USTAVNI SUD RH Ivica Pavi mag iur Katedra

USTAVNI SUD RH Ivica Pavić, mag. iur. Katedra ustavnih i političkih znanosti Materijal za seminarsku nastavu

ŠTO ZNATE O USTAVNOM SUDU RH?

FAZE USTAVNOG SUDOVANJA U RH: 1. u okviru Socijalističke Republike Hrvatske (1963 -1990. ) a. razdoblje 1963 -1974. b. razdoblje 1974 -1990. 2. od uspostave samostalnosti i neovisnosti (1990. ) do danas

1. a. razdoblje 1963 -1974. savezni Ustav − Republika Hrvatska – socijalistička republika u sastavu SFRJ − republički ustavni sudovi i Savezni savezni zakoni ustavni sud − podjela nadležnosti – ovisno o propisu u odnosu na koji se ispituje suglasnost republički ustavi republički zakoni republički drugi propisi

NADLEŽNOSTI USTAVNOG SUDA SRH: 1. ocjena suglasnosti republičkih zakona s Ustavom SRH 2. ocjena suglasnosti ostalih propisa s Ustavom SRH i republičkim zakonima 3. rješavanje sukoba nadležnosti između tijela različitih državnih funkcija 4. rješavanje sporova o pravima i dužnostima između društveno-političkih zajednica kada nije nadležan redovni sud 5. odlučuje o zaštiti prava samoupravljanja te drugih prava i sloboda utvrđenih ustavom, a povrijeđenih pojedinačnim aktom ili radnjom organa Republike ili općine (preteča današnjeg postupka po ustavnoj tužbi) 6. prati pojave od važnosti za ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti (upućuje mišljenja i prijedloge za donošenje zakona i poduzimanje drugih mjera Saboru SRH)

1. b. razdoblje 1974 -1990. − ocjena suglasnosti zakona s republičkim ustavom te drugih propisa s republičkim zakonima i Ustavom SRH proširena i na zakone koji su prestali važiti, ako od prestanka nije prošlo više od godine dana − Sud dobio ovlaštenje obustaviti od izvršenja pojedinačne akte ili radnje do donošenja konačne odluke o suglasnosti zakona, drugog propisa ili općeg akta („neotklonjive štetne posljedice”) − u slučaju kad bi primjenom pojedinih odredaba spornog zakona mogla nastati „teža povreda Ustava” mogao je obustaviti izvršenje pojedinih odredaba zakona

Politička previranja 1990. i 1991. godine − prvi višestranački izbori u travnju − konstituiranje višestranačkog Sabora RH 30. svibnja − amandmani na Ustav SRH (25. srpnja) – brisanje motiva „socijalistički” (Ustavni sud SRH postaje „Ustavni sud Republike Hrvatske”) − donošenje Ustava Republike Hrvatske 22. 1990. – 11 sudaca − odluka o raspisivanju referenduma (19. travnja) i održavanje (25. svibnja) 1991. godine − Ustavna odluka o samostalnosti i suverenosti RH (25. lipnja) − odluka o raskidu državno-pravnih sveza (8. listopada) − 5. prosinca – izbor prvih 9 sudaca Ustavnog suda RH

USTAVNI SUD PREMA „BOŽIĆNOM” USTAVU − Ustav Republike Hrvatske – sastav te sadržaj i granice ovlasti Ustavnog suda RH − 11 sudaca – bira Zastupnički dom Sabora RH na prijedlog Županijskog doma − mandat – 8 godina – inkompatibilitet dužnosti, imunitet kao zastupnici − razrješenje sudaca – osobni zahtjev, osuda (zatvorska kazna), trajna nesposobnost obavljanja dužnosti (utvrđuje sam Sud)

NADLEŽNOSTI USTAVNOG SUDA PREMA „BOŽIĆNOM” USTAVU IZ 1990. − odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom – neustavnost – ukidanje − odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom – ukidanje ili poništaj − stiti ustavne slobode i prava čovjeka i građanina u postupku pokrenutom ustavnom tužbom − rješava sukobe nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti − nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka – zabrana rada − nadzire ustavnost i zakonitost izbora i republičkog referenduma te rješava izborne sporove − utvrđuje okolnost trajne spriječenosti Predsjednika RH da obavlja svoju dužnost − utvrđuje odgovornost Predsjednika Republike Hrvatske

