UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKIH RADOVA Ivica Pavi mag

UPUTE ZA IZRADU SEMINARSKIH RADOVA Ivica Pavić, mag. iur.

VOĐENJE SEMINARSKE NASTAVE Ivica Pavić, mag. iur. zgrada 17 (kabinet pored porte? ) konzultacije: ponedjeljkom 10 -12 sati e-mail: ipavic@pravos. hr

SADRŽAJ KOLEGIJA 1. kako napisati seminarski rad Ø 2. kako pretraživati praksu Ustavnog suda Ø 3. stranica Ustavnog suda, klasifikacija odluka, presude Europskog suda za ljudska prava kako napisati ustavnu tužbu Ø 4. uvod, zaključak, naslovna, sadržaj, literatura, citiranje, parafraziranje obrazac, primjeri, vježbanje pisanja kako analizirati ustavnosudsku odluku Ø dijelovi odluke, značenje, tumačenje, primjena, primjeri

UVJETI ZA POLAGANJE ISPITA aktivno sudjelovanje na nastavnim zadacima + pozitivno ocijenjeni invidualni pisani zadaci + redovito pohađanje seminarske nastave (najviše 3 izostanka – opravdana ili neopravdana)

VAŠE OBVEZE 1. 2. 3. 4. pisanje dijela seminarskog rada na nastavi ili cijelog seminarskog rada na zadanu temu kod kuće pisanje ustavne tužbe na zadano činjenično stanje analiza odluke Ustavnog suda ili izlaganje jedne od ponuđenih tema - u paru - usmeno pisanje provjere iz sadržaja tema izlaganja*

SADRŽAJ POJEDINIH TERMINA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. upoznavanje sa sadržajem kolegija i obvezama dijelovi seminarskog rada – teorija i primjeri pisana provjera – pisanje dijelova seminarskog rada predavanje o Ustavnom sudu te pretraživanje prakse Suda i nekih baza pisanje ustavne tužbe – teorija i primjeri pisana provjera – ustavna tužba na činjenično stanje predavanje – kako analizirati odluku Ustavnog suda izlaganja studenata – analiza odluka Ustavnog suda izlaganja studenata – zadane teme izlaganja studenata – zadane teme i priprema za zadnju pisanu provjeru pisana provjera – studentska izlaganja – po 1 pitanje iz svake teme

METODE IZVOĐENJA SADRŽAJA A. invididualni rad B. grupni rad C. usmeno izlaganje

ŠTO JE DIPLOMSKI RAD? samostalni stručni rad studenta primijenjena metodologija znanstvenog istraživanja, ali bez znanstvenog doprinosa student pokazuje da može: 1. 2. 3. istražiti pravne izvore i literaturu, primijeniti znanje stečeno tijekom studija, uspješno rješavati zadatke svoje struke sukladno završenom stupnju obrazovanja i kompetencijama (supplement) koje prate određeni stupanj obrazovanja

ŠTO JE SEMINARSKI RAD? priprema za izradu diplomskog rada razlike seminara prema diplomskom radu: širina istraživanja (manje opsežno) broj stranica (sadržajno kraći) faza učenja (diplomski rad – faza realizacije)

FAZE PROCESA IZRADE SEMINARSKOG RADA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. odabir teme seminarskog rada pretraživanje i prikupljanje literature obrada literature (čitati, bilježiti, kostur rada) pisanje razrade (paralelno pisati fusnote i bilježiti izvore) pisanje uvoda i zaključka kreiranje popisa literature kreiranje sadržaja Kreiranje naslovne stranice provjera numeriranja i printanje

ODABIR TEME SEMINARSKOG RADA prelistati sadržaj odabrati uži izbor pročitati o temama provjeriti i pregledati dostupnu literaturu

PRETRAŽIVANJE LITERATURE Stranice institucija Narodne novine Online baze podataka Nacionalna i sveučilišna knjižnica Knjižnica Fakulteta Udžbenik

1. PISANI RAD – UPUTE (DIJELOVI) naslovna stranica sažetak (apstrakt)* ključne riječi/pojmovi* sadržaj popis kratica* uvod dijelovi seminara razrada koji se numeriraju zaključak popis literature popis priloga*

