dr sc Zrinka orali Mersina ehi MA Univerzitet
- Slides: 20
dr. sc. Zrinka Ćoralić / Mersina Šehić, MA Univerzitet u Bihaću zrinka_coralic@yahoo. com mersina. sehic@yahoo. com Inherentno ekspresivna leksika u Andrićevim ZNAKOVIMA Ivo Andrić u evropskom kontekstu Graz, 25. septembar 2015.
1. Uvod Rad daje uvid u individualni stilističku kompetenciju nobelovca Andrića. Analiziraće se markirana leksika u ZNAKOVIMA PORED PUTA, koja može da bude emocionalno-ekspresivna leksika i leksika sa određenom funkcionalno-stilskom markiranošću. Postoje različite tipologizacije leksike u našem jeziku (vidi npr. Halilović/Tanović/Šehović 2009). Međutim, u radu smo se opredijelili za klasifikaciju koju je načinila Katnić-Bakaršić (2007).
Pronalazimo veliki broj deminutiva, posuđenica, različitih tipova frazema i superlativa (koje autor vješto koristi za naglašavanje i preuveličavanje), kao i manje frekventne lekseme. S obzirom da se radi o zapisima koje je Andrić bilježio dugi niz godina, knjiga je postala ogledalo njegove duše u kojem se zrcale nakupljene emocije i različita raspoloženja. One su rezultat svakodnevnih događaja i iskustava, ali i ličnih nemira. Andrić je tražio najbolji način da izrazi impresije sakupljene u svojoj osjetljivoj svijesti, i iz tog razloga je birao emocionalno obojenu, inherentno ekspresivnu leksiku.
� Dakle, jezička jedinica može imati inherentnu ili kontekstnu ekspresivnost. � Inherentno ekspresivni leksemi (deminutivi i augmentativi, odnosno pejorativi i hipokoristici, vulgarizmi i psovke, žargonizmi i argotizmi, arhaizmi, frazemi, onomatopeizmi) od izuzetnog su značaja u književnom tekstu jer – kako tvrdi Katnić-Bakaršić (2007: 220) – „ako se markirani leksem zamijeni nemarkiranim, gubi se efekt intenzifikacije subjektivnog stava govornog lica, a još više svojevrsna igra, želja za oneobičavanjem iskaza koja je veoma zastupljena i u razgovornom stilu. “
2. Inherentno ekspresivna leksika u ZNAKOVIMA 2. 1. Frazeološke jedinice 2. 2. Posuđenice 2. 3. Ostala ekspresivna leksika (neuobičajeni oblici riječi, deminutivi i augmentativi, intenzifikacija značenja koja se postiže na više načina)
Frazeološke jedinice � 467 stranica teksta � 98 frazema � u prosjeku 2 frazema po stranici �Korpus podijeljen na - frazeme ispod nivoa rečenice (uk. 98) - frazeme na nivou rečenice (4 frazema).
� Frazemi ispod nivoa rečenice su: a) imenički frazemi, npr. tvrdo srce, kratak razum, sizifovski posao; b) paralelizmi: kakav–takav, s vremena na vrijeme; c) poredbeni frazemi: gola kao od majke rođena, harati kao zaraza; d) glagolski frazemi: platiti cijenu, provlačiti kroz iglene uši, lomiti vrat; e) adverbijalni frazemi: s druge strane, u krajnjoj liniji;
� Andrić (2014: 205 -206) razmatra frazem otkriti Ameriku: Kolumbo nije mogao otkriti Ameriku za sve nas ni uštedeti nam napor da mi, svaki za sebe, otkrivamo svoje Amerike. Svi to moramo da činimo. � Ovdje se ne referira na otkrivanje Amerike kao realnu historijsku činjenicu. Kolumbovo ime, djelo i ono što oni predstavljaju koristi se za nadogradnju drugog značenja: nijedna osoba ne može za nas sve da uradi, jednostavno postoje stvari koje moramo uraditi sami. � Andrić (ibid. ) dalje bilježi: Razlika je samo u tom što poneki od nas, pre ili posle, otkriju tu Ameriku (ne onu istu koju je Kolumbo otkrio!), a mnogim od nas ne pođe to nikad za rukom. Međutim takvima je i nastala valjda reč da je besmislica otkrivati „otkrivenu“ Ameriku. A nije.
