ANTISEPTICI I DEZINFICIJENSI SADRAJ Definicije Osnovni pojmovi o
- Slides: 34
ANTISEPTICI I DEZINFICIJENSI
SADRŽAJ • Definicije • Osnovni pojmovi o lancu infekcije u zdravstvenoj ustanovi • Racionalan pristup dezinfekciji • Mehanizam djelovanja dezinficijensa i antiseptika • Osobine pojedinih dezinficijensa i antiseptika
DEFINICIJE (1) • Asepsa- skup mjera i postupaka za potpuno uništenje mikroorganizama i njihovih spora sa predmeta, instrumenata i materijala koji dolaze u kontakt sa ranom • Antisepsa- skup mjera i postupaka kojima se djelimično uništavaju mikroorganizami i njihove spore sa predmeta, instrumenata i materijala koji dolaze u kontakt sa ranom (Lister 1860 g. )
DEFINICIJE (2) • Antiseptik- antimikrobno sredstvo namijenjeno koži i sluznicama • Dezinficijens- antimikrobno sredstvo koje se primjenjuje u čovjekovoj okolini (na instrumentima, radnim površinama i sl. ) • Jedno sredstvo može biti i antiseptik i dezinficijens, u zavisnosti od koncentracije • Antiseptici i dezinficijensi mogu djelovati bakteriostatski, baktericidno, fungicidno ili virucidno
LANAC INFEKCIJE U ZDRAVSTVENOJ USTANOVI VAZDUH KONTAKT VEKTOR PACIJENT ZAPOSLENI NAČIN PRENOSA OKOLINA OPREMA DIREKTNI INDIREKTNI POSJETILAC IZVORDOMAĆIN GODINE ŽIVOTNI STIL ISHRANA IMUNITET BOLEST
INTRAHOSPITALNE INFEKCIJE • U razvijenim zemljama, 1 od 4 pacijenta u intenzivnoj njezi i 1 od 20 od ukupno hospitalizovanih pacijenata dobiće infekciju tokom hospitalizacije • Zdravstvene ustanove moraju imati jasne procedure i uputstva koja se tiču sprečavanja i suzbijanja IHI i odgovornosti zaposlenih u tome • Jedna od najefikasnijih i najjeftinijih mjera za sprečavanje IHI je pranje ruku sapunom i vodom
OSOBINE IDEALNOG DEZINFICIJENSA • • • • Ima širok antimikrobni spektar Ima brzo baktericidno djelovanje Ispoljava dejstvo u prisustvu tjelesnih tečnosti Nije toksičan za pacijenta niti za korisnika Ne oštećuje površine na koje djeluje Ostavlja antimikrobni film na površini na kojoj se aplikuje Jednostavan za korištenje uz uputstvo Prijatnog mirisa ili bez mirisa Ekonomičan Rastvorljiv u vodi Stabilno jedinjenje (i koncentrovan i razrijeđen) Dobro čisti Nije toksičan za okolinu
FAKTORI KOJI UTIČU NA EFIKASNOST DEZINFEKCIJE • Broj i lokacija mikroorganizama • Urođena rezistencija mikroorganizama • Koncentracija i jačina dezinficijensa • Fizički i hemijski faktori (temperatura, p. H, relativna vlažnost, tvrdoća vode) • Organske i neorganske materije • Dužina izlaganja • Biofilm
OPADANJE REZISTENCIJE MIKROORGANIZAMA NA DEZINFEKCIJU I STERILIZACIJU I NIVO DEZINFEKCIJE I STERILIZACIJE OTPORNI Prioni (Creutzfeldt-Jakob-ova bolest) Reprocesija priona Bakterijske spore (B. Atropheus, C. tetani) Sterilizacija Coccidia (Cryptosporidium) Mycobacteria (M. tuberculosis, M. terrae) Visoka Mali virusi bez lipidne ovojnice (polio, coxackie virus) Srednja Gljivice (Aspergillus, Candida) Vegetativne bakterije (S. aureus, P. aeruginosa) Niska Veliki virusi sa lipidnom ovojnicom(HIV, herpes, hepatitis B) OSJETLJIVI