1. 1. NASLOVNA STRANICA Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku Pravni fakultet Pero Perić Referendum u Republici Hrvatskoj Seminarski rad sveučilište i sastavnica ime i prezime naslov naziv kolegija iz predmeta Ustavno pravo Mentor: Ivica Pavić, mag. iur. Osijek, svibanj 2016. mentor mjesto, mjesec i godina

1. 2. SADRŽAJ u sadržaj će biti unešen sav i samo tekst pisan fontom HEADING!!! INSERT naslove i podnaslove pisati fontom HEADING REFERENCE Heading 1 Heading 2 Heading 3 navigacija po radu preko sadržaja INDEX AND TABLES TABLE OF CONTENTS

1. 3. UVOD I ZAKLJUČAK UVOD ZAKLJUČAK dobiveni odgovori i/ili preostala pitanja razlog odabira teme pitanja na koja rad pokušava odgovoriti kroz raščlanjenje rada na cjeline 1 -2 stranice Razrada osobni stav prema problematici 1 -2 stranice uvod i zaključak pišu se NAKON razrade teme! uvod i zaključak MORAJU biti u logičkoj vezi!

1. 4. RAZRADA središnji dio rada sadržaj mora odgovarati uvodu naglašena kreativnost studenta strukturirana u cjeline (poglavlja) i podcjeline

1. 5. POPIS LITERATURE 1. 2. 3. 4. razdvojiti pojedine vrste izvora: udžbenici, monografije, znanstveni članci propisi (prema pravnoj snazi; izvješća) sudska praksa internetski izvori u popisu literature ne navoditi citirane dijelove, već samo podatke o izvoru

1. 6. NEOBVEZNI DIJELOVI SEMINARA sažetak (apstrakt)* nakon naslovne stranice kratki pregled rada popis kratica* kratice i puni nazivi (propisi, institucije) ne pisati notorne kratice složiti po abecednom redu 200 -250 riječi na kraju se pišu ključne riječi naznačiti u seminaru kod prvog navođenja

2. TEHNIKA PISANJA RADA margine: 2, 5 cm (postaviti!) – moguće i 3 cm lijevo (uvez!) vrsta fonta: times new roman, arial, courier new, verdana veličina fonta: tekst – 12; fusnote – 10 (automatska postavka) poravnanje teksta: obostrano (i tekst i fusnote – postaviti!) prored između redaka u tekstu: 1, 5 (automatski, ali provjeriti!) numeriranje stranica: od uvoda do (uključujući i) zaključka

3. CITIRANJE vs. PARAFRAZIRANJE CITIRANJE doslovno navođenje dijelova tuđeg autorskog djela ili odredbe propisa mora biti naznačeno navodnim znacima mora biti naznačeno fusnotom mora biti pisano kurzivom ne miješati s pojmom citata u smislu fusnota! izbjegavati ako je moguće npr. Prof. Vrban definira pojam pravnog odnosa na sljedeći način: “Pravni odnos je. . . ” PARAFRAZIRANJE prepričavanje dijelova tuđeg autorskog djela ne treba biti označeno navodnim znacima mora biti označeno fusnotom dopušteno, ali paziti da se rad ne pretvori u prepričavanje tuđih radova npr. XY u svojem djelu “ABC” pravni odnos definira na način da tu svrstava sve odnose uređene pravnim normama.

DVA ZNAČENJA POJMA ”CITIRANJE” 1. u odnosu prema parafraziranju doslovno preuzimanje dijela tuđeg autorskog djela 2. pisanje bilježaka (fusnota) odnosi se na bilježenje i citiranja i parafraziranja

4. PRAVILA PISANJA FUSNOTA udžbenici monografije članci iz časopisa propisi odluke sudova i upravnih tijela izvori s Interneta Redoslijed navođenja pojedinih skupina izvora u popisu literature

4. 1. VRSTE CITATA 1. potpuni citat 2. skraćeni citat – izbjegavati u seminarskim radovima 3. ponovljeni citat – koristiti samo za znanstvene radove; ne koristiti za propise i sudske odluke te upravne akte: 1. 2. 3. 4. ibid. ; ibid. , str. ; op. cit. ; loc. cit. ; cit. (bilj. ) ili cit. , str.

