23 listopada 2015 Zrinka Risti Dedi Ekspertna radna

23. listopada 2015. Zrinka Ristić Dedić Ekspertna radna skupina za provedbu CKR

“UPRAVO REFORMOM KOJU RADIMO RIJEŠIT ĆEMO STOLJETNI PROBLEMI NAŠEG ŠKOLSTVA POPUT INZISTIRANJA NA FAKTOGRAFIJI…”

“CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA MORA ODGOVORITI NA GRAĐANSKI DEFICIT MLADIH…”

“OVA REFORMA ĆE NAPOKON DATI ODGOVORE NA NEUSKLAĐENOST OBRAZOVANJA I TRŽIŠTA RADA U HRVATSKOJ”

“CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA JE PRILIKA ZA PROMJENE U TRENDOVIMA PRETILOSTI I NEDOSTATKA KRETANJA MEĐU DJECOM I MLADIMA”

REFORMA JE OBEĆANJE

NA OVIM PROSTORIMA: OBEĆANJE LUDOM RADOVANJE

• UČINJENO • CJELOVITOST REFORME • O KURIKULUMU • POSTAVKE OKVIRA NACIONALNOG KURIKULUMA • O KURIKULARNIM DOKUMENTIMA • ORGANIZACIJA RADA NA REFORMI • GDJE JE TU ŠKOLSKA KNJIŽNICA?

MEĐUNARODNA ISPITIVANJA § Nejednoznačni rezultati – PIRLS bolji rezultati § PISA – u tri ciklusa ispodprosječni u sve tri funkcionalne pismenosti § Funkcionalno nisu pismeni § Važnije je što zaostajemo u broju učenika s izrazito razvijenim sposobnostima § MAT (5. + 6. razina) § HR: 6, 9% ČITALAČKA PISA 2012. MATEMATIČKA PRIRODOSLOVNA PISMENOST § SI: 13, 7% ISPOD RAZINE 2 29, 9% 17, 2% 18, 6% § PL: 16, 7% RAZINA 5 I 6 7% 4, 6% 4, 4% § CH: 24, 0%

OCJENE IZ MATEMATIKE 3. Razr ed OŠ 5. Razr ed OŠ 7. Razr ed OŠ 1. Razred SŠ 2. Razr ed SŠ 3. Razr ed SŠ 4. Razr ed SŠ M 4, 05 3, 41 3, 24 2, 94 2, 96 3, 08 SD 0, 975 1, 106 1, 151 0, 997 1, 021 1, 039 1, 085 Dovoljan 9, 0 27, 5 36, 5 43, 3 44, 4 44, 8 40, 3 18, 1 25, 9 22, 9 28, 9 27, 4 26, 6 31, 8 25, 2 20, 4 18, 2 17, 5 17, 3 18, 1 41, 1 21, 4 20, 2 9, 6 10, 7 11, 5 15, 0 Dobar Vrlo dobar Odličan Jokić i Ristić Dedić (2014): Ocjene u obrazovanju RH, Interni izvještaj za MZOS

PRIMJER ZADATAKA DM – BIOLOGIJA LJETNI ROK 2010. 51. 4. Navedite dvije mjere koje smanjuju rizik oboljevanja od spolno prenosivih bolesti: 1. Mjera: _____________ 2. Mjera: _____________ § 32, 3% pristupnika točno odgovara § 43, 3% gimnazijalaca točno odgovara (56, 7% griješi)

NAVIKE UČENJA § Samo 27, 7% učenika 8. razreda izjavljuje da uči svaki dan. § Male razlike u redovitosti učenja kod učenika različitog obrazovnog postignuća. § 62% uči samo prije testa i usmenog ispitivanja. § 38, 4% često ili gotovo uvijek prepisuju domaću zadaću. Istraživanje u osnovnim škola Grada Zagreba, Ristić Dedić i Jokić (2014): O učenju

OBRAZOVNA OČEKIVANJA RODITELJA (8. RAZRED) Istraživanje u osnovnim škola Grada Zagreba, Ristić Dedić i Jokić (2014): O učenju

UČINJENO

§ Od 2013. rad na izradi Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije koju je inicirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. § U studenom 2014. Hrvatski sabor je usvojio Strategiju § U prosincu Ministarstvo raspisuje Javni poziv za voditelja i članove Ekspertne radne skupine § 1. veljače 2015. počinje rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi § 25. kolovoza 2015. počinje rad SRS na područnoj i međupredmetnoj razini, a 4. rujna na predmetnoj razini § Sveukupno trenutno radi 50 stručnih radnih skupina