SPAULDING-OVA KLASIFIKACIJA INSTRUMENATA I OPREME PREMA RIZIKU OD INFEKCIJE KATEGORIJA NIVO DEZINFEKCIJE PRIMJERI Kritični U kontaktu sa sterilnim tkivom ili cirkulacijom pacijenta Sterilizacija Hirurški instrumenti, implantati Visok nivo dezinfekcije Endoskopi Polu-kritični U kontaktu sa mukozom ili oštećenom kožom pacijenta Visok nivo dezinfekcije Nasadni instrumenti Srednji nivo dezinfekcije Termometri Nekritični U kontaktu sa neoštećenom kožom Srednji nivo dezinfekcije Stetoskopi Manžetna za mjerenje krvnog pritiska Bez kontakta sa kožom pacijenta Nizak nivo dezinfekcije Namještaj, posuđe
IZBOR DEZINFICIJENSA NIZAK NIVO DEZINFEKCIJE SREDNJI NIVO DEZINFEKCIJE VISOK NIVO DEZINFEKCIJE Fenoli Kvaternerni amonijumski proizvodi • 3% hidrogen peroksid • Hipohlorit • Izbjeljivač/varikina (1: 1000) • 60 -90% alkohol • Izbjeljivač/varikina (1: 100) • Jodni preparati • Ortoftalaldehid • Glutaraldehid (20 min) • Izbjeljivač/varikina (1: 50) • •
MEHANIZAM DJELOVANJA ANTISEPTIKA I DEZINFICIJENASA • remete osmotsku ravnotežu (koncentrisani rastvori soli i šećera), • adsorbuju mikroorganizme na sebe (deterdženti), • koagulišu bjelančevine (soli teških metala), • vrše oksidaciju mikroorganizama (preparati hlora), • vrše redukciju mikroorganizama (rezorcinol), • ispoljavaju površinsku aktivnost (sapuni), • ispoljavaju specifično toksično delovanje na protoplazmu (alkoholi, fenoli).
PODJELA ANTISEPTIKA I DEZINFICIJENSA PREMA HEMIJSKOM SASTAVU • Halogeni (jod i jodni preparati, hlorni preparati) • Oksidirajući agensi (vodonik peroksid, K permanganat) • Kiseline i baze (salicilna kiselina, borna kiselina, kvaternerni amonijumski proizvodi) • Soli metala (živin dihlorid, srebro nitrat, cink oksid) • Alkoholi (etanol, izopropanol) • Fenoli(karbolna kiselina, rezorcinol, triklozan, timol) • Aldehidi (glutaraldehid, formaldehid) • Boje, deterdženti, smole, petrolej. . .
Jod • Upotrebljava se u obliku: • vodenog rastvora (Lugolov rastvor sadrži 5% joda i 10% kalijum jodida-oficinalan) • alkoholnog rastvora tj. jodna tinktura (Iodi solutio aethanolica sadrži 7% joda i 3% kalijum jodida u 70% alkoholu-oficinalan) • jodnih kompleksa, koji sadrže jod u kombinaciji s nekim nosačem (povidon jodid) • djeluju putem denaturacije proteina • imaju snažno baktericidno (G+ i G- bakterije, osim M. tuberculosis), sporocidno, amebicidno, fungicidno i umjereno virucidno djelovanje
Jod i jodni preparati • koriste se kao antiseptici za kožu, sluznice i rane • jod se djelimično resorbuje sa kože u krv i ako se aplikuje na velike površine kože može izazvati poremećaj rada štitne žlijezde, te dovesti do neutropenije • mogu izazvati i opekotine i dermatitis • povidon jodid može postati kontaminiran bakterijama ako dugo stoji otvoren!
