NZZ IUOUN projekt Kompetencije kao ishodi uenja i

NZZ – IUOUN projekt Kompetencije kao ishodi učenja i trajno obrazovanje Vlasta Vizek Vidović Sveučilište u Zagrebu Filozofski fakultet Zagreb, 18, prosinac, 2008

Ključne točke n Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama u EU n Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje n Kompetencije kao ishodi učenja u trajnom obrazovanju

1. 1. Integrirani pristup obrazovanju temeljenom na kompetencijama n Europski društveni kontekst - ključni događaji n Integrirani LLL programi (2007 -2013) i nositelji n Konceptualizacija cjeloživotnog učenja n Ključni EU nositelji LLL procesa

Društveni kontekst za promjene u europskom obrazovanju - izazovi n Ekonomske promjene kompeticija, globalizacija, privreda temeljena na znanju, fleksibilnost tržišta radne snage n Društvene promjene: akceleracija u proizvodnji znanja, demografski trendovi, društvena osjetljivost za različitosti, potreba za inkluzijom različitih skupina (EU Council, studeni, 2006)

Ključni događaji u definiranje uloge obrazovanja (EU Council, studeni, 2006)

Glavni EU akteri cjeloživotnog učenja n EU komisija i Vijeće Europe n EU mreže - EUCEN – European University Continuous Education Network - EAEA – European association for the Education of Adults - EDEN - European Distance and e-Learning Network

CJELOŽIVOTNO UČENJE – EU definicija (EU Lisbon Council, 2000) “Sve vrste učenja tijekom odrasle dobi s ciljem unapređenja znanja, vještina i kompetencija u okviru osobnog, građanskog, društvenog ili profesionalnog djelovanja pojedinca. ”

Vrste cjeloživotnog učenja (EU Lisbon Council, 2000) Ø formalno profesionalno (trajno obrazovanje /trajni profesionalni razvoj) Ø formalno izvan profesije (osobni razvoj, ključne kompetencije) Ø neformalno profesionalno (učenje u okviru profesionalnih aktivnosti ) Ø informalno izvan profesije (učenje vezano uz razne životne aktivnosti)

Integrated Lifelong Learning programmes 2007 -2013 (EU Council, studeni, 2006)

Ključne kompetencije u ciklusu cjeloživotnog učenja: 1) komunikacija na materinjem jeziku 2) komunikacija na stranim jezicima 3) kompetencija u matematici, prirodnim znanostima i tehnici 4) informatička kompetencija 5) znati kako učiti 6) interpersonalna, interkulturalna, društvena i građanska kompetencija 7) poduzetništvo 8) kulturalno izražavanje (EU Council, listopad, 2006. )

2. Profesionalni razvoj i cjeloživotno učenje n Bolonjski proces i cjeloživotno učenje n Strateški pristup u području trajnog usavršavanju n Kompetencije kao ciljevi poučavanja

Cjeloživotno učenje u bolonjskom procesu Bolonjska deklaracija (1999) “ …valja uvesti kompatibilan sustav ECTS-a primjenjiv i na područje cjeloživotnog učenja” Priopćenje EU komisije (2001) “Izgradnja Europskog prostora cjeloživotnog učenja” Praško priopćenje (2001) “Cjeloživotno učenje je bitan dio Europskog prostora visokog obrazovanja. U Europi budućnosti temeljenoj na društvu znanja, LLL strategije su nužne za suočavanje s kompetitivnošću, novim tehnologijama te za unapređenje socijalne kohezije, jednakih mogućnosti za sve i opće kvalitete života. ”

Berlinsko priopćenje (2003) “…. . za realizaciju koncepta cjeloživotnog učenja važan je doprinos visokog obrazovanja. ” Bergenško priopćenje (2005) “…potrebno je stvarati mogućnosti za fleksibilnost obrazovnih putova unutar visokog obrazovanja uključujući i procedure za priznavanje prethodnog neformalnog učenja. ” Sveučilište u Zagrebu: TEMPUS-SCM “Lifelong learning in university context” (2006/07)

Strateški pristup: 3 okvira kao podloga za planiranje programa n Kvalifikacijski okvir opisuje kvalifikacije koje se dodjeljuju u nacionalnom obrazovnom sustavu te ih smisleno međusobno povezuje (od predškolske do doktorske razine) n Profesionalni ili kompetencijski profil je nadogradnja kvalifikacijskog okvira – temelji se na utvrđivanju vrste i razine kompetencija potrebnih za obavljanje određenog posla te služi kao orijentacija poslodavcima, djelatnicima i kreatorima obrazovnih programa n Akademski profil određuje obrazovne ciljeve, zahtjeve i ishode u određenom akademskom području. Profesionalni okvir je polazište za definiranje kurikuluma utemeljenog na kompetencijama u studijima koji obrazuju za profesiju.

