200 obljetnica od roenja Ivana Maurania Zrinka DobraOpai

200. obljetnica od rođenja Ivana Mažuranića Zrinka Dobra-Opačić, prof. mentor Ekonomsko-birotehnička i trgovačka škola Zadar

Prije svega treba ljubiti svoj narod, a štovati ostale… Ivan Mažuranić

O životu i radu Ivana Mažuranića Ø Životopis Ø Politički rad Ø Književni rad Ø Jezikoslovni rad Ø Zanimljivosti

Životopis Ø Mažuranić se rodio u Novom Vinodolskom 11. kolovoza 1814. godine. Ø Bio je potomak težačke, ali i posjedničke obitelji koja je u Novi doselila iz okolice Splita. Ø U Novom Vinodolskom njegova obitelj postaje ugledna građansko – težačka obitelj. Ø U rodnom mjestu Mažuranić je završio osnovnu školu na njemačkom jeziku. Rodna kuća Ivana Mažuranića

Prva riječka gimnazija Ø Mažuranić je u Rijeci završio gimnaziju gdje je, uz njemački jezik iz osnovne škole naučio još i latinski, talijanski i mađarski jezik. Ø Uz ove jezike Mažuranić će kasnije naučiti još i francuski, engleski, ruski, češki i poljski jezik. Ø Ukupno, govorio je deset jezika! Ivan Dežman Andrija Mohorovičić Eugen Kvaternik Ivan Zajc Matko Laginja znanstvenik književnik i političar, pravnik, skladatelj i pravnik i političar meteorolog i liječnik pisac i revolucionar dirigent seizmolog Velik broj slavnih osoba, kako učenika, tako i nastavnika prošlo je kroz riječku gimnaziju

Ø Kao odličan đak, Mažuranić školovanje nastavlja u Zagrebu, a potom u Samboteliju (prema gradišćanskohrv. jeziku) u Mađarskoj. Ø Tu završava studij filozofije. Szombathely (Sambotel) je grad u Mađarskoj u kojem se školuju odgajatelji, učitelji, nastavnici i profesori na hrvatskom jeziku. Od listopada 1991. u Samboteliju djeluje Odsjek za hrvatski jezik i književnost na tamošnjoj Visokoj školi, a na Pedagoškom fakultetu u Sambotelu postoji i Katedra za hrvatski jezik i književnost.

Na školi u Samboteliju 2005. godine je postavljena spomen-ploča iz koje se vidi da se tu školovao Ivan Mažuranić

Ø Nakon završenog studija filozofije, Mažuranić odlučuje upisati još jedan fakultet te je 1837. godine završio i studij prava na zagrebačkoj Kraljevskoj akademiji znanosti. Grb grada Karlovca Ø Poslije toga neko kraće vrijeme radi u Zagrebu kao gimnazijski profesor, a potom u Karlovcu otvara odvjetnički ured 1840. godine.

Ø Godine 1841. Mažuranić se ženi sestrom ilirskoga književnika Dimitrija Demetra Aleksandrom i prelazi u gradsku službu kao „sirotinjski kurator”*. Ø Od 1841. do 1848. godine službenik je u gradskom vijeću Karlovca. Ø U ovo vrijeme paralelno se odvija njegov književni i društvenopolitički rad. Dimitrije Demetar Ø *sirotinjski kurator – pravni zastupnik za siromašne (tutor)

Politički rad Ø Kao odvjetnik u Karlovcu Mažuranić je prvi put iskazao političke ambicije unutar Ilirskog pokreta. Ø Također, kao pobornik potpunog oslobođenja Hrvatske Mažuranić je u to vrijeme bio glavni ideolog narodnog jedinstva Hrvata i Srba. Ø Revolucionarne godine 1848. član je redakcije Slavenskog Juga, a iste godine objavljuje svoju brošuru Hrvati Mađarom u vlastitoj nakladi.