Daljnji razvoj institucije Ustavnog suda (1) − − unutarnje ustrojstvo – urediti poslovnikom – Poslovnik Ustavnog suda RH − Ustavni zakon o Ustavnom sudu Republike Hrvatske (dalje: UZUS) – jedini propis osim Ustava koji sadrži norme ustavne snage – ožujak 1991. − − 1999. – novi UZUS uvjete za izbor sudaca i prestanak dužnosti, uvjeti i rokove za pokretanje postupaka, djelovanje odluka, zaštita ustavnih sloboda i prava i druga pitanja važna za izvršavanje dužnosti i rad Suda – ustavnim zakonom (po postupku određenom za promjenu samog Ustava RH!) Promjena Ustava 2000. godine − − broj sudaca povećan na 13 nove nadležnosti: 1. 2. 3. ocjenjivanje propisa koji su prestali važiti (do godinu dana od prestanka važenja) 4. donošenje odluke o privremenom Predsjedniku RH u slučaju privremene spriječenosti Predsjednika RH da obavlja svoju dužnost, 5. 6. prethodno odobrenje za pritvor i pokretanje KP-a protiv Predsjednika RH prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti (izvješćuje Sabor) obavještava Vladu ili Sabor u slučaju nedonošenja propisa za izvršavanje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, žalbeni ustavnosudski postupci (žalbe sudaca protiv odluka o razrješenju ili stegovnoj odgovornosti)

Daljnji razvoj institucije Ustavnog suda (2) − USTAVNI ZAKON O USTAVNOM SUDU (2002. GODINA) – usklađene odredbe Ustavnog zakona s Promjenom Ustava iz 2000. godine − PROMJENA USTAVA 2010. GODINE − promijenjena većina potrebna za izbor sudaca (apsolutna većina u dvotrećinsku većinu glasova svih zastupnika) − uveden institut produženja trajanja mandata do izbora drugog suca, a najduže do 6 mjeseci

USTAVNI SUD DANAS - POLOŽAJ − najviše ustavno tijelo koje jamči poštovanje i primjenu Ustava RH (”čuvar Ustava”) − ne pripada ni zakonodavnoj, ni izvršnoj, ni sudbenoj vlasti – zašto? 1. 2. 3. nadležnost ukidanja propisa i odluka izvršnih, upravnih i sudbenih tijela 4. funkcionalna, financijska i organizacijska autonomija Ustavnog suda Ustavni sud - Ustav RH (Glava V – članci 126 -132. ; Glava IV – Ustrojstvo državne vlasti) Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH – jedini propis osim Ustava s normama ustavne snage

Položaj sudaca Ustavnog sua RH − stabilnost položaja – sudac može biti razriješen dužnosti jedino ako: − sam zatraži razrješenje, − bude osuđen na zatvorsku kaznu, ili − trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost − imunitet - 2 elementa: − neodgovornost – za izraženo mišljenje ili glasovanje u Ustavnom sudu; apsolutna − nepovredivost – za uhićenje ili pokretanje KP potrebno odobrenje Suda; relativna

USTROJSTVO USTAVNOG SUDA RH

DJELOKRUG USTAVNOG SUDA RH 1. osnovni djelokrug 2. ostale nadležnosti

1. OSNOVNI DJELOKRUG a) b) c) odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom d) odlučuje u povodu ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka kada su povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode ili pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu zajamčena Ustavom e) f) g) h) i) prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti (izvješćuje Hrvatski sabor) odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom može ocjenjivati zakone i propise koji su prestali važiti ako nije prošlo duže od 1 godine rješava sukob nadležnosti različitih tijela državne vlasti odlučuje o odgovornosti Predsjednika RH nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova

