GLOBALNI MEDIJI I PERPEKTIVE MEDIJSKE GLOBALIZACIJE poslednja decenija
GLOBALNI MEDIJI I PERPEKTIVE MEDIJSKE GLOBALIZACIJE -poslednja decenija- 1
MEDIJSKO POLJE • Pjer Burdije uvodi termin polje novinarstva * koje je odličan analitički instrument za analizu sveta medija. • Medijsko polje je deo globalnog društvenog polja koje kao i svaki mikrokosmos ima vlastite zakonitosti. • Ono nije homogeno već ga čine sektori koji se konstituišu kako u prostoru (globalni, nacionalni, regionalni, lokalni mediji) tako i u zavisnosti od vrste medija( štampa, radio, TV, internet. . . ). • Između njih se uspostavljaju odnosi dominacije i subordinacije. Tako televizija potiskuje radio i štampu, a ovu pak dovodi u pitanje internet, dok istovremeno globalni mediji počinju da preuzimaju kontrolu nad nacionalnim medijima. • * P. Burdije, NARCISOVO OGLEDALO, Clio, 2003. 2
OSNOVNI TRENDOVI -1 • Izdaci na medije i sa njima povezanu zabavu svuda u svetu rastu brže od porasta BDP. ( Tinejdžeri – osnova grupe budućih potrošača u proseku gledaju TV oko 6 sati dnevno. ) • To povećava zaposlenost u industriji zabave, čitaj američkoj kulturnoj industriji. ( U Los Anđelosu broj zaposlenih u ovoj grani za deceniju raste sa 55 na 112 hiljada. ) 3
OSNOVNI TRENDOVI-2 • Trend globalizacije medija pojačava to što raste ulaganje i (su) vlasništvo neameričkih konglomerata* u vodeće medijske firme u SAD. - SONI (Japan) - SIGRAM (Kanada) - FILIPS (Holandija) - NEWS CORPOATION (Australija) 4
OSNOVNI TRENDOVI-3 • Domaći medijski sadržaji (filmovi, tv serije) su najgledanije u svim evropskim zemljama, ali američka medijska roba osvaja kvanititetom. Ona popunjava sve više vremenskih blokova, sve komercijalnijih (deregulisanih) evropskih medija. • U trgovinskoj razmeni medijskih sadržaja sa Zapadnom Evropom, SAD ostvaruje suficit od 6, 3 milijarde dolara (1995. ) što je trostruko više nego desetak godina ranije. 5
OSNOVNI TRENDOVI-4 • Globalni medijske korporacije se prilagođavaju lokalnom tržištu i to tako što: 1. Usvajaju domaći jezik ( MTV, Dizni. . . ) koji nije engleski. 2. Prihvataju lokalne kulturne standarde (kulturni MC Country) 3. Investiraju u lokalne medijske industrije, doprinoseći njihovoj amerikanizaciji. 6
OSNOVNI TRENDOVI-5 • Šest vodećih kompanija (Polygram, Time Warner, Sony, EMI, Bertelsmann i Universal ) ostvaruju blizu 90% prihoda na svetskom muzičkom tržištu. • Najkoncentrisanije globalno medijsko tržište pripada muzičkoj industriji koja u potpunosti prelazi na digitalni format. • Pri tom obim poslova u zemljama Trećeg sveta raste mnogo brže nego na matičnom tržištu SAD, Evrope i Japana. 7
OSNOVNI TRENDOVI-6 • Globalnom filmskom industrijom dominiraju : Disney, Time Warner, Viacom, Universal (u vlasništvu Seagram-a), Sony, Polygram(vlasništvo Philips-a), MGM i News Corporation. • Američka filmska industrija ostvaruje više od 5 o% prihoda na inostranom tržištu, uz dalju tendenciju porasta na 60 i čak 70%. • Ulaganje u mrežu sinepleks i multipleks bioskopa širom sveta. 8