Ø U članku Hrvati Mađarom Mažuranić na vehementan politički i književno-umjetnički način iznosi ključni problem hrvatskomađarskih odnosa od 1790. do 1848. Ø Posebno naglašava mađarsko inzistiranje na nametanju mađarizacije te hrvatsko opiranje tome. Ø Osim odnosa prema Mađarima spis je ogledalo najdubljih misli hrvatskoga preporoda, a prema riječima Ive Frangeša ova brošura predstavlja rječit primjerak „prve moderne hrvatske proze” Ivo Frangeš

Ø Važnu ulogu u Mažuranićevu životu imao je poziv bana Jelačića 27. travnja 1848. godine da pristupi novoosnovanom Banskom vijeću. Ban Josip Jelačić Ø Mažuranić je kao narodni zastupnik rijetko govorio, ali je u jednom od govora u Saboru, između ostalog, rekao: „ja ne mislim da će se ikad pomirenje (s Mađarima) mirnim putem izvesti moći… pa je još i ustvrdio: „što god je dosad samo na papiru učinjeno, to Mađar nikad održao nije. ”

Ø Pred kraj Bachova apsolutizma, 1858. godine postaje predsjednik Matice ilirske i na toj dužnosti ostaje do 1872. godine. Ø Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, Mažuranić je 1862. godine pokrenuo osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu. Ø Kako je kao političar bio sklon Beču to ga je dovelo i do banske časti. Ø Na banskoj dužnosti je bio od 1873. do 1880. godine, a poznat je kao prvi ban pučanin. Ø Interesantna je činjenica da je poglavarstvo Novog Vinodola 1909. godine izdalo potvrdu o plemstvu roda Mažuranića.

Grb obitelji Mažuranić Ø Na zlatnoj pozadini štita nalazi se zelena stabljika s cvjetovima u prirodnim bojama. Ø U jezikoslovnom smislu prezime Mažuranić nastalo je od imena biljke mažuran.

Za vrijeme Mažuranićeva banovanja: Ø Ø otvoreno Sveučilište u Zagrebu 1874. godine osnovno školstvo postalo je obveznim Crkvi je oduzeo pravo nadzora nad pučkim školama utemeljeni su školski odbori u koje su, uz učitelje i predstavnike države, ulazili i roditelji učenika Ø donesen je zakon o slobodi tiska i Ø uvedena sudska porota. Zgrada Sveučilišta u Zagrebu

Ø Mažuranić je bio političar kompromisa, držao se Austrije jer od Ugarske ništa nije očekivao. Ø Zapravo je bio više diplomat nego političar. Ø Nakon napuštanja banske dužnosti živi povučeno baveći se matematikom i astronomijom. Ø Ivan Mažuranić je umro 4. kolovoza 1890. godine. Ø Posljednji govor Ivana Mažuranića u Saboru 1886. godine.

Ø Inače čakavac, godine 1835. Mažuranić je pozdravio izlaženje Danice na štokavskom pjesmom Primorac Danici, zanosnim tonom i u klasičnoj maniri. Ø Nakon toga, on je neke svoje pjesme poslao Ljudevitu Gaju koji ih je objavio. Ø Treba istaknuti da je Mažuranić bio posebno uzbuđen kada je čuo da će mu Gaj za to platiti honorar (vjerojatno prvi u povijesti hrvatske književnosti). Ljudevit Gaj

Prvi stihovi Ø Prve stihove (Vinodolski dolče, da si zdravo!) napisao je kao 16 -godišnji đak riječke gimnazije. Ø U Danici je od samog početka bio jedan od najzapaženijih pjesnika. Ø U periodu od 1835. do 1841. bio je suradnik Gajeve Danice. Prvo izdanja Mažuranićevih pjesama iz 1895. godine.

Ø Mažuranićev pjesnički ugled bio je toliki da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićeva Osmana. Ø Do tada pošlo je to za rukom trima pjesnicima koji su se okušali u tome, a to su: Pjerko Sorkočević, Marin Zlatarić i jedan nepotpisani. Dio originalnog teksta Gundulićeva Osmana Nacionalna knjižnica u Zagrebu Ø Poslije Mažuranića nitko nije ni pokušavao nadmašiti njegovu verziju.

