 4, 2 realne stope rasta % 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 4, 7 5, 6 2, 4 -6, 0 -1, 2 0, 2 BDP-10700 eura (Večernji list, 19. 5. 2012. ) 46

Inflacija 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Inflacija 3, 3 (%) 3, 2 2, 9 6, 1 2, 4 1. 1 2, 3 47

Nezaposlenost 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. Stopa nezaposlenosti (%) 3, 2 16, 6 14, 8 13, 2 14, 9 17, 6 17, 8 -Za cijeli EU stopa nezaposlenosti iznosi 10, 2 %(17, 4 mil. ljudi, 3 mil. mlađi od 25 godina. (Španjolska 24, 4%, Rumunjska-svaki dan otkaz za 1000 radnika) 48

Robna razmjena sa svijetom Vanjsk o trgovin ska razmje na RH (mln euro) 200 200 201 7. 8. 9. 0. 1. Izv 900 958 752 890 881 oz 4 5 9 5 5* iz RH Uv 188 208 152 151 146 oz 3 17 20 37 30* u * RH Ra *Najznačajniji partneri RH u izvozu: Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka **Najznačajniji partneri RH u uvozu: Italija, Njemačka, Rusija zlik 982 112 769 623 585 49 a 9 32 1

Životni standard Obuhvaća dobra i usluge pomoću kojih pojedinci nastoje zadovoljiti svoje potrebe Određen je visinom ostvarenog dohotka i njegovom raspodjelom u nekom gospodarstvu Nakon znatnijeg pada BDP-a po stan. od 1993. Hrvatska se ubraja u zemlje višega srednjeg dohodka Prema provedenim anketama i statisičkoj obradi od ukupno utrošenih sredstava prosječni godišnji izdaci iznose: - osobna potrošnja, 84, 18 % - ulaganja u stan, kuću i imanje otplata kredita, 4, 86% - štednja, 2, 03% -prosječna isplaćena neto plaća za veljaču 2012. iznosila je 5363, 00 kn 50

Utjecaj globalizacije na obrazovanje 51

globalizacija utječe na prosvjetnu radnu snagu što znači da od njih zahtijeva cjeloživotno učenje i stalno usavršavanje, njen utjecaj je vidljiv prilikom razmjene servisa i dobara između škola i sveučilišta (npr. online materijali, akademsko istraživanje i sl. ), globalizacija utječe na obrazovni sustav stvarajući različitost škola i roditeljima pruža mogućnost izbora (projekt online dnevnika koji roditeljima pruža mogućnost uvida u ocjene i prisutnost njihove djece na nastavnim satovima; ujedno mogu odabrati hoće li doći na roditeljski sastanak i obaviti komunikaciju licem u lice ili će izvršiti iste obaveze pomoću interneta), podiže se standard obrazovnih zahtjeva, zahtijevaju se mogućnosti improvizacije i kreativnosti kao i kompleksno mišljenje povezano s praksom i realnošću svakodnevnog života, izazovi globalizacije zahtijevaju pripremu prosvjetnih radnika za rad u okruženju koje se konstantno mijenja, a s tim u vezi i pripremu učenika za moderni put u kojemu se konstantno razvijaju nove vještine, znanja i sposobnosti, i najzad, prema novim obrazovnim modelima, prosperitet prosvjetnih radnika ovisit će o njihovoj sposobnosti da trguju vještinama, znanjima i 52 poduzetničkim sposobnostima u globalnoj sferi obrazovanja.

Tehnološki jaz u obrazovanju Između 1998. i 1999. godine 93 % britanskih srednjih škola i 62 % osnovnih škola imalo je pristup internetu (Giddens, 2001. ). U Južnoj Aziji i Africi, s druge strane, manje od 1% ljudi ima mogućnost pristupa internetu. U Hrvatskoj 58% građana se koristi inernetom 53

Hrvatska: stanje i kako dalje ? Hrvatska se već sada susreće sa nedostatkom radne snage – potreba za uvozom. Samo je pitanje , koju radnu snagu treba uvoziti? Potrebno se opredijeliti za razvojnu radnu snagu, sa socijalnom odgovornošću poslodavaca spram uvezene radne snage. Ulaskom u EU ta će se potreba povećati u pojedinim gospodarskim granama. Doći će dopovećanja broja stranaca i novu multikulturalizacije hrvatskog društva Potrebno je oblikovati politiku koja utječu na demografske promjene, te nemogućnosti autonomnog makreoregionalnog upravljanja u polju gospodarstva, stanovništva, migracija o čemu zavisi budućnost Europe i Hrvatske! 54

Zaključak Demografska dimenzija globalizacije relevantna je za razumijevanje populacijskih kretanja u svijetu pod utjecajem globalnog društva rizika i vrijednosnih promjena. Na globalnoj razini uočava se trend povećanja svjetskog stanovništva do 2050. na 9, 4 milijarde ljudi, od čega će 7, 8 milijardi svjetske populacije pripadati nerazvijenim zemljama. Nerazvijene zemlje imaju značajnu stopu populacijskoga rasta tako da neke moraju voditi kontroliranu populacijsku politiku. Demografska dimenzija globalizacije pokazuje njezina dva lica. Ono prvo lice bogatih zemalja s depopulacijskim trendom (Zapad), i ono drugo siromašno s hiperpopulacijom. Hrvatska bi trebala kroz ekonomske, demografske, obrazovne ciljeve , riješiti pitanje nezaposlenosti i zapošljavanje mladih, zajedničkim djelovanjem znanstvene, obrazovne, poslovna zajednice , HGK , udruga poslodavaca , vlade i sindikata. 55

Jeste li znali? ? ? http: //www. youtube. com/watch? v=6 Mvl. Zt. Vp 7 p. I 56

Literatura: Anđelko Milardović: Demografske dimenzije globalizacije vrijednosne promjene Dražen Šimleša: Identitet i globalizacija Đuro Benić, Politika i gospodarstvo, udžbenik za gimnazije Državni zavod za statistiku 57

Hvala na pozornosti! 58