CIKLUS EKSPLOATACIJE FILMA • • • Prikazivanje u mreži premijernih bioskopa Reprize u sistemu sine-multipleks sala Prikazivanje na kablovskoj TV Prikazivanje na zemaljskoj TV mreži DVD izdanje filma za videoteke DVD izdanje filma za novinsku prodajnu mrežu CD sa muzikom iz filma Komjputerska igrica zasnovana na radnji i junacima filma Proizvodi inspirisani filmom (odeća, hrana i sl. ) 9
12 DIZNILEND PARKOVA ŠIROM SVETA-UKLJUČIV JAPAN 10
FILM: NAJBOLJE PROLAZE NAJSKUPLJI • Dva zlatna pravila holivudske filmske producije: 1. Najveću zaradu donose najskuplji filmovi. 2. Najmanje rizikuju filmovi na temu nasilja (čuveno: Who bleeds, leads!) Formula uspeha: skupo + nasilno 11
KOMERCIJALIZACIJA GLOBALNE TELEVIZIJE • Kablovska i satelitska distribucija TV programa kao i digitalizacija signala dramatično povećava broj dostupnih kanala. • Komercijalni, profitno orijentisani TV sistemi potiskuju javne televizijske mreže: broj gledalaca na prvima raste dok na drugima opada. 12
KOMERCIJALIZACIJA BBC nastoji da komercijalizuje svoj brend ( najpoznatiji posle Coca cola) pokretanjem BBC WORLD SERVICE. Time nastoji da smanji svoju zavisnost od političke podrške britanskih vlasti sistemu opšte obavezne pretplate na javni servis BBC. 13
GLOBALNA INDUSTRIJA VESTI • Globalne novinske agencije – velika četvorka: AP, UPI, Reuters, AFP. • CNN – mnogo vesti i malo reklama (namenjenih niši koju čini viša srednja klasa). • Ovakvi news kanali osiguravaju svojim vlasnicima znatnu političku moć jer oblikuju najuticajnije delove javnosti – one bogate i one obrazovane (elitu). 14
Granice digitalne TV • Digitalizacja povećava broj raspoloživih TV frekvencija za desetak puta ali to ne znači da broj kanala raste istim tempom. • Postoje dve granice tog (tehnološki) mogućeg rasta: • 1. Većina gledalaca prati ne više od 7 -10 TV kanala. • 2. Ograničen je broj komercijalno isplativih TV sadržaja (izražen u broju gledalaca isporučenih reklamnim agencijama) 15
Globalni trend deregulacije • Smanjeni su ili ukinuti regulatorni standardi koji su do polovine 1990 -tih postojali. • Evropska unija se preusmerava od promotera javnih nacionalnih servisa ka komercijalnom evropskom medijskom tržištu. • Kako mediji dobijaju na značaju u svetskoj ekonomiji tako se naglasak premešta sa njihove kulturne i obrazovne dimenzije na ekonomsku. Umesto UNESCO-a njima se sada bave MMF i STO. • Kultura sve više postaje izuzetak*, a ekonomija pravilo. 16
Primeri deregulacije na globalnom nivou v STO zabranjuje Kanadi da uvede kvote ili carinsku zaštitu na američke magazine koji ugrožavaju njeno nacionalno tržište. v EU ukida zabranu reklama proizvoda za decu koja je dotle postojala u skandinavskim zemljama. 17
Zaštita autorskih prava i globalizacija • © Copyright • Medijske kompanije gube milijarde dolara zbog piraterije filmova, knjiga, kompjuterskog softvera. • Digitalizacija olakšava kopiranje multimedijalnih sadržaja, a Internet ga čini globalno dostupnim. • Kina je zbog svog potencijalno ogromnog medijskog tržišta “trn u oku” američkim i evropskim proizvođačima medijskih sadržaja. 18
Kritičari, zagovornici © copyleft tvrde da je zaštitni znak Super Hika – on uzima od siromašnih da bi dao bogatima. 19