�Mnogi frazeolozi poslovice smatraju frazemima na nivou rečenice. U korpusu su videntirane 4 poslovice: Kad prestanemo da se igramo, kad pod uticajem godina zamre u nama potreba za igrom i vera u istinitost i 'stvarnost' igre (Star pas za igru ne mari, kaže poslovica), tada [. . . ] (2014: 176). Tvoje dobro nije sklonjeno ni zaštićeno, kao građansko imanje. (Brodi u portu, soldi na kontu – govorili su stari Dubrovčani. ) Naprotiv, ono je nezbrinuto, izloženo nepredvidljivim opasnostima [. . . ] (2014: 197). Dobar čovjek, magarcu brat (2014: 408). Reči su za pisca kao vatra i voda u onoj poslovici: dobre sluge, ali zli gospodari (2014: 203).
� Andrić je, kako kaže Peco (2007: 222), „volio da sa što manje riječi iskazuje misli, volio je da se iskazuje poslovično“, iz čega on zaključuje da je „Andrić bio ne samo duboko misaona nego i duboko emocionalna ličnost“ (Peco 2007: 233). � Ivo Andrić je u svoje bilješke utkao i određeni broj kulturno specifičnih poslovica, karakterističnih za određeno podneblje i kulturu (kao što je ova dubrovačka poslovica), a s ciljem proširenja vidika svojih čitalaca, davanja savjeta, informiranja i educiranja. �O poslovicama Andrić (2014: 172) kaže: Ništa lepše ni dublje, ni beznadnije, od narodne mudrosti u drevnim izrekama i stihovima! Ona je svirepa fata morgana naše savesti; ne čujemo je i ne shvatamo dok god ne učinimo protivno od onoga što ona uči, ali tada se odmah javlja da zajedno s nama nariče nečujno nad onim što smo ludo i nepovratno izgubili.
Posuđenice Ovaj dio korpusa sadrži ukupno 132 posuđenice ekscerpirane iz ZNAKOVA PORED PUTA. Porijeklo riječi provjereno je u Jahićevom RJEČNIKU BOSANSKOG JEZIKA. Ukoliko posuđenica nije zabilježena kod Jahića, istu smo provjerili u Klaićevom RJEČNIKU STRANIH RIJEČI i RJEČNIKU STRANIH RIJEČI (Anić/Klaić/Domović 2002).
�Kada je riječ o posuđenoj leksici, u Andrićevim romanima prevladavaju orijentalizmi. � Kako napominje Peco (2007: 195) „pisac je taj leksički sloj poznavao, nosio ga u svome rječniku i bio je svjestan da bi njegovo isključivanje iz romana umanjilo autentičnost piščevog iskaza. “ �Veliki broj turcizama u ZNAKOVIMA učvršćuje ovu tvrdnju, jer su ZNAKOVI skup Andrićevih ličnih bilježaka. �Međutim, za Andrića je specifično što on turcizme bilježi „u obliku kakav, počesto, može da se javi u nekom narodnom govoru“ (Peco, ibid. ).
�orijentalizmi (54 primjera): kandilo, hartija, budžak, busija, ćumurdžija, itd. �latinizmi (29 primjera): anegdota, paradoks, fanatik, kompleks; �galicizmi (21 primjer): šofer, fotelja; �grecizmi (12 primjera): manastir, asfalt; �talijanizmi (6 primjera): barka, kaput; �germanizmi �anglizmi (6 primjera): flaša, ringišpil; (2 primjera): šal, stjuardesa;
Neuobičajeni oblici riječi: Prema Katnić-Bakaršić (2007: 235), veći stupanj markiranosti svojstven manje uobičajenim oblicima, odnosno onima koji u određenom kontekstu dolaze kao neočekivani. Naprimjer: Samo mržnja i gnev mogu da zbrišu granice trulih carevina, pomere temelje trošnih ustanova i brzo i sigurno obore krivdu koja preti da se zacari i ovekoveči (2014: 27).
3. Zaključak � Rad predstavlja analizu različitih leksičkih jedinica u Andrićevim ZNAKOVIMA, i to inherentno eskpresivne leksike koja zrcali emocije i raspoloženja autora i prenosi ih na čitatelja. � Korpus obuhvata 102 frazeološke jedinice i 132 posuđenice. � Treću potskupinu u korpusu čine ostale forme ekspresivne leksike, poput neuobičajenih oblika riječi, deminutiva, augmentativa i specifičnih sintagmi kojima se postiže intenzifikacija značenja. � Svaka skupina je dalje analizirana u potpoglavljima.