4. 2. POTPUNI CITAT - KORISTITI 4. 2. 1. OPĆENITO koristi se kod prvog navođenja određenog djela u fusnotama pisati samo INICIJALE imena autora u popisu literature pisati PUNA imena autora, i ne pisati citirane dijelove, već samo temeljne podatke u nastavku slijede pravila za pisanje prvih (potpunih) citata (fusnota) za pojedine vrste izvora. . .

4. 2. 2. CITIRANJE UDŽBENIKA I MONOGRAFIJA 1. 2. 3. 4. 5. 6. ELEMENTI CITATA (FUSNOTE) : prezime autora, ime autora (u fusnoti ime u inicijalu) naslov djela izdavač mjesto izdavanja godina izdanja broj stranice ili stranica npr. Smerdel, B. , Sokol, S. , Ustavno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2009. , str. 21 -25.

4. 2. 3. CITIRANJE ČLANAKA IZ ČASOPISA, PROPISA I ODLUKA SUDOVA I DRUGIH TIJELA 4. 2. 3. 1. CITIRANJE ČLANAKA IZ ČASOPISA 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. autor (prezime, ime – u fusnoti inicijal imena) naslov članka naslov publikacije (časopisa) godište godina (napisano u zagradi) broj citirane stranice (ako je riječ o fusnoti) naslov članka autor npr. Antić, T. , Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske, Pravni vjesnik, 31(2015), 1, str. 75 -77. časopis godište godina broj citirane stranice (kod fusnota)

4. 2. 3. 2. CITIRANJE PROPISA propise obavezno citirati s Narodnih novina za brojeve Narodnih novina u kojima je objavljen propis te brojeve svih eventualnih izmjena, dopuna i ispravaka moguće konzultirati stranicu zakon. hr kod prvog navođenja pojedinog propisa: 1. napisati naziv propisa u nominativu, 2. u zagradi napisati „Narodne novine, br. XY/ABC, . . . , 3. zatvoriti zagradu, i 4. napisati citirani članak ili članke (ako je riječ o fusnoti) * Ako se koristi pročišćeni tekst, u zagradi ispred „Narodne novine” naznačiti Npr. Ustav Republike Hrvatske (pročišćeni tekst, Narodne novine, br. 85/10) kod kasnijih navođenja istog propisa: 1. napisati samo citirani članak ili članke i naziv propisa u genitivu Npr. čl. 3. Ustava Republike Hrvatske; čl. 124. st. 2. t. 5. Zakona o kaznenom postupku

4. 2. 3. 3. CITIRANJE ODLUKA SUDSKIH, UPRAVNIH TIJELA I USTAVNOG SUDA RH 1. 2. 3. vrsta sudske ustavnosudske odluke (presuda, odluka, rješenje) naziv tijela koje je donijelo odluku klasifikacija odluke - sadrži: 1. 2. 3. 4. slovo koje označava vrstu postupka, broj postupka, i godinu pokretanja postupka. datum donošenja odluke Npr. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, br. U-I-254/2014, od 25. siječnja 2015. vrsta odluke/akta tijelo koje je donijelo odluku/akt klasifikacija odluke datum donošenja odluke/akta

4. 2. 4. CITIRANJE INTERNETSKIH IZVORA ELEMENTI CITATA (fusnote): 1. prezime i ime autora (ukoliko je poznato) 2. naslov članka 3. web adresa izvora (piše se u novom redu ukoliko je link duži i prelazi u novi red - zbog nereda koji unosi primjena obostranog poravnanja kod linkova koji su približne veličine jednog reda teksta, ili čak i prelaze tu veličinu – jer Word cijeli link prepoznaje kao jednu riječ) 4. datum korištenja izvora – i u fusnotama i u popisu literature Npr. Ovo su suci Ustavnog suda RH, http: //www. jutarnji. hr/ovo-su-suci-ustavnog-suda-rh/897038/? art. Id=897039, 21. 05. 2015. Napomena! Nakon kopiranja web adrese u fusnotu, ukoliko je link plave boje (tj. postoji hiperveza), kliknuti na kraj web adrese i pritisnuti tipku BACKSPACE kako bi se hiperveza uklonila!

