dr sc Zrinka orali Mersina ehi MA Univerzitet

  • Slides: 20
Download presentation
dr. sc. Zrinka Ćoralić / Mersina Šehić, MA Univerzitet u Bihaću zrinka_coralic@yahoo. com mersina.

dr. sc. Zrinka Ćoralić / Mersina Šehić, MA Univerzitet u Bihaću zrinka_coralic@yahoo. com mersina. sehic@yahoo. com Inherentno ekspresivna leksika u Andrićevim ZNAKOVIMA Ivo Andrić u evropskom kontekstu Graz, 25. septembar 2015.

1. Uvod Rad daje uvid u individualni stilističku kompetenciju nobelovca Andrića. Analiziraće se markirana

1. Uvod Rad daje uvid u individualni stilističku kompetenciju nobelovca Andrića. Analiziraće se markirana leksika u ZNAKOVIMA PORED PUTA, koja može da bude emocionalno-ekspresivna leksika i leksika sa određenom funkcionalno-stilskom markiranošću. Postoje različite tipologizacije leksike u našem jeziku (vidi npr. Halilović/Tanović/Šehović 2009). Međutim, u radu smo se opredijelili za klasifikaciju koju je načinila Katnić-Bakaršić (2007).

Pronalazimo veliki broj deminutiva, posuđenica, različitih tipova frazema i superlativa (koje autor vješto koristi

Pronalazimo veliki broj deminutiva, posuđenica, različitih tipova frazema i superlativa (koje autor vješto koristi za naglašavanje i preuveličavanje), kao i manje frekventne lekseme. S obzirom da se radi o zapisima koje je Andrić bilježio dugi niz godina, knjiga je postala ogledalo njegove duše u kojem se zrcale nakupljene emocije i različita raspoloženja. One su rezultat svakodnevnih događaja i iskustava, ali i ličnih nemira. Andrić je tražio najbolji način da izrazi impresije sakupljene u svojoj osjetljivoj svijesti, i iz tog razloga je birao emocionalno obojenu, inherentno ekspresivnu leksiku.

� Dakle, jezička jedinica može imati inherentnu ili kontekstnu ekspresivnost. � Inherentno ekspresivni leksemi

� Dakle, jezička jedinica može imati inherentnu ili kontekstnu ekspresivnost. � Inherentno ekspresivni leksemi (deminutivi i augmentativi, odnosno pejorativi i hipokoristici, vulgarizmi i psovke, žargonizmi i argotizmi, arhaizmi, frazemi, onomatopeizmi) od izuzetnog su značaja u književnom tekstu jer – kako tvrdi Katnić-Bakaršić (2007: 220) – „ako se markirani leksem zamijeni nemarkiranim, gubi se efekt intenzifikacije subjektivnog stava govornog lica, a još više svojevrsna igra, želja za oneobičavanjem iskaza koja je veoma zastupljena i u razgovornom stilu. “

2. Inherentno ekspresivna leksika u ZNAKOVIMA 2. 1. Frazeološke jedinice 2. 2. Posuđenice 2.

2. Inherentno ekspresivna leksika u ZNAKOVIMA 2. 1. Frazeološke jedinice 2. 2. Posuđenice 2. 3. Ostala ekspresivna leksika (neuobičajeni oblici riječi, deminutivi i augmentativi, intenzifikacija značenja koja se postiže na više načina)

Frazeološke jedinice � 467 stranica teksta � 98 frazema � u prosjeku 2 frazema

Frazeološke jedinice � 467 stranica teksta � 98 frazema � u prosjeku 2 frazema po stranici �Korpus podijeljen na - frazeme ispod nivoa rečenice (uk. 98) - frazeme na nivou rečenice (4 frazema).

� Frazemi ispod nivoa rečenice su: a) imenički frazemi, npr. tvrdo srce, kratak razum,

� Frazemi ispod nivoa rečenice su: a) imenički frazemi, npr. tvrdo srce, kratak razum, sizifovski posao; b) paralelizmi: kakav–takav, s vremena na vrijeme; c) poredbeni frazemi: gola kao od majke rođena, harati kao zaraza; d) glagolski frazemi: platiti cijenu, provlačiti kroz iglene uši, lomiti vrat; e) adverbijalni frazemi: s druge strane, u krajnjoj liniji;

� Andrić (2014: 205 -206) razmatra frazem otkriti Ameriku: Kolumbo nije mogao otkriti Ameriku

� Andrić (2014: 205 -206) razmatra frazem otkriti Ameriku: Kolumbo nije mogao otkriti Ameriku za sve nas ni uštedeti nam napor da mi, svaki za sebe, otkrivamo svoje Amerike. Svi to moramo da činimo. � Ovdje se ne referira na otkrivanje Amerike kao realnu historijsku činjenicu. Kolumbovo ime, djelo i ono što oni predstavljaju koristi se za nadogradnju drugog značenja: nijedna osoba ne može za nas sve da uradi, jednostavno postoje stvari koje moramo uraditi sami. � Andrić (ibid. ) dalje bilježi: Razlika je samo u tom što poneki od nas, pre ili posle, otkriju tu Ameriku (ne onu istu koju je Kolumbo otkrio!), a mnogim od nas ne pođe to nikad za rukom. Međutim takvima je i nastala valjda reč da je besmislica otkrivati „otkrivenu“ Ameriku. A nije.