�Najveći broj frazema pripada skupini frazema ispod nivoa rečenice, od kojih su najbrojniji glagolski frazemi. �Prevladavaju frazemi sa negativnom konotacijom (od 12 imeničkih frazema, 9 ih ima negativnu a 3 pozitivnu konotaciju). �Kod poredbenih frazema zastupljen je veznik kao; nije zabilježena upotreba k'o, poput, i sl. �Korpus sadrži i 4 poslovice, kao frazeme iznad nivoa rečenice.
�ZNAKOVI PORED PUTA sadrže 132 posuđenice, od kojih je 41% orijentalnog porijekla. �Imajući u vidu stepen asimilacije, 95% posuđenica je potpuno adaptirano u naš jezik. �Zabilježeno je nekoliko primjera neasimiliranih posuđenica, i to iz njemačkog (1 posuđenica od ukupno 6, odn. 16%), zatim francuskog (3 posuđenice od ukupno 21, odn. 14%) i latinskog jezika (3 posuđenice od ukupno 29, odn. 10%).
4. Literatura Anić/Klaić/Domović 2002: Anić, Šime; Klaić, Nikola; Domović, Želimir. Rječnik stranih riječi. Zagreb. Ćoralić/Šehić (u štampi I): Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. (In)direktno izražavanje trauma putem jezika: emotivno vrednovanje frazema u romanu Na Drini ćuprija. (Izloženo na Edukacijskom fakultetu u Travniku u sklopu II međunarodne konferencije iz jezika i književnosti posvećene Andriću). Ćoralić/Šehić (u štampi II): Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Analiza kategorije mladost i starost u frazeologiji Ćopićevih djela. In: Zbornik Djetinjstvo, mladost i starost u Ćopićevom stvaralaštvu. Graz. Ćoralić/Šehić 2015 a: Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Imenice stranog porijekla u jezičkoj strukturi Proklete avlije. Graz. Ćoralić/Šehić 2015 b: Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Frazeologizmi u reklamnom diskursu. In: Post. Scriptum, Časopis za obrazovanje, nauku i kulturu 4/5, Bihać. Ćoralić/Šehić 2015 c: Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Loanwords in Andrić’s Put Alije Đerzeleza as Evidence of Language in Contact. In: Azamat Akbarov (Ed. ). The Practice of Foreign Language Teaching: Theories and Applications. Newcastle upon Tyne, Ujedinjeno Kraljevstvo.
Ćoralić/Šehić 2014: Ćoralić, Zrinka; Šehić, Mersina. Analiza somatizama u Andrićevoj Travničkoj Hronici. In: Zbornik Andrićeva Hronika. 715– 726. Graz. Halilović/Tanović/Šehović 2009: Halilović, Senahid; Tanović, Ilijas; Šehović, Amela. Govor grada Sarajeva i razgovorni bosanski jezik. Sarajevo. Jahić 2010/2012: Jahić, Dževad. Rječnik bosanskog jezika: tomovi I–V (A–LJ). Sarajevo: Bošnjačka asocija 33. Katnić–Bakaršić 2007: Katnić–Bakaršić, Marina. Stilistika. Sarajevo. Klaić 2004: Klaić Bratoljub. Rječnik stranih riječi: tuđice i posuđenice. Zagreb. Peco 2007: Peco, Asim. Jezik književnog teksta, Bibliografija. Sarajevo.
Hvala na pažnji! dr. sc. Zrinka Ćoralić zrinka_coralic@yahoo. com Mersina Šehić, MA mersina. sehic@yahoo. com Univerzitet u Bihaću
- Zrinka glavaš
- Ehi
- Nuovi antidiabetici orali
- Insulino sensibilizzanti
- Esempi di documenti orali
- Masinski fakultet podgorica
- Kriminalistički fakultet banja luka
- Univerzitet u kiseljaku
- Vojna akademija master
- Tehniki
- Nezavisni univerzitet banja luka
- компјутерска етика
- Ups banja luka
- Univerzitet u kragujevcu
- Univerzitet odbrane
- Univerzitet odbrane vojna akademija
- Univerzitet u vitezu
- Slobomir p
- Univerzitet u novom sadu
- Predmeti na vojnoj akademiji
- Akreditacija evropskog univerziteta brčko