Pitanja koja su se pojavila kroz praksu Ustavnog suda 1. može li Ustavni sud ocjenjivati suglasnost zakona s međunarodnim ugovorom? može – ocjena suglasnost je ocjena nižeg prema višem propisu, MU više pravne snage od zakona 2. može li Ustavni sud ocjenjivati suglasnost međunarodnog ugovora s Ustavom? ne može – MU se mijenjaju/ukidaju samo kako je propisano ugovorom ili međunarodnim pravom 3. što se smatra „drugim propisom” u smislu čl. 129. t. 2. Ustava? vrsta akta - općenormativni akt obvezujućeg karaktera, odnosi se na neodređeni broj adresata donositelj – tijelo državne uprave, tijelo lokalne i regionalne samouprave, pravna osoba s javnim ovlastima način donošenja – u granicama ustavnih i zakonskih ovlasti karakter – uređuje odnose na općenit način

1. a) odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom te drugih propisa s Ustavom i zakonom − načelo ustavnosti: 1. 2. 3. 4. zakon donijelo tijelo u skladu s razdiobom ovlasti utvrđenom Ustavom, zakonodavac poštovao strogo predviđeni postupak, sadržajna usklađenost s odredbama Ustava, postoji djelotvoran sustav nadzora nad radom i rezultatima zakonodavne djelatnosti − čl. 5. Ustava: „U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. ”

formalna i materijalna neustavnost zakona − neustavnost: − − − materijalna (lat. materia – sadržaj, tvar) formalna neustavnost: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. − formalna (lat. forma – oblik) propis (”zakon”)donijelo nenadležno tijelo, zakonodavac postupao prema prijedlogu neovlaštenog podnositelja, nepoštivanje odredbi o kvorumu, nepoštivanje odredbe o većini potrebnoj za usvajanje, procesna pitanja (nedostaci) provedba hitnog ili skraćenog postupka kada nisu ispunjeni uvjeti, nepoštivanje odredbe o proglašavanju zakona, nepoštivanje odredbe o objavljivanju zakona materijalna neustavnost: 1. 2. 3. retroaktivno djelovanje zakona ili pojedinih dijelova zakona kada nisu ispunjene pretpostavke pogrešna primjena odredbi o stupanju na snagu i primjeni propisa sadržajna neusklađenost – neposredno suprotno (contra) ili suprotno smislu (praeter) učinak normi propisa

vrste nadzora ustavnosti zakona − posredni (akcesorni) i neposredni (apstraktni) − prethodni (a priori) i naknadni (a posteriori)

Pravne posljedice (učinak) odluke o neustavnosti zakona − ovisno o tome je li riječ o odluci kojom se zakon UKIDA ili PONIŠTAVA − ukidanje ima učinak pro futuro, a poništavanje ex tunc − većina država primjenjuje kompromisno rješenje – pravo na povrat u prijašnje stanje ili naknadu štete veže se uz: − rokove, ili − podnošenje podneska (prijedlog)

POSTUPAK OCJENE SUGLASNOSTI ZAKONA S USTAVOM (1) − − − pokretanje postupka: − − − zahtjev (ovlašteni podnositelji), prijedlog, ili ex proprio motu (na vlastitu inicijativu) postupak pokrenut: − − zaprimanje zahtjeva, donošenjem rješenja Ustavnog suda o pokretanju postupka po prijedlogu ispitivanje dopuštenosti podneska (nadležnost, pravodobnost, postojanje pretpostavki za odlučivanje o meritumu); nedopušten – rješenje o odbačaju; dopušten – rješenje o pokretanju (prijedlog) ili provođenje (zahtjev)

POSTUPAK OCJENE SUGLASNOSTI ZAKONA S USTAVOM (2) − kada je postupak pokrenut – sudac izvjestitelj priprema predmet za odlučivanje na sjednici − tijekom postupka, a u nedostatku poslovničkih odredbi, primjenjuju se odredbe odgovarajućih postupovnih zakona − ako Sud ocijeni da bi nastavkom izvršenja akata i radnji utemeljenih na zakonu koji se ispituje mogle nastavi teške i nepopravljive posljedice, može, a do donošenja konačne odluke, privremeno obustaviti izvršenje

POSTUPAK OCJENE SUGLASNOSTI ZAKONA S USTAVOM (3) − ako tijekom provođenja postupka osporeni akt prestane važiti ili bude usklađen s Ustavom, Sud će ipak dovršiti postupak − kada je predmet iscrpljen i omogućeno je donošenje odluke, na posebnoj sjednici se pristupa glasovanju – odlučuje sjednica (plenum) Ustavnog suda − najmanje 7 sudaca (kvorum), većinom glasova svih sudaca