�Mnogi frazeolozi poslovice smatraju frazemima na nivou rečenice. U korpusu su videntirane 4 poslovice:

�Mnogi frazeolozi poslovice smatraju frazemima na nivou rečenice. U korpusu su videntirane 4 poslovice: Kad prestanemo da se igramo, kad pod uticajem godina zamre u nama potreba za igrom i vera u istinitost i 'stvarnost' igre (Star pas za igru ne mari, kaže poslovica), tada [. . . ] (2014: 176). Tvoje dobro nije sklonjeno ni zaštićeno, kao građansko imanje. (Brodi u portu, soldi na kontu – govorili su stari Dubrovčani. ) Naprotiv, ono je nezbrinuto, izloženo nepredvidljivim opasnostima [. . . ] (2014: 197). Dobar čovjek, magarcu brat (2014: 408). Reči su za pisca kao vatra i voda u onoj poslovici: dobre sluge, ali zli gospodari (2014: 203).

� Andrić je, kako kaže Peco (2007: 222), „volio da sa što manje riječi

� Andrić je, kako kaže Peco (2007: 222), „volio da sa što manje riječi iskazuje misli, volio je da se iskazuje poslovično“, iz čega on zaključuje da je „Andrić bio ne samo duboko misaona nego i duboko emocionalna ličnost“ (Peco 2007: 233). � Ivo Andrić je u svoje bilješke utkao i određeni broj kulturno specifičnih poslovica, karakterističnih za određeno podneblje i kulturu (kao što je ova dubrovačka poslovica), a s ciljem proširenja vidika svojih čitalaca, davanja savjeta, informiranja i educiranja. �O poslovicama Andrić (2014: 172) kaže: Ništa lepše ni dublje, ni beznadnije, od narodne mudrosti u drevnim izrekama i stihovima! Ona je svirepa fata morgana naše savesti; ne čujemo je i ne shvatamo dok god ne učinimo protivno od onoga što ona uči, ali tada se odmah javlja da zajedno s nama nariče nečujno nad onim što smo ludo i nepovratno izgubili.

Posuđenice Ovaj dio korpusa sadrži ukupno 132 posuđenice ekscerpirane iz ZNAKOVA PORED PUTA. Porijeklo

Posuđenice Ovaj dio korpusa sadrži ukupno 132 posuđenice ekscerpirane iz ZNAKOVA PORED PUTA. Porijeklo riječi provjereno je u Jahićevom RJEČNIKU BOSANSKOG JEZIKA. Ukoliko posuđenica nije zabilježena kod Jahića, istu smo provjerili u Klaićevom RJEČNIKU STRANIH RIJEČI i RJEČNIKU STRANIH RIJEČI (Anić/Klaić/Domović 2002).

�Kada je riječ o posuđenoj leksici, u Andrićevim romanima prevladavaju orijentalizmi. � Kako napominje

�Kada je riječ o posuđenoj leksici, u Andrićevim romanima prevladavaju orijentalizmi. � Kako napominje Peco (2007: 195) „pisac je taj leksički sloj poznavao, nosio ga u svome rječniku i bio je svjestan da bi njegovo isključivanje iz romana umanjilo autentičnost piščevog iskaza. “ �Veliki broj turcizama u ZNAKOVIMA učvršćuje ovu tvrdnju, jer su ZNAKOVI skup Andrićevih ličnih bilježaka. �Međutim, za Andrića je specifično što on turcizme bilježi „u obliku kakav, počesto, može da se javi u nekom narodnom govoru“ (Peco, ibid. ).

�orijentalizmi (54 primjera): kandilo, hartija, budžak, busija, ćumurdžija, itd. �latinizmi (29 primjera): anegdota, paradoks,

�orijentalizmi (54 primjera): kandilo, hartija, budžak, busija, ćumurdžija, itd. �latinizmi (29 primjera): anegdota, paradoks, fanatik, kompleks; �galicizmi (21 primjer): šofer, fotelja; �grecizmi (12 primjera): manastir, asfalt; �talijanizmi (6 primjera): barka, kaput; �germanizmi �anglizmi (6 primjera): flaša, ringišpil; (2 primjera): šal, stjuardesa;

Neuobičajeni oblici riječi: Prema Katnić-Bakaršić (2007: 235), veći stupanj markiranosti svojstven manje uobičajenim oblicima,

Neuobičajeni oblici riječi: Prema Katnić-Bakaršić (2007: 235), veći stupanj markiranosti svojstven manje uobičajenim oblicima, odnosno onima koji u određenom kontekstu dolaze kao neočekivani. Naprimjer: Samo mržnja i gnev mogu da zbrišu granice trulih carevina, pomere temelje trošnih ustanova i brzo i sigurno obore krivdu koja preti da se zacari i ovekoveči (2014: 27).

