GEOMETRIJA U KRISTALIMA Prezentaciju pripremio Filip Korona uenik
- Slides: 71
GEOMETRIJA U KRISTALIMA Prezentaciju pripremio: Filip Korona, učenik II razreda Gimnazije Jurja Barakovića Pripremio: Mentorica: Filip Korona , Gimnazija Jurja Barakovića u Zadru Ružica Milošević, profesorica kemije
Čvrste tvari • Amorfne tvari nemaju pravilnu unutarnju građu, nemaju određeno talište, već pri zagrijavanju postupno mekšaju dok se ne rastale – primjerice staklo i vosak • Kristali imaju pravilnu unutarnju građu i točno određeno talište – primjerice kvarc, Si. O 2. Struktura stakla Kristalna struktura Si. O 2
Što je kristal? • Kristal je geometrijsko tijelo pravilne unutarnje građe, omeđeno plohama. • Kristali imaju tri vrste elemenata simetrije koje možemo zapaziti kako u njihovoj strukturi, tako i po vanjskom obliku. To su ravnina simetrije, os simetrije i središte simetrije.
Elementi simetrije kristala • Ravnina simetrije je zamišljena ravnina koja dijeli kristal na dvije zrcalno jednake polovine. Broj ravnina simetrije u pojedinim vrstama kristala je različit.
Elementi simetrije kristala • Os simetrije je zamišljeni pravac koji prolazi središtem kristala i oko kojeg možemo zakretati kristal za određeni broj stupnjeva da dođe u položaj jednak početnom položaju.
Elementi simetrije kristala • Središte simetrije je zamišljena točka unutar kristala koja je jednako udaljena od dvije nasuprotne, istovrsne i paralelne plohe.
O kristalima • Pravilan raspored građevnih elemenata u kristalu možemo pokazati modelom prostorne rešetke • Za kristale je karakterističan najmanji dio koji se periodički ponavlja u prostoru i zove se elementarna ćelija kristalne rešetke • Svaka elementarna ćelija određena je bridovima i kutovima među njima • Bridovi elementarne ćelije predstavljaju koordinatni sustav koji je određen trima kristalografskim osima (a, b i c) i trima pripadnim kutovima između osi ( , i )
Koordinatni sustav
Kristalni sustavi 1. Odsječci na osima (ovisno o simetriji) mogu i ne moraju biti jednaki. 2. Sva tri kuta mogu biti prava 3. Dva kuta mogu biti prava, a jedan različit 4. Sva tri kuta mogu biti različita
Kristalni sustavi Danas je poznato oko 3000 minerala kristalne građe, ali po obliku elementarne ćelije svi oni se mogu svrstati u sedam kristalnih sustava: • Kubični sustav • Tetragonski sustav • Rompski sustav • Heksagonski sustav • Trigonski sustav/romboedarski • Monoklinski sustav • Triklinski sustav
1. Kubični sustav • Ako su sva tri odsječka jednaka i sva tri kuta prava sustav se naziva kubičnim.
1. Kubični sustav Pirit - Fe. S 2
1. Kubični sustav Još jedan kristal pirita
1. Kubični sustav Srebro - Ag
1. Kubični sustav Zlato - Au
1. Kubični sustav Galenit - Pb. S
1. Kubični sustav Sfalerit - Zn. S
1. Kubični sustav Halit - Na. Cl
1. Kubični sustav još jedan kristal Na. Cl
1. Kubični sustav Fluorit – Ca. F 2
1. Kubični sustav Magnetit – Fe 2 O 3
1. Kubični sustav Analcim – Na. Al. Si 2 O 6·H 2 O
2. Tetragonski sustav • Ako su dva odsječka jednaka a treći dulji ili kraći od njih i sva tri kuta prava sustav se naziva tetragonskim.