− karakter odluke o meritumu: ako Sud ocijeni da su propis ili pojedine njegove odredbe neustavni, ukida ili poništava propis ili dio propisa; zakone Ustavni sud nema ovlast PONIŠTITI, već samo ukinuti (cijeli ili dijelove) − Ustavni sud može poništiti drugi propis: 1. 2. ako se njime vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom, ili ako se njime neki pojedinci, skupine ili udruge neosnovano stavljaju u povoljniji ili nepovoljniji položaj Zbog čega je uopće bitno je li u pitanju poništaj ili ukidanje? − ukidanje – samo podnositelj prijedloga može tražiti ponavljanje postupka − poništavanje – svatko može tražiti ponavljanje postupka za izmjenu akta − rok – 6 mjeseci od objave odluke u Narodnim novinama (iznimka: osuda za kazneno djelo (nema roka – razlog za ponavljanje kaznenog postupka)

1. b) odlučuje o ustavnim tužbama građana − čl. 62. UZUS: „(1) Svatko može podnijeti Ustavnom sudu ustavnu tužbu ako smatra da mu je pojedinačnim aktom tijela državne vlasti, tijela jedinice lokalne i regionalne samouprave ili pravne osobe s javnim ovlastima, kojim je odlučeno o njegovim pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela, povrijeđeno ljudsko pravo ili temeljna sloboda zajamčena Ustavom, odnosno Ustavom zajamčeno pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu (u daljnjem tekstu: ustavno pravo). (2) Ako je zbog povrede ustavnih prava dopušten drugi pravni put, ustavna tužba može se podnijeti tek nakon što je taj pravni put iscrpljen. ”

TKO MOŽE BITI PODNOSITELJ USTAVNE TUŽBE? ü svatko – svaka fizička i pravna osoba ZBOG ČEGA (RAZLOG) SE MOŽE PODNIJETI USTAVNA TUŽBA? ü zbog povrede ustavnog prava KOJIM AKTOM MORA BITI POČINJENA POVREDA USTAVNOG PRAVA? ü pojedinačnim aktom – npr. presudom ili rješenjem upravnog tijela TKO TREBA BITI DONOSITELJ POJEDINAČNOG AKTA KOJIM SE ČINI POVREDA? ü tijelo državne vlasti, tijelo lokalne i regionalne samouprave, pravna osoba s javnim ovlastima

KOJI JE UVJET ZA PODNOŠENJE USTAVNE TUŽBE? ü iscrpljen redovni pravni put èiznimke (i prije nego je iscrpljen redovni pravni put): 1. tijelo nije odlučilo u razumnom roku, ili 2. osporenim aktom se grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanjem postupka za podnositelja mogle nastati teške i nepopravljive posljedice KOJI JE ROK ZA PODNOŠENJE USTAVNE TUŽBE? ü 30 dana od primitka konačne odluke èmogućnost povrata u prijašnje stanje (15 dana od prestanka razloga propuštanja – 3 mjeseca objektivni rok) ODGAĐA LI USTAVNA TUŽBA IZVRŠENJE OSPORENOG POJEDINAČNOG AKTA? ü u pravilu ne, ali Sud može odlučiti ako: 1. bi ovrha prouzročila podnositelju štetu koja bi se teško mogla popraviti, 2. odgoda izvršenja nije suprotna javnom interesu, i 3. odgodom se nikome ne bi nanijela veća šteta

Postupanje Ustavnog suda po ustavnoj tužbi − postupak vodi sudac izvjestitelj − o postojanju postupovnih pretpostavaka odlučuje vijeće od tri suca (odbacivanje – razlozi: nepravodobnost, nepotpunost, nerazumljivost, nedopuštenost) − o meritumu odlučuje vijeće od šest sudaca (usvaja ili odbija), i to ispitujući samo povrede istaknute u ustavnoj tužbi: − jednoglasno − ako se ne može postići jednoglasnost ili vijeće procijeni da predmet ima širi značaj, prosljeđuje predmet na odlučivanje na sjednicu Ustavnog suda − ako se ustavna tužba usvoji, ukida se osporeni akt i predmet se vraća na ponovni postupak pred nadležnim tijelom

OPTEREĆENOST USTAVNOG SUDA RH