§ U reformu je uključeno 430 osoba iz svih dijelova sustava odgoja i obrazovanja, iz svih dijelova zemlje, javnog i privatnog sektora, nevladinog sektora, vjerskih zajednica… § Reforma je predstavljena različitim tijelima, ustanovama, forumima u više od 200 prilika…(Saborski odbor, Rektorski zbor, Nacionalno vijeće za odgoj i obrazovanje, Nacionalno vijeće za razvoj ljudskih potencijala, strukovne udruge, Nacionalno vijeće učenika, sindikati, HUP, HGK, vjerske zajednice…) § Uspostavljena organizacija, pokrenut rad, razrađena metodologija, izrađeni prvi dokumenti § Unutar predviđenih proračunskih sredstava

CJELOVITOST REFORME

§ Obrazovni sustav Republike Hrvatske zahtijeva promjene. § Te promjene trebaju biti smislene, sustavne i korjenite, a ne “kozmetičke prirode”. § „Rasterećenje“, „olakšavanja torbi“, „izbacivanja dijela sadržaja“ ne može osigurati kvalitativni pomak hrvatskog obrazovanja. § Težimo krupnoj promjeni, utemeljenoj na najnovijim znanstvenim spoznajama i najboljoj svjetskoj i hrvatskoj praksi.

DIONICA A B C D E F AKTIVNOSTI Izrada kurikularnih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4) Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada udžbenika i digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4) Postupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4) Strukturna transformacija – infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa za trenutnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4) Eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4) Postupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

DIONICA A (POSTOJEĆA STRUKTURA I TRAJANJE ODGOJA I OBRAZOVANJA)

§ Iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (NOK, 2011. ) se preuzima podjela na sedam područja kurikuluma. § Iz NOK-a se preuzima određenje međupredmetnih tema uz izuzetak međupredmetne teme Zdravlje, sigurnosti i zaštita okoliša (NOK, str. 43) koja je u okviru Cjelovite kurikularne reforme podijeljena na Zdravlje i Održivi razvoj.

O KURIKULUMU

O KURIKULUMU § Kurikulum je osmišljen, sustavan i skladno uređen način reguliranja i planiranja odgojno obrazovnog procesa. § Sa značenjem puta ili tijeka odgoja i obrazovanja, kurikulum ukazuje na ciljeve koje kao društvo postavljamo odgojno obrazovnim procesom, sadržaje odgoja i obrazovanja te očekivanja koja imamo od djece i mladih osoba, ali i iskustva koja im kroz sustav odgoja i obrazovanja treba osigurati kako bi ostvarili postavljene ciljeve.

OBILJEŽJA MODERNIH KURIKULUMA § Uravnotežena zastupljenost odgojno-obrazovnih područja § Odgovarajuća širina i dubina § Koherentnost kurikuluma § Relevantnost kurikuluma § Zanimljivost kurikuluma § USMJERENJE K OTVORENOSTI § USMJERENJE K ISHODIMA

KURIKULARNI SUSTAV Zašto se nešto uči i poučava? Koja su očekivanja od djece i učenika? Odr stavnika i or ii zv li rža j ja en uč ija Sad tva er SVRHA I CILJEVI us Isk at di o Ish Uloga na nje Grupiranje M Vre ed že i slij ru dn ov e ijem an je o vr eđen Ok Prilagođeno prema Van den Akker (2010)

OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA

VIZIJA VRIJEDNOSTI TEMELJNE KOMPETENCIJE odgojnoobrazovna područja; područja razvoja djeteta; strukovna područja (sektori) Predmeti, međupredmetne teme, moduli NAČELA

VIZIJA Sustav odgoja i obrazovanja RH mora uspostaviti i dugoročno osigurati okruženje koje djeci i mladim osobama omogućuje i pruža podršku da se razvijaju u: Osobe koje u punoj mjeri ostvaruju vlastite potencijale Osobe osposobljene za nastavak obrazovanja, rad i cjeloživotno učenje Osobe čiji odnos prema drugima počiva na uvažavanju dobrobiti drugih Osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici

VRIJEDNOSTI Znanje Identitet Odgovornost Solidarnost Integritet Poštivanje Poduzetnost

GENERIČKE KOMPETENCIJE znanja, vještine, stavovi/vrijednosti/etika (KSAVE, 2010) OBLICI RADA I KORIŠTENJE ALATA OBLICI MIŠLJENJA § § § Rješavanje problema Donošenje odluka Metakognicija Kritičko mišljenje Kreativnost i inovativnost Komunikacija Suradnja Korištenje alata Informacijska i digitalna pismenost § Višestruke pismenosti § § § Osobna dobrobit § Upravljanje obrazovnim i profesionalnim putem § Osobna i društvena odgovornost § Građanstvo – lokalno, nacionalno, globalno OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ

OBLICI MIŠLJENJA + OBLICI RADA I KORIŠTENJE ALATA OSOBNI I SOCIJALNI RAZVOJ RAZINSKI ODREĐENE KOMPETENCIJE PODRUČNO, MEĐUPREDMETNO I PREDMETNO ODREĐENE DOMENE/MAKROKONCEPT I/KONCEPTI

NAČELA UČENJA I POUČAVANJA TE ORGANIZACIJE § Cjelovit razvoj i dobrobit djeteta i učenika § Jasna i visoka očekivanja prema svoj djeci i učenicima § Povezanost s životnim iskustvima, interesima, očekivanjima i znanjima § Poticanje složenijih oblika mišljenja i primjena naučenog § Aktivna uloga djece i učenika u učenju – jačanje samoregulacije i autonomije u učenju i ponašanju (neposredna iskustva učenja § Izbornost i individualizacija § Usmjerenost prema suradnji i otvorenost prema zajednici § Poticajno i sigurno okruženje

NAČELA VREDNOVANJA § Vrednovanje usmjereno učenju § Vrednovanje usvojenosti sveukupnih odgojno-obrazovnih ishoda § Transparentnost i pravednost vrednovanja § Uravnoteženost unutarnjeg i vanjskog vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

CIKLUSI

ORGANIZACIJA RADA

OBLICI RADA § Precizno isplaniran konkretan radni zadatak § Rad uživo i u online okruženju § Praćenje rada § Ovisno o SRS i reguliranju statusa

RAZVOJ KURIKULARNIH DOKUMENATA

STRUKTURA KURIKULARNIH DOKUMENATA

PREDMETNI I MEĐUPREDMETNI KURIKULUM A. OPIS PREDMETA/ MEĐUPREDMETNE TEME B. ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI UČENJA C. DOMENE/KONCEPTI U ORGANIZACIJI KURIKULUMA D. O-O ISHODI PO RAZREDIMA I DOMENAMA/ O-O OČEKIVANJA PO CIKLUSIMA I DOMENAMA E. POVEZANOST S DRUGIM O-O PODRUČJIMA I MEĐUPREDMETNIM TEMAMA F. UČENJE I POUČAVANJE PREDMETA/ MEĐUPREDMETNE TEME G. VREDNOVANJE U PREDMETU/ MEĐUPREDMETNOJ TEMI

GDJE JE TU ŠKOLSKA KNJIŽNICA? 1 A. JEZIČNO-KOMUNIKACIJSKO PODRUČJE B. UČITI KAKO UČITI C. UPORABA INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE TEHNOLOGIJE D. ?

UČITI KAKO UČITI (radno) DOMENA 1. Primjena strategija učenja i upravljanja informacijama Cilj: Učenik koristi različite strategije učenja i upravljanja informacijama, što mu služi kao temelj za razvoj ostalih vrsta pismenosti te za kritički i kreativni pristup rješavanju problema. Očekivanje: Učenik samostalno traži nove informacije iz različitih izvora, kritički ih procjenjuje, te ih transformira u novo znanje i uspješno primjenjuje u rješavanju određenog problema.

GDJE JE TU ŠKOLSKA KNJIŽNICA? 2 o Knjižnica kao mjesto učenja i informiranja o Knjižničar kao facilitator učenja o Knjižničar kao partner učiteljima o Posebno važan resurs u malim sredinama i za djecu iz nepovoljnog socioekonomskog okruženja o Kvalitetne školske knjižice poboljšavaju učeničko postignuće!

REFORMA U REFORMI

SVI IZABRANI PO JAVNOM POZIVU PRAVA KOMBINACIJA DVIJE JEDNAKOVRIJEDNE PERSPEKTIVE – ŠKOLSKE (UČITELJSKE, NASTAVNIČKE, . . ) I AKADEMSKE RAD U ONLINE OKRUŽENJU PLAĆANJE PO IZVRŠENOM ZADATKU, OVISNO O DOPRINOSU ČLANOVI DOGOVORNO ODREĐUJU RASPODJELU SREDSTAVA ŠIROK KONZULTATIVNI PROCES BEZ MIJEŠANJA POLITIKE

NAŠI PRINCIPI: RAD POSVEĆENOST PROMJENI STRUČNOST KAO TEMELJNI KRITERIJ NEOVISNOST OD INTERESNIH SKUPINA POŠTIVANJE MIŠLJENJA I RADA ČLANOVA SRS-a

CJELOVITA KURIKULARNA REFORMA JE: NASTAVAK DOBROGA NEKE NOVE PERSPEKTIVE NAPREDAK NADA NAJBOLJI LIJEK PROTIV… ISKREN I POŠTEN POKUŠAJ

HVALA NA PAŽNJI! zrinka. risticdedic@kurikulum. hr