Profesionalni okvir: europski i nacionalni standardi kompetencija za učiteljsku profesiju Europski standard n Kompetencije za rad s ljudima n Kompetencija za rad sa znanjem, tehnologijom i informacijama Škotski standard n Profesionalno znanje i razumijevanje (8) n Profesionalne vještine i sposobnosti (9) n n Kompetencije za rad u i za društvo Profesionalne vrijednosti i profesionalna predanost (6) Nizozemski standard n Interpersonalne kompetencije n Pedagoške kompetencije n Poznavanje predmeta i metodike nastave n Organizacijske kompetencije n Kompetencije za suradnju s kolegama n Kompetencije za suradnju s vanjskim okruženjem n Sposobnost refleksije i razvoja

Akademski okvir: kurikulum utemeljen na kompetencijama n Ciljevi poučavanja na razini studija i svakog kolegija definiraju se kao ishodi učenja. n Ishodi učenja opisuju se kao kompetencije koje student stječe nakon što udovolji svim studijskim obvezama. n Ishodi učenja odnosno stečene kompetencije trebaju biti prepoznatljive i objektivno mjerljive. n Ishodi učenja povezani su sa studentskim opterećenjem u satima i ECTS bodovima n Određivanje ishoda učenja i opterećenja podloga je za razvoj strategija poučavanja, učenja i provjere naučenog ECTS Guidebook, 2005

“Usklađivanje obrazovnih struktura u Europi” (2002 -2008) Vrste kompetencija n generičke ili prenosive u različita područja djelovanja n područno specifične (svojstvene određenoj disciplini/struci) Razvoj kompetencija n ciklički (preddiplomski, poslijediplomski stupanj) n integriran kroz sve razine studija n Određivanje kompetencija n na razini stupnjeva, studija i na razini kolegija n uključenost različitih nositelja interesa (sveučilišni nastavnici, diplomirani studenti, poslodavci) www. relint. deusto. es/Tuning. Project/index. htm

Dinamički ciklus razvoja kurikuluma temeljenog na kompetencijama Kvalifikacijski okvir Profesionalni okvir Određivanje programskog profila - KOMPETENCIJE Utvrđivanje resursa Planiranje programskih ciljeva i ishoda učenja Evaluacija i poboljšanje na temelju povratnih informacija Izbor metoda utvrđivanja ishoda učenja Izrada kurikulumskog sadržaja i strukture Izbor pristupa učenju i poučavanju Tuning general brochure, 2006

Odnos inicijalnog i trajnog obrazovanja n Profesionalni profil kao ishodište planiranja programa n Komplementarnost u ciljevima, planiranju i izvedbi n Strateški pristup temeljen na utvrđivanju potreba i struke kao osnovice za definiranje ciljeva/ prioriteta n Neke zajedničke komponente obrazovnih programa

Zajedničke komponente: n programi temeljni na kompetencijama n poučavanje usmjereno na osobu koja uči n sustav osiguravanja kvalitete (akreditacija, evaluacija) n n stručno osposobljavanje edukatora priznavanje stečenih kompetencija (ECTS, razine, vrednovanje postignuća/ishoda, certifikati)

Specifična pitanja vezana uz sustav trajnog obrazovanja n sustav uvođenja u struku (pripravništvo) n izbor i edukacija mentora za pripravnike n pristup licenciranju n sustav napredovanja u profesiji n uloga stručnih asocija/komora n izvori financiranja

3. Kompetencije kao ishodi učenja n Odnos kompetencija i ishoda učenja n Pristupi u određivanju ishoda učenja n Načelo konstruktivnog poravnanja

Ključni pojmovi Kompetencije predstavljaju dinamičku kombinaciju kognitivnih i metakognitivnih vještina, znanja i razumijevanja, međuljudskih i praktičnih vještina te etičkih vrijednosti. U visokom obrazovanju kompetencije se razvijaju u svim programskim jedinicama i utvrđuju se posebno za svaku razinu studijskog programa. Tuning pojmovnik, 2007

Ključni pojmovi Ishodi učenja su tvrdnje – napisane od strane edukatora - o tome što se od studenta očekuje da zna, razumije i/ili da je sposoban pokazati nakon završetka procesa učenja. Ishodi učenja trebaju biti praćeni s prikladnim kriterijima vrednovanja prema kojima se može utvrditi jesu li ostvareni. Ishodi učenja su operacionalizacija kompetencija pomoću aktivnosti koje su mjerljive i vidljive. Tuning pojmovnik, 2007