3. Zaključak � Rad predstavlja analizu različitih leksičkih jedinica u Andrićevim ZNAKOVIMA, i to

3. Zaključak � Rad predstavlja analizu različitih leksičkih jedinica u Andrićevim ZNAKOVIMA, i to inherentno eskpresivne leksike koja zrcali emocije i raspoloženja autora i prenosi ih na čitatelja. � Korpus obuhvata 102 frazeološke jedinice i 132 posuđenice. � Treću potskupinu u korpusu čine ostale forme ekspresivne leksike, poput neuobičajenih oblika riječi, deminutiva, augmentativa i specifičnih sintagmi kojima se postiže intenzifikacija značenja. � Svaka skupina je dalje analizirana u potpoglavljima.

�Najveći broj frazema pripada skupini frazema ispod nivoa rečenice, od kojih su najbrojniji glagolski

�Najveći broj frazema pripada skupini frazema ispod nivoa rečenice, od kojih su najbrojniji glagolski frazemi. �Prevladavaju frazemi sa negativnom konotacijom (od 12 imeničkih frazema, 9 ih ima negativnu a 3 pozitivnu konotaciju). �Kod poredbenih frazema zastupljen je veznik kao; nije zabilježena upotreba k'o, poput, i sl. �Korpus sadrži i 4 poslovice, kao frazeme iznad nivoa rečenice.

�ZNAKOVI PORED PUTA sadrže 132 posuđenice, od kojih je 41% orijentalnog porijekla. �Imajući u

�ZNAKOVI PORED PUTA sadrže 132 posuđenice, od kojih je 41% orijentalnog porijekla. �Imajući u vidu stepen asimilacije, 95% posuđenica je potpuno adaptirano u naš jezik. �Zabilježeno je nekoliko primjera neasimiliranih posuđenica, i to iz njemačkog (1 posuđenica od ukupno 6, odn. 16%), zatim francuskog (3 posuđenice od ukupno 21, odn. 14%) i latinskog jezika (3 posuđenice od ukupno 29, odn. 10%).

4. Literatura Anić/Klaić/Domović 2002: Anić, Šime; Klaić, Nikola; Domović, Želimir. Rječnik stranih riječi. Zagreb.

4. Literatura Anić/Klaić/Domović 2002: Anić, Šime; Klaić, Nikola; Domović, Želimir. Rječnik stranih riječi. Zagreb. Ćoralić/Šehić (u štampi I): Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. (In)direktno izražavanje trauma putem jezika: emotivno vrednovanje frazema u romanu Na Drini ćuprija. (Izloženo na Edukacijskom fakultetu u Travniku u sklopu II međunarodne konferencije iz jezika i književnosti posvećene Andriću). Ćoralić/Šehić (u štampi II): Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Analiza kategorije mladost i starost u frazeologiji Ćopićevih djela. In: Zbornik Djetinjstvo, mladost i starost u Ćopićevom stvaralaštvu. Graz. Ćoralić/Šehić 2015 a: Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Imenice stranog porijekla u jezičkoj strukturi Proklete avlije. Graz. Ćoralić/Šehić 2015 b: Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Frazeologizmi u reklamnom diskursu. In: Post. Scriptum, Časopis za obrazovanje, nauku i kulturu 4/5, Bihać. Ćoralić/Šehić 2015 c: Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Loanwords in Andrić’s Put Alije Đerzeleza as Evidence of Language in Contact. In: Azamat Akbarov (Ed. ). The Practice of Foreign Language Teaching: Theories and Applications. Newcastle upon Tyne, Ujedinjeno Kraljevstvo.

Ćoralić/Šehić 2014: Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Analiza somatizama u Andrićevoj Travničkoj Hronici. In: Zbornik

Ćoralić/Šehić 2014: Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Analiza somatizama u Andrićevoj Travničkoj Hronici. In: Zbornik Andrićeva Hronika. 715– 726. Graz. Halilović/Tanović/Šehović 2009: Halilović, Senahid; Tanović, Ilijas; Šehović, Amela. Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik. Sarajevo. Jahić 2010/2012: Jahić, Dževad. Rječnik bosanskog jezika: tomovi I–V (A–LJ). Sarajevo: Bošnjačka asocija 33. Katnić–Bakaršić 2007: Katnić–Bakaršić, Marina. Stilistika. Sarajevo. Klaić 2004: Klaić Bratoljub. Rječnik stranih riječi: tuđice i posuđenice. Zagreb. Peco 2007: Peco, Asim. Jezik književnog teksta, Bibliografija. Sarajevo.

Hvala na pažnji! dr. sc. Zrinka Ćoralić zrinka_coralic@yahoo. com Mersina Šehić, MA mersina. sehic@yahoo.

Hvala na pažnji! dr. sc. Zrinka Ćoralić zrinka_coralic@yahoo. com Mersina Šehić, MA mersina. sehic@yahoo. com Univerzitet u Bihaću