4. 3. SKRAĆENI CITAT – NE KORISTITI koristi se pri drugom ili kasnijem navođenju istog djela istog autora, ostavljajući pritom dovoljno elemenata za identifikaciju i djela i autora, ali se navodi nakon potpunog citata (u zagradi) naročito pripaziti u slučaju kada se u radu pojavljuje isti autor s više djela (treba pružiti dovoljno informacija kako bi se utvrdilo na točno koje djelo se pozivamo) uglavnom se ne koristi se u kraćim radovima (do 30 -40 stranica) moguća velika sloboda autora kod izbora skraćenog citata npr. Smerdel, Branko; Sokol, Smiljko, Ustavno pravo, Narodne novine, Zagreb, 2009. , str. 28 -29. (u daljnjem tekstu: Ustavno pravo) ili (u daljnjem tekstu: Smerdel, Sokol)

4. 4. 1. PONOVLJENI CITAT – PRAVILA KORISTITI uzastopne bilješke koje se referiraju na isto mjesto istog rada - “Ibid. “ uzastopne bilješke koje se referiraju na različita mjesta istog rada - “Ibid. , str. “ bilješke bez kontinuiteta koje se referiraju na različita mjesta istog rada, a ranije citirano više radova istog autora - “prezime autora, op. cit. (bilj. A), str. “ A – mora biti fusnota gdje prvi (puni) citat djela koje se citira!!! bilješke bez kontinuiteta koje se referiraju na isto mjesto istog rada, a ranije citirano više radova istog autora - “prezime autora, loc. cit. (bilj. B)” B - ne mora nužno biti ona fusnota gdje je prvi/puni citat!!! To je fusnota gdje se nalazi citirana stranica nekog djela koja se PONOVNO citira (ta ista stranica)!!! bilješke bez kontinuiteta koje se referiraju na ista ili različita mjesta istog rada, a prethodno je citirano više djela istog autora - “prezime autora, skraćeni naziv djela, cit. , str. (ako su različita mjesta)“; za već navođenu stranicu ”. . . , cit. (bilj. B)”

4. 4. 2. TABLIČNI PRIKAZ PISANJA PONOVLJENIH CITATA Uzastopne bilješke Isto mjesto u radu koje je već ranije citirano Ranije citirano više djela istog autora Oblik ponovljenog citata DA DA NE ibid. DA NE NE ibid. , str. NE NE NE op. cit. (bilj. A), str. NE DA NE loc. cit. (bilj. B) NE DA ili NE DA cit. (bilj. B) ili cit. , str. bilj. A – bilješka u kojoj se citirano djelo PRVI PUTA spominje bilj. B – bilješka u kojoj je citirana ISTA STRANICA KOJA SE OPET CITIRA U TOM ISTOM DJELU ispred prvih četiriju oblika dodaje se još i prezime autora (ako je više: „… et al. ”) ispred petog oblika se dodaje prezime i najmanji dio naslova koji omogućuje prepoznavanje točnog djela tog autora koje se citira (jer smo već citirali dva ili više djela istog autora, pa raspoznavanje samo temeljem prezimena nije dovoljno)

4. 4. 1. CITIRANJE RADOVA S HRČKA ne pisati internetsku adresu kao kod navođenja ostalih internetskih izvora, već citirati kao da se imalo u rukama sam časopis

5. NUMERIRANJE I PRINTANJE RADA Postupak: 1. kreirati tri dokumenta 1. naslovnu stranicu – ne numerirati 2. popis literature – ne numerirati 3. uvod+razrada+zaključak+sadržaj (tim redoslijedom!) 2. dokument pod brojem 3 naveden iznad numerirati 3. isprintati: uvod+razrada+zaključak 4. ukloniti numeriranje iz podnožja 5. isprintati samo sadržaj 6. posložiti dokumente za uvez (naslovna stranica, sadržaj, uvod, razrada, zaključak, popis literature) 7. uvezati seminarski rad