Ishodi učenja - teorijska podloga 1. Bloom-ova taksonomija obrazovnih ciljeva Taksonomija obrazovnih ciljeva klasificira ishode učenja uzduž kontinuuma prema kriteriju kompleksnosti procesa učenja u četiri područja. Područje ► kognitivno ► afektivno ► psihomotoričko - Bloom 1956, Anderson, 2001 - Krathwol i sur. , 1964 - Simpson, 1972

Kognitivno područje – razine spoznaje n n n Znanje: definirati, prepoznati, imenovati, nabrojati, poredati, dosjetiti se, ponoviti, reći, navoditi, srediti Razumijevanje: klasificirati, opisati, izdvojiti, objasniti, pokazati, prevesti, preformulirati, sažeti Primjena: primijeniti, odabrati, demonstrirati, upotrijebiti, ilustrirati, riješiti, odigrati, skicirati, planirati Analiza: raščlaniti, proračunati, usporediti, suprotstaviti, eksperimentirati, provjeriti, razlikovati, ispitati Sinteza : urediti, uskladiti, složiti, konstruirati, kreirati, razviti, formulirati, organizirati, planirati, predložiti Evaluacija (kreacija) utvrditi, ocijeniti, vrednovati, podržati, prosuditi, argumentirati, predvidjeti, zaključiti, odabrati

Ishodi učenja - teorijska podloga 2. SOLO taksonomija Structure of Observed Learning Outcomes 1. Pre-strukturna razina: gomilanje nepovezanih informacija 2. Jedno-strukturna razina: stvaranje očitih i jednostavnih veza među informacija 3. Više-strukturna razina : stvaraju se višestruke bez uočavanja obrazaca i cjeline. 4. Relacijska razina: uočavanje odnosa dijelova i cjeline, integracija informacija u modele 5. Proširena apstraktna razina; mogućnost generalizacije i prijenosa principa u druga područja (Biggs, 1999)

Konstruktivno poravnanje (constructive alignement ) Pristup poučavanju koji podrazumijeva da planiranje kurikuluma/silabusa započinje jasnom slikom o tome što će studenti biti u stanju učiniti nakon zadovoljavanja zahtjevima kolegija, zatim slijedi utvrđivanje (poravnanje) organizacije programa, usklađivanje metoda poučavanja i na kraju se pristupa provjeri naučenog kako bi se potvrdilo je li učenje dovelo do željenih promjena u znanju, vještinama i uvjerenjima. (Biggs, 2001)

Specifičnost poravnanja u programima trajnog obrazovanja Pri određivanju pristupa učenju i poučavanju treba voditi računa o osobinama odraslih učenika: n n n kognitivnom funkcioniranju: pamćenje, učenje, kognitivni stilovi profesionalnom iskustvu i predznanju motivacijsko/afektivnim obilježjima: ciljevi, vrijednosti, očekivanja, stavovi, interesi

Primjer poravnavanja Tema i ciljna kompetencija Osposobiti studenta za Praćenje i vrednovanje postignuća učenika Ishod učenja Student će moći: Načini učenja Metode poučavanja 1. Objasniti 1. Slušanje 1. Izlaganje svrhe različitih vrsta vrednovanja 2. Prepoznati nastavničke pristranosti 3. Formulirati kriterije ocjenjivanja 4. Konstruirati test znanja 5. Dati konstruktivan feedback 6. Provesti samovrednovanje poučavanja izlaganja, čitanje literature, bilježaka 2. Analiza radova i opažanje modela 3. Analiza primjera i uvježbavanje 4. Čitanje literature i uvježbavanje 5. Opservacijsk o učenje / učenje po modelu 6. Sistematsko opažanje/zaključiv anje / rasprava 2. Video, grupna rasprava 3. Suradničk o učenje 4. Zadatak čitanja i analiza primjera 5. Modeliranj e ponašanja 6. Izlaganje i uvježbavanje refleksivnog mišljenja Optere -ćenje ECTS 5 Način praćenja provjere 1. Ese j 2. Kviz 3. Prika z primjera 4. Proj ekt 5. Dem onstracij a 6. Dnev

Prednosti upotrebe ishoda učenja Za učenike: n n Vođenje kroz proces učenja Razjašnjenje očekivanih ishoda Razumijevanje zahtjeva i obveza u programu Mogućnost praćenja vlastitog napretka u programu Za nastavnike: n n n Preusmjeravanje od pristupa usmjerenog na sadržaj na postignuće učenika Pomoć nastavniku u artikuliranju zahtjeva nastavne jedinice Jačanje veze između ciljeva i vrednovanja postignuća Za poslodavce: n n Veća vidljivost i jasnije razlikovanje akademskih programa Pomoć poslodavcima u prepoznavanju stečenih kompetencija ( Vincent, 2008, Kreger, 2008) 32

“Education is what survives when what has been learned has been forgotten. " B. F. Skinner 1904 -1990 Hvala na pažnji!