2. Tetragonski sustav Cirkon – Zr. Si. O 4
2. Tetragonski sustav Halkopirit – Cu. Fe. S 2
2. Tetragonski sustav Urea – CO(NH 2)2
2. Tetragonski sustav Vulfenit – Pb[Mo. O 4]
2. Tetragonski sustav Vezuvijan – Ca 10(Mg, Fe)2 Al 4[(OH)4|(Si. O 4)5(Si 2 O 7)2]
3. Rompski (ortorompski) sustav • Ako su svi odsječci različitih duljina i sva tri kuta prava sustav se naziva rompskim (ortorompskim)
3. Rompski sustav Aragonit –Ca. CO 3
3. Rompski sustav Rompski sumpor– S
3. Rompski sustav Jod – I 2
3. Rompski sustav Barit – Ba. SO 4
3. Rompski sustav Topaz – Al 2 Si. O 4 F 2
3. Rompski sustav Antimonit – Sb 2 S 3
3. Rompski sustav Bakrov(II) klorid dihidrat – Cu. Cl 2· 2 H 2 O
4. Heksagonski sustav • Ako su dva odsječka jednaka a treći dulji ili kraći od njih i dva kuta prava a treći je 120˚ sustav naziva heksagonskim
4. Heksagonski sustav Beril – Al 2 Be 3[Si 6 O 18]
4. Heksagonski sustav Korund – Al 2 O 3
4. Heksagonski sustav Apatit – Ca 5(PO 4)3 F
4. Heksagonski sustav Piromorfit - Pb 5(PO 4)3 Cl
5. Trigonski/romboedarski sustav • Ako su sva tri odsječka jednaka i svi kutovi jednaki ali n pravi, tada je sustav trigonski ili romboedarski
5. Trigonski (romboedarski) sustav Kalcit– Ca. CO 3
5. Trigonski (romboedarski) sustav Prustit – Ag 3 As. S 3
5. Trigonski (romboedarski) sustav Hematit – Fe 2 O 3
5. Trigonski (romboedarski) sustav Kremen ili kvarc– Si. O 2
5. Trigonski (romboedarski) sustav još jedan kristal kvarca
6. Monoklinski sustav • Ako su svi tri odsječka različitih duljina i dva kuta prava a treći može biti koji, tada je sustav monoklinski
6. Monoklinski sustav Gips – Ca. SO 4· 2 H 2 O
6. Monoklinski sustav monoklinski sumpor, S
6. Monoklinski sustav još jedan kristal gipsa
6. Monoklinski sustav Arsenopirit – Fe. As. S
6. Monoklinski sustav Auripigment – As. S 2
6. Monoklinski sustav Azurit – Cu 3 (CO 3)2 (OH)2
6. Monoklinski sustav Još jedan kristal azurita
6. Monoklinski sustav Malahitit – Cu 2 CO 3(OH)2
6. Monoklinski sustav još jedan kristal malahita
6. Monoklinski sustav Vivijanit – Fe 2 ( PO 4)2· 8 H 2 O
6. Monoklinski sustav Vavelit – Al 3(PO 4)2(OH)3· 5 H 2 O
6. Monoklinski sustav Volframit – (Fe, Mn)WO 4
6. Monoklinski sustav Epidot – Ca 2(Fe, Al)Al 2(Si. O 4)(Si 2 O 7)O(OH)
6. Monoklinski sustav Muskovit – KAl 2[(OH, F)2|Al Si 3 O 10]
6. Monoklinski sustav Adular – K[Al Si 3 O 8]
7. Triklinski sustav • Ako su svi odsječci različitih duljina i svi kutovi različiti tada je sustav triklinski
7. Triklinski sustav Modra galica – Cu. SO 4· 5 H 2 O
7. Triklinski sustav Još jedan kristal modre galice
7. Triklinski sustav Disten ili kianit - Al 2(Si. O 4)O
7. Triklinski sustav Još jedan kristal distena ili kianita
7. Triklinski sustav Albit - Na[Al. Si 3 O 8]
7. Triklinski sustav Još jedan kristal albita
Literatura Martin Šoufek: Svijet minerala, Školska knjiga Zagreb i Hrvatski prirodoslovni muzej, 1991. Aleksandra Habuš - Vera Tomašić: OPĆA KEMIJA 1, udžbenik za prvi razred gimnazije, Profil International Zagreb, 6. izdanje, 2012. http: //webmineral. com/
- Miniprojekt
- św stanisław biskup i męczennik prezentacja
- Korona fakulteti
- Bugtong halimbawa
- Nagbibigay na'y sinasakal pa
- Mate bulic korona
- Korona
- Korona vrijeme inkubacije
- Teme za prezentaciju iz informatike
- Kako zavrsiti prezentaciju
- Uvod u prezentaciju
- Prezentacija primer
- Powerpoint prezentacije primeri
- Pravila za prezentaciju
- Hvala na paznji prezentacija
- Pozadine kola
- Kako zavrsiti prezentaciju
- Kako završiti prezentaciju
- Prezentacije iz informatike
- Kako napraviti dobru prezentaciju
- Slike za kraj prezentacije
- Uvod u prezentaciju
- Ekonomske teme za prezentaciju
- Dobra prezentacija
- Dvije duzi koje se nadovezuju
- Opisna geometrija
- Presek pravih
- što je kvadar
- Geometrija 4 razred
- Togri tortburchak
- Geometrija reznog alata
- Grf
- Trokut formule
- Smailusis kampas
- Premice daljice poltraki vaje
- Opseg pravokutnika zadaci za 4 razred
- Matematika 4 razred trokut
- Nacrtna geometrija mongeova projekcija
- Nacrtna geometrija gradjevinski fakultet
- Mjerenje površina 4 razred
- Osnovni i izvedeni pojmovi u geometriji
- Filip triplat
- Filip lamański
- Filip kurek
- Filip drajfus
- Filip rewakowicz
- Filip malmberg
- Filip triplat
- Povratak filipa latinovicza analiza likova
- Filip triplat
- Area nervina area radicularis
- Magda filip
- Sveti filip i jakov plaže
- Filip jokanovic
- Filip rozanek
- Weronika nazarko
- Pavel pai
- Filip jukić
- Filip staničić
- Sara filip
- Defabularizacija
- Filip latinovicz otac
- Peli filip
- Filip lin
- Zan mitrev klinika
- Deseminacija
- Ludwig filip
- Oš sesvetska sela
- Filip vondra
- Filip hanik
- Filip abraham ku leuven
- Filip simovic