ZAKLJUČNE NAPOMENE (1) Narodne novine pisati punim nazivom i u fusnotama i u popisu literature provjeriti eventualne izmjene nakon objavljivanja izvora koji se koristi Wikipedija se ne smije koristiti kao izvor u seminarskim radovima, ali može poslužiti da uputi na neki drugi izvor izbjegavati nestandardne formate za oblikovanje popisa i nabrajanja (bulletting and numbering) latinske izreke i strane izraze te citirane dijelove tuđih radova pisati kurzivom ili italikom ukoliko se tekst preuzima s Interneta, ukloniti sve formate na kopiranom tekstu koji ne pripadaju seminarskom radu (obrub, sjenčanje teksta, itd. )

ZAKLJUČNE NAPOMENE (2) Cjeline koje se numeriraju (dakle, ne brojevima stranica, već rednim brojevima cjelina) su: Uvod, Razrada po poglavljima i Zaključak Titule autora ne pisati Ukoliko se ”citira” više stranica, ne nabrajati ih sve već koristiti oznaku ” -” (npr. str. 19 -27. ) – tj. „od-do”

ZAKLJUČNE NAPOMENE (3) pročišćeni tekst inkorporira sve prethodne izmjene i dopune, ali se naknadne moraju naznačiti (da bi i nova izmjena bila u pročišćenom tekstu potrebno je u nekom od kasnijim brojeva Narodnih novina objaviti novu verziju pročišćenog teksta) – najjednostavnije je, stoga, pisati sve izmjene i dopune, kao i odluke Ustavnog suda kojima su ukida dio propisa kada se citira propis kod ponovljenog citiranja propisa ne koristiti op. cit. , loc. cit. i ibid. jer se ti latinski izrazi odnose na pisana djela, a ne na propise

ZAKLJUČNE NAPOMENE (4) ukoliko se kod godine izdanja spominju i mjeseci (npr. ”lipanj 2013. ”), njih ne uvrštavati ni u fusnotama ni u popisu literature! iznimka – citiranje odluka (gdje se piše datum donošenja) i naslovna stranica Upute za označavanje grafičkih prikaza: 1. tablicu imenovati rednim brojem te vrste grafičkog prikaza u seminarskom radu (npr. Tablica 1. ) 2. nakon rednog broja slijedi naziv koji se fusnote se nikad ne stavljaju na naslove i određuje prema onome što grafički prikaz podnaslove, već na kraju dijela teksta koji ilustrira (npr. Graf 1. , Tablica 1. ) je citiran (doslovno prepisan) ili 3. ukoliko je grafički prikaz vlastito autorsko parafraziran (prepričan) iz jednog izvora djelo (uključujući podatke!), to je sve u seminarski rad ne stavljati slike osoba ili 4. ukoliko je grafički prikaz preuzet iz nekog apstraktne slike već isključivo tablice i izvora, potrebno je u novom redu (ispod grafikone (te shematske prikaze nekih naziva tablice) napisati izvor s kojeg je složenijih procesa), i to samo ukoliko to preuzet (najčešće web adresa, ali može zahtijeva sadržaj rada – npr. kod iznošenja biti i udžbenik, monografija, članak) nekih statističkih podataka ili usporedbi

ZAKLJUČNE NAPOMENE (5) oznaka ponovljenog citata „ibid. ” odnosi se isključivo na prethodni citat tj. fusnotu (bez obzira o kakvom izvoru se u prethodnom citatu – fusnoti – radi) pa se „ibid. ” nikad ne može koristiti da bi se pozivalo na izvor naveden u fusnoti ispred prethodne ukoliko se promijeni broj bilješke s izvorom na koji se pozivate, mora se popraviti i broj citirane fusnote kod ponovljenog citata npr. Smerdel, Sokol, op. cit. (bilj. 2), str. 61.

ZAKLJUČNE NAPOMENE (6) Microsoft Word aplikacija/program je često unaprijed postavljena da nakon svake točke registrira početak nove rečenice i automatski napiše prvo slovo sljedeće riječi velikim slovom – obratiti pozornost na ovo svojstvo i po potrebi korigirati ili ovu opciju u potpunosti isključiti u postavkama aplikacije/programa udžbenici propisani kao obvezna literatura moraju predstavljati samo manji dio korištenih izvora, tj. biti polazište u potrazi za ostalom literaturom