KONSOLIDACIJA GLOBALNIH MEDIJA • Kompanije sa sedištem u SAD dominiraju globalnim tržištem zato što koriste prednost domaćeg tržišta koje osigurava dve povezane prednosti ekonomije obima – mnogo potrošača velike kupovne moći. • Tu je još i prednost engleskog jezika koji postaje lingua franca srednje i više klase u mnogim zemljama. 20
PRVA LIGA GLOBALNIH MEDIJA-first tier. S • Prvu ligu globalnih medija čini desetak vertikalno i horizontalno integrisanih medjiskih konglomerata nastali nizom spajanja i pripajanja (merger and acquisition). • To su: NEWS CORPORATION TIME WARNER POLYGRAM DISNEY NBC BARTELSMAN UNIVERSAL VIACOM SONY TCI Godišnji promet svake od njih 10 -25 milijardi dolara 21
DRUGA LIGA (REGIONALNIH) MEDIJA – second tier • Drugu ligu medija čini tridesetak velikih medijskih firmi koje popunjavaju regionalne niše u okviru globalnog sistema. • Strateški su usmereni na saradnju sa medijima iz prve lige. Globalne mediske koropracije preko njih osvajaju manje delove mediskog tržišta. 22
TREĆA LIGA –LOKALNI MEDIJI (third tier) • Treću ligu čine na hiljade srednjih i malih medijskih firmi koji opstaju zahvaljujući saradnji sa igračima iz prve i druge lige. I liga III liga brojnost kapital 23
PREDNOSTI GLOBALNE INTEGRACIJE MEDIJA • 1. Ušteda troškova – korišćenje raspoloživih karovskih i tehnoloških resursa za nove projekte. + • 2. Šira mogućnost uzajamne prodaje i uzajamne promocije unutar konglomerata. • Rezultat-sinergija : Ukupan profit integrisanog konglomerata je znatno viši od profita njegovih pojedinačno uzetih delova. (Primer –Dizni) 24
JOINT VENTURE GLOBALNIH MEDIJA • Strategija zajedničkih ulaganja konglomerata iz prve lige je česta pojava. Oni međusobno konkurišu ali čuvaju osvojeni prostor od autsajdera koji bi pokušali da se “učlane u ekskluzivni klub” • Primer: u poslednjih 60 godina niko nije uspeo da dovede u pitanje primat šest holivudskih majors-a. • Reč je ne samo o oligopolu već i o kartelu globalnih medija koji dele tržište , a ekonomiju obima koriste pre svega za povećanje vlastitih 25 profita.
NERAVNOMERAN RAZVOJ GLOBALNOG MEDIJSKOG TRŽIŠTA Komercijalna mediska tržišta namenjena su: 1. onima koji mogu da kupe njihove proizvode (uključiv i tehničke uređaje – TV, DVD, PC. . ) 2. onima koji su (potencijalni) kupci proizvoda koje mediji reklamiraju. To je široko određena srednja klasa. G S 26 D
PODELA GLOBALNOG MEDIJSKOG TRŽIŠTA Osnovne zone interesa: - Severna Amerika (SAD+Kanada) - Latinska Amerika * - Evropa - Azija ( Indija**, Kina. . . ) * Majami/Florida je medijska prestonica Lat. Amerike ** Samo u Indiji živi oko 250 miliona pripadnika srednje klase. 27
Zona za koju globalni mediji nemaju interesasubsaharska Afrika Srednja klasa jedva da postoji Infrastruktura – el. energija, telefon je ograničena uglavnom na velike gradove. Izuzetak: Južna Afrika 28
Medijski scenario ex-komunističkih zemalja • Propast domaće filmske industrije • Privatizacija štampanih i elektronskih medija • Ulazak globalnih medijskih konglomerata ( Bertelsman, Mardok, MTV. . . ) “Ruska štampa je slobodna , slobodna da bankrotira!” NY Times 29
- Slides: 29