Hlor i hlorna jedinjenja • Hlor sa vodom daje hipohlorastu kiselinu koja je baktericidna • Djeluje tako što denaturiše proteine • U medicni se primjenjuju: • kalcijumhipohlorit (10 -20% zadezinfekciju) • natrijumhipohlorit (5% zadezinfekciju) • hloramin (0, 5 -2% kaoantiseptik, 5% zadezinfekciju)
Hipohlorit i hloramin • Koriste se za dezinfekciju vode, kao i za dezinfekciju podova i površina kontaminiranih tjelesnim tečnostima pacijenata, te dezinfekciju ruku • U zavisnosti od koncentracije, postižu nizak, srednji ili visok nivo dezinfekcije
Hlorheksidin • djelotvoran je protiv G+ (čak i MRSA) i G- bakterija, anaeroba, gljivica (Candida albicans) • u obliku je acetata, glukonata i hidrohlorida • koristi se kao antiseptik (koža, sluzokoža usta) ili dezinficijens (čišćenje hirurške opreme) • fluoridi mogu deaktivirati hlorheksidin, pa se ispiranje usne duplje preparatima na bazi hlorheksidina mora obaviti najmanje 30 minuta prije korišćenja fluoriranih zubnih pasti.
Vodonik peroksid (“hidrogen”, H 2 O 2) • nestabilni spoj kiseonika i vodonika, koji se spontano raspada na vodu i nascentni kiseonik, vrlo jak oksidujući agens, koji uništava mikroorganizme mehanički (pjeni u sredini gdje ima mikroorganizama i sekreta i time čisti površinu na koju je nanijet) • koncentrovani 30% H 2 O 2 je vrlo agresivna hemikalija koja oštećuje kožu i spada u otrove
Vodonik peroksid (“hidrogen”, H 2 O 2) • razblaženi vodonik peroksid (3%, 6%, 12%) koristi se kao antiseptik za čišćenje kože i rana, ispiranje sluzokože usta i grla, kao baktericid i slab adstringent
Kalijum permanganat (“hipermangan”, KMn. O 4) • jedan od najjačih oksidacionih agenasa • u apotekama dolazi u kutijicama po 5 grama, a prije upotrebe se napravi rastvor terapijske koncentracije do 1% (ružičaste boje) • djeluje samo površinski (redukuju ga proteini kože pa ne stigne djelovati u dubinu) • primjenjuje se klinički kao rastvor za grgljanje, irigaciju tjelesnih šupljina i rana, brže zarastanje rana • koristi se za dezinfekciju vode (u akvarijumima, prije ulaska u javne bazene)
Borna kiselina (H 3 BO 3) • Upotrebljava se u obliku 3% rastvora kao blagi antiseptik, keratoplastik, te kao Collyria. Može se koristiti i kao mast 3 -10%. • Djeluje putem denaturacije proteina • Ispoljava antimikrobno, antiinflamatorno, antifungalno djelovanje • Koristi se za ispiranje sluzokože usta, pelenski osip, piodermiju
Salicilna kiselina • Slab antiseptik, iritans • U koncentracijama 1 -3% djeluje keratoplastički, a u koncentracijama 5 -10% ima keratolitički efekat • Primjenjuje se u dermatologiji, kod seboreje, akni, ekcema, psorijaze. . .