Mažuranićeva dopuna Osmana Ø Dopuna Osmana Mažuranića je predstavila kao velikog erudita snažnog potencijala. Ø Toliko se saživio s Gundulićevim tekstom da je usvojio Gundulićev stil, jezik i izraz u cjelini. Ø Uspjeh je u javnosti bio tolik da ga je brat njegove žene Aleksandre nagovorio da za almanah Iskru napiše nešto novo. Ø To novo bio je spjev Smrt Smail-age Čengića.

Iz pisma Imbre Ignjatovića Tkalca Mažuranićevu sinu Vladimiru, 1893. g. „…Pjesmi bila su dva povoda sasvim različita. Prvi bio je dolaz jednog Crnogorca u Karlovac, na povratku u Crnu Goru. Ne sjećam mu se imena. No jošte mi je pred očima kako je jedne večeri u našoj staroj čitaonici pričao o zulumu i smrti Čengića i koliko nam je srce ganuo svojim živim govorom i opisom borbe u kojoj je i on prisustvovao… naravno da je pričanje ovog čovjeka duboko dirnulo blagu i umjetničku ćud tvoga oca; tako u čitaonici kao i u vašoj kući dugo i često se razgovaralo o ovom Crnogorcu i mukama jadne raje pod Turcima i ludoj politici europskoj. ”

Mažuranićevi uzori Ø Veliki uzori Mažuraniću za stvaranje ovoga epa, tj. spjeva bili su hrvatski književnici Ivan Gundulić, Andrija Kačić Miošić i engleski pisac George Gordon Byron Ø Nadahnuće za stvaranje spjeva Mažuranić je pronašao u istinitom povijesnom događaju. Ø Naime, 1840. godine, na Mljetičku polju, poginuo je, u sukobu s tamošnjim stanovništvom, turski feudalac Smail-aga, nadaleko poznato po svojoj surovosti… Aga Čengić Crtež Duška Nikolića

Poetika spjeva (Zašto Byron? ) Ø Mažuranić je bio izuzetno učen čovjek, puno je čitao, a Byron mu je bio jedan od omiljenijih pisaca. Ø U usporedbi s ostalim hrvatskim renesansnim i baroknim epovima fabula ovoga djela je kraća, zgusnuta, prikazana ili ispričana samo kroz najsnažnije prizore. Ø Radnja se zbiva u kratkom vremenskom razdoblju, u spjevu nema digresija, sve je svedeno na nizanje pojedinih slika i prizora. Ø Spjev je specifična književna vrsta koju je u europsku književnost uveo upravo Byron svojim lirsko-epsko-dramskim djelima. George Gordon Byron

O kompozicija djela (iz osvrta Ive Frangeša na djelo) Ø Mažuranićevih pet pjevanja zapravo je pet slika, pet dramatičnih momenata, neminovne, sigurne propasti svakog silnika i svake tiranije. Upravo tako i treba shvatiti Kob, naoko naivnu i gotovo grotesknu zadovoljštinu patnjama pravednika. U stvari „bolesnik na Bosforu” dobio je time najpuniju osudu svoje besmislene i nepotrebne okrutnosti. Ruski car Nikolaj I. *Izraz Bolesnik na Bosforu (Bosporu) – prvi je upotrijebio ruski car Nikolaj I. koji je sredinom 19. st. tako opisao Otomansko carstvo

Kompozicija djela Ø Smrt Smail-age Čengića u osnovi je scenska tvorevina. Prvi je to opazio Franjo Marković koji kaže: „Pet dijelova pjesni: Agovanje, Noćnik, Četa, Harač i Kob prikazuju se svojim sadržajem svakomu na prvi mah kao pet aktova drame. ” Franjo Marković Ø Naime, kompozicija djela slijedi Aristotelovu poetiku: 5 pjevanja spjeva usporedivo je s 5 činova u razvoju dramske radnje Ø U djelu se prožimaju elementi lirskog , epskog i dramskog.

Značenje i smisao spjeva (Iz osvrta Dunje Fališevac) Dunja Fališevac Mažuranićev spjev „Smrt Smail-age Čengića” u poetološkom i estetskom smislu bogato je i slojevito djelo, djelo koje sintetizira sastavnice raznih književnih epoha europske i hrvatske kulturne baštine te u hrvatskoj književnoj kulturi zauzima mjesto klasičnog djela, a njezin autor poziciju klasika. U ideološkome, svjetonazorskom smislu „Smrt Smail-age Čengića” izraz je modernih demokratskih shvaćanja mladoga hrvatskog društva.

Neka izdanja djela Smrt Smail-age Čengića 1980. 1949. 1904. 1922. 1870. Omot audio knjige Glas Dubravko Sidor

Ø Spjev Smrt Smail-age Čengića je najprevođenije hrvatsko djelo. Ø Prevedeno je na pedesetak jezika, između ostalog, na mađarski, armenski, poljski, ruski, albanski, engleski, talijanski, švedski, latinski, esperanto, a prevodili su ga istaknuti strani prevoditelji i hrvatski iseljenici. Ø Ovo izdanje objavljeno je 1985. godine u Čileu, a sadrži i usporedni tekst hrvatskog izvornika.

Zanimljivost Ø Manje je poznata povijesna činjenica da je Dedaga Čengić, sin Smail-age Čengića, koji je tada imao 18 godina, osvetio očevu smrt. Ø Naime, Dedaga Čengić je skupio vojsku u siječnju 1841. godine i potukao Drobnjake i Moračane, posjekavši 170 glava i popalivši više sela u Crnoj Gori. Dedaga Čengić

Jezikoslovni rad Ø Mažuranić je vjerovao da je hrvatski jezik izvanredno prikladan za pjesništvo, ali premalo razvijen za uporabu u gospodarstvu i znanosti pa je 1842. godine objavio Njemačkoilirski slovar u suradnji s Jakovom Užarevićem. Jakov Užarević

Njemačko-ilirski slovar Ø Ovaj rječnik u filološkoj se znanosti drži prvim modernim hrvatskim rječnikom u 19. st. Ø Sadrži oko 40 000 riječi i oslanja se na starije hrvatske rječnike poput Mikaljina, Stullijeva, Karadžićeva i dr. Ø Rječnik posjeduje obilje novotvorenica koje su ušle u svakodnevnu uporabu. Ø Hrvatski dio u rječniku pisan je latinicom, a njemački goticom Gotica

Iz predgovora Njemačko-ilirskom rječniku Ø Duh nemačkoga jezika različit je jako od duha ilirskoga jezika. Što nemas kadkada kaže jednom reči, to mi nemoremo neg s više; a što mi često jednom reči izgovorimo, tomu treba u njega kadgod i tri i četiri. A to se još većma ukazuje u frazah, u poslovicah itd. S toga nastojasmo, da i u tom razliku između ova dva jezika pokažemo, u koliko nam biaše moguće. U obće nastojali smo prevodit ne samo gole reči, nego i duh od jezika.

Primjeri iz Njemačko-ilirskoga rječnika Ø Kako bi preveo pojedine njemačke pojmove, skovao je hrvatske pojmove za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put Bogoslavu Šuleku i njegovom Rječniku znanstvenoga nazivlja iz 1874. g. Ø Mažuranić je primjerice otac riječi: računovodstvo, nosorog, sladoled, veleizdaja, velegrad ili izraza tržišno gospodarstvo. Bogoslav Šulek

Književno obiteljsko stablo Ivana Mažuranića VLADIMIR MAŽURANIĆ pravnik i povjesničar Autor djela Prinosi za hrvatski pravno-povijesni rječnik MILUTIN MAŽURANIĆ VLADIMIR FRAN MAŽURANIĆ IVANA BRLIĆ - MAŽURANIĆ Priče iz davnine; Čudnovate zgode Šegrta Hlapića Djelo: Život Matije Mažuranića Djela: Lišće; Od zore do mraka ANKA MAŽURANIĆ IVAN MAŽURANIĆ ANTUN MAŽURANIĆ Djelo: Temelji ilirskog i latinskog jezika (1814 – 1890) Autor spjeva Smrt Smail-age Čengića MATIJA MAŽURANIĆ Autor putopisa: Pogled u Bosnu IVAN MAŽURANIĆ (otac) sudac u Novom Vinodolskom i MARIJA IVIĆ (majka)

Villa Ružić u Rijeci Matilda Ružić, praunuka Ivane Brlić-Mažuranić Ø U Villi Ružić u Rijeci nalazi se spomenička knjižnica Ivana Mažuranića. Ø Naime, knjige su osim Ivana Mažuranića sakupljali Antun Mažuranić i Matija Mažuranić. Ø Osim knjiga, u Villi Ružić nalaze se i još neki drugi predmeti koji su pripadali Ivanu Mažuraniću.