Baze • Baktericidno i kaustično dejstvo, u zavisnosti od koncentracije • Služe za dezinfekciju sekreta I ekskreta I površina (prostorije, zidovi, podovi) • Na hidroksid 1 -6% vodenirastvor • Ca hidroksid (krečnomlijeko) • Amonijumhidroksid 0, 5% rastvor
Kvaternerni amonijumski proizvodi • Velika grupa, najpoznatiji benzalkonijum hlorid • Smanju površinski napon i narušavaju integritet ćelijske membrane • Djeluju baktericidno (i MRSA), fungicidno i virucidno (hep. B, C, HIV), ne djeluju na M. tuberculosis i na bakterijske spore • Najčešće kombinovani sa izopropilnim alkoholom (npr. Asepsol®) • Koriste se kao antiseptici za kožu i sluzokože, te za dezinfekciju industrijskih voda (uništavaju alge)
Alkoholi • deluju bakteriostatski zavisno od koncentracije i vrste, djeluju toksično na citoplazmu • ne djeluju na viruse, niti ubijaju spore • najviše se koristi etanol, izopropanol rjeđe, a metanol se zbog toksičnosti ne koristi • kod etanola ne važi pravilo “što koncentrovanije to bolje”, već etanol svoje najbolje antiseptičko djelovanje ispoljava u koncentraciji od 70% • 70% etanol je oficinalan
Fenoli • Djeluju tako što denaturišu protein ćelija I remete lipoproteinsku strukturu ćelijske membrane • Fenol je jedan od prvih dezinficijensa uveden umedicini • 1% rastvor fenola djeluje baktericidno na vegetativne oblike bakterija, 0, 1% bakteriostatski, 5% se koristi za dezinfekciju instrumenata • Krezol je metilisani derivate fenola, manje toksičnosti od fenola, koristi se kao antiseptic i dezinficijens
Rezorcinol • Hidroksilisani derivat fenola • rastvorljiv u vodi, alkoholu, etru • djeluje na bakterije hemijski redukujući biohemijske molekule u njima • koristi se na koži kao antiseptik (u konc. od 5 -10% u raznim kremama za liječenje hroničnih kožnih bolesti kao keratolitikpsorijaza i dermatitis) i kao dezinficijens
Triklozan • hlorirano fenolno jedinjenje • Ima širok spektar djelovanja na bakterije, a djeluje i na gljivice • uništava bakterije blokiranjem mehanizma sinteze masnih kiselina • slabo je rastvorljiv u vodi, ali je zato lako rastvorljiv u etru i etanolu • ulazi u sastav brojnih kozmetičkih proizvoda, ali i nekih predmeta opšte upotrebe (posuđe, dječije igračke. . . )
Aldehidi • Uništavaju sve mikrooragnizme u sredini u kojoj djeluju • Glutaraldehid-koristi se za hladnu sterilizaciju ili visok nivo dezinfekcije instrumenata I materijala koji su osjetljivi na visoke temperature (endoskopi, dijalizni instrumenti) • Postoji kao 0, 1 -50% vodeni rastvor (2, 4%-Cidex®)-potencijalno toksičan • Ortoftalaldehid zamjenjuje glutaraldehid jer nije toksičan
Aldehidi • Formaldehid-sapunski rastvor se može koristiti kao dezinfekciono sredstvo ili antiseptik (ali danas smanjena upotreba zbog toksičnosti), 37% rastvor poznatiji je kao formalin
Metali • Jedinjenja žive se slabo koriste zbog toksičnosti • Cinkoksid-antiseptik, adstrigens I adsorbens u dermatologiji (10% kao prašak, 25% kao pasta) • Aluminijumacetat (Burovrastvor)-antiinflamatorno, adstrigentno i antiseptičko sredstvo • Srebronitrat-antiseptik (1% kapi za oči- Kredeova profilaksa –profilaksa gonokokne infekcije oka novorođenčeta)
PRAKTIČNE PREPORUKE
HVALA NA PAŽNJI!
- šta je hemija
- Kružni odsječak
- Opisna geometrija
- Osnovni pojmovi u programiranju
- Osnovni pojmovi informatike
- Osnovni pojmovi u informatici
- Osnovni pojmovi informatike
- Excel osnovni pojmovi
- Zadavanje funkcije
- Lirika i epika
- Informatički pojmovi
- Medijska kultura 7 razred
- Bojanje i crtanje
- Crtanje logičkih sklopova
- Pjeni se more analiza pjesme
- Poezija 6 razred
- Likovni pojmovi
- Grad drzava pojmovi
- Otvorene izlomljene linije
- Svi glagolski oblici
- Principi allenamento forza
- Osnovni laringealni ton
- Sastojci hrane
- Ar relativna atomska masa
- Osnovni programski jezik
- Dijelovi prizme
- Volumen piramide
- Osnovni cinioci sistema vaspitanja
- Osnovni dijelovi procesora
- Osnovni tipovi podataka
- Servis interneta
- Strukturno programiranje
- Hvala na pažnji
- Unutarnji dijelovi računala
- Adriana bogdan