Novica Cerović Među njima treba istaknuti prstenje Smail-age Čengića koje je Ivanu Mažuraniću poklonio crnogorski vojvoda Đorđe Cerović, sin junaka Novice Cerovića koji je ubio Smail-agu.

Unutrašnjost Ville Ružić Ø Ivan i Antun Mažuranić kupovali su, dobivali i sakupljali knjige. Ø Kada su stvarana dopunska pjevanja Gundulićevog epa Osman, crnogorski vladika Petar Petrović Njegoš poklonio im je jedan od Gundulićevih rukopisa. Ø Za stvaranje rječnika Osmana dolaze Mažuranići u posjed više rječnika, kao što su Mikaglin, Stulliev, Della Bellin i Bellosztenczev Gazophylacium. Ø Knjižnica sadrži oko 8000 knjiga većinom iz 19. st.

Ø Mažuranići su bili u posjedu i nekih periodičnih izdanja kao što su Danica ilirska, odnosno Novine Horvatzke te jedne od najstarijih hrvatskih novina koje su početkom 19. stoljeća u dvojezičnoj verziji izlazile u Zadru pod nazivom Kraglski Dalmatin, odnosno Il regio Dalmata.

Za one koji žele znati više Ø U video prilogu o Villi Ružić, uz stručno vodstvo, možete doznati puno o spomen zbirci Mažuranić – Brlić – Ružić jer su sve tri obitelji ostavile dubok trag u povijesti hrvatskoga naroda. Unutrašnjost Ville Ružić Ø Snimka se nalazi na youtubeu. 25, 10 min.

Znanstveni zbornik o Mažuraniću Ø 2011. godine objavljen je Zbornik pod nazivom Ivan Mažuranić i Crna Gora. Ø Na Zborniku od čak 860 stranica radilo je nekoliko naučnika, a urednik mu je prof. dr. sc. Milorad Nikčević. Ø Zbornik je nastao kao rezultat velikog istoimenog savjetovanja što je u organizaciji crnogorskih i hrvatskih kulturnih, obrazovnih i državnih ustanova održan u Cetinju 2009. godine.

Mažuranić kao inspiracija Ø Djelo Jakova Gotovca Rizvan – aga op. 19 je pjesma rugalica za bariton i orkestar koja je nastala prema djelu Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića. Jakov Gotovac Ø To je pjesma vojvode Bauka kojemu je Smail – aga u Haraču naredio da ga proslavi pjevajući o njemu na guslama, a Bauk mu otpjeva pjesmu o junaku koji kasnije pogiba.

Mažuranićev utjecaj na likovne umjetnike Ø Grafička mapa (24 grafika) objavljena je 1990. godine u ediciji Biškupić pod nazivom Sjaj baštine: Hommage á Ivan Mažuranić 1814. 1890. djelo je naše istaknute akademske slikarice Dubravke Babić s popratnim tekstom Ive Frangeša. Dubravka Babić

Kako se Republika Hrvatska odužila ili odužuje Ivanu Mažuraniću Ø Danas se njegov lik nalazi na novčanici od 100 kuna. Ø Spomen bista postavljena je u parku Zrinjevac u Zagrebu. Ø Ove je godine u knjižnici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti predstavljena prigodna poštanska marka s likom Ivana Mažuranića, objavljena u seriji maraka Hrvatske pošte Znameniti Hrvati povodom 200. godišnjice rođenja hrvatskog bana, političara, pjesnika i jezikoslovca. Rad Rudolfa Valdeca iz 1911. g.

Zahvaljujem na pozornosti i

…vjerujmo u Hrvatsku, u njezinu prošlost, u njezinu sadašnjost i u njezinu budućnost. . . Ivan Mažuranić