KOMPETENCIJE ZA OBRAZOVNI RAD SA ODRASLIMA U SVJETLU

KOMPETENCIJE ZA OBRAZOVNI RAD SA ODRASLIMA U SVJETLU GLASSEROVE TEORIJE POTREBA Međunarodni andragoški simpozij: Ključne kompetencije i učenje odraslih Biograd na Moru, 16 -17. 5. 2013. Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 1

Kompetencije kao imenice o o o Kompetencije se često izjednačavaju sa znanjem i vještinama, a zapravo predstavljaju sposobnost susretanja kompleksne stvarnosti u kojoj treba obaviti određeni posao Sposobnost smo navikli posmatrati kao urođeni fenomen, nadarenost za nešto – no, sposobnost se može razvijati Sposobnost je moć – ovu odrednicu često zaboravljamo, “skromno” je “guramo pod tepih” Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 2

Pedagoške i andragoške kompetencije – sličnosti i razlike Potječu od sličnosti i razlika u učenju djece i odraslih: o Slika o sebi – zavisnost Vs. samousmjerenost o Iskustvo – malo, vrijedno Vs. obimno o Spremnost za učenje – biloški razvoj, socijalni pritisak Vs. uloge, razvojni zadaci o Orijentacija u vremenu – odložena Vs. trenutna primjena znanja o Orijentacija u učenju – predmetna Vs. problemska Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 3

ISSA pedagoški standardi – primjenjivi u andragogiji? o o o o Kvalitetna interakcija u odgojnom procesu Rad sa obitelji i zajednicom Inluzija, život s razlikama i ljudska prava Planiranje i vrednovanje Strategije poučavanja Poticajno okruženje za učenje Profesionalni razvoj n Pitanje: KAKO EDUKATORA PRIPREMITI ZA PRIMJENU OVIH PRINCIPA U RADU S ODRASLIMA? Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 4

Za što treba biti kompetentan andragog? o o o o Stvaranje klime uvažavanja, suradnje i ležernosti u nastavnom radu Uzajamno planiranje skupa s polaznicima Zajedničko definiranje potreba svih sudionika u edukaciji Pregovaranje o ciljevima edukacije (osobnim, poslodavčevim, edukatorovim) Problemska, a ne predmetna orijentacija u curriculumu Istraživačke tehnike, poduka dekonstrukciji informacije Zajedničko, uzajamno vrednovanje sudionika Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 5

Glasserova teorija potreba u službi obrazovanja odraslih o o o Egzistencija – hrana, zrak, voda. . . – kakvi su uvjeti edukacije (fizički prostor, smjena rada i odmora)? Ljubav i pripadanje – prostor, sadržaj, ljudi ili predmeti koji su osobni – kakve veze sadržaj edukacije ima sa ulogama polaznika? Sloboda – izbor postupaka, kretanja, načina rada, skupine u kojoj jesam – kako obaviti zajedničko planiranje, dijagnozu potreba, redefiniranje ciljeva, vrednovanje? Zabava – radost, veselje i opuštenost s kojima činim to što činim – kako primijeniti metodiku usmjerenu na polaznika, istraživačke tehnike, spoznajnu dekonstrukciju-konstrukciju? Moć – kompetencija, sposobnost, poštovanje zajednice za ono što mogu i znam – kako će se promijeniti polaznikova kvaliteta života s obzirom na edukaciju kroz koju prolazi? Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 6

Praktičan primjer za ilustraciju: izobrazba nastavnika na FF UNSA o Nekad o Sad n n n Predmetna orijentacija Usmjerenost na nastavnika Vremenska orijentacija: sloboda bez reda Ispitna situacija: krajnje instrumentalizirana Planiranje i izvedba: profesorocentrična n n Problemska orijentacija (samoprocjena obrazovnih potreba) Usmjerenost na polaznika (uloge) Vremenska orijentacija: sloboda u zajedničkom uspostavljanju reda Ispitna situacija: zajednički pregovori o kriterijima, vrijeme neograničeno, uzajamno vrednovanje Planiranje i izvedba: uz učešće sudionika Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 7

Kompetencije nastavnika o Staro, predmetno utemeljeno polazište: ija c ak r te Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo in Met uz Ψ Komp Did Uč e n j ei p o d uka Ped no je j pre ca žen i d t pod metn po kru ruč o o je cjeloživotno ijska Komp učenje c a m r o f in ost n e pism kl n Pedagoškopsihološke kompetencije Didaktičkometodičke kompetencije Novo, problemski utemeljeno polazište: in n o 8

SISTEMSKE KOMPETENCIJE o o o o o Sposobnost primjene znanja u praksi Sposobnost učenja Sposobnost prilagodbe novome Sposobnost stvaranja novih ideja Sposobnost vođenja (umjesto upravljanja) Sposobnost razumijevanja u kontekstu Spoosobnost neovisnog rada Sposobnost kreiranja projekata, pokretačkog i poduzetničkog duha Sposobnost razumijevanja kvalitete Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 9

INSTRUMENTALNE KOMPETENCIJE o o o o Sposobnost analize i sinteze Sposobnost planiranja i organiziranja Sposobnost prepoznavanja općeg znanja u osnovnom profesionalnom znanju Sposobnost rukovanja računalom Sposobnost korištenja informacija Sposobnost rješavanja problema Sposobnost odlučivanja (izbor) Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 10

INTERPERSONALNE SPOSOBNOSTI o o o o Sposobnost uvida i samouvida (kritičko posmatranje) Sposobnost za timski rad Sposobnost kvalitetne komunikacije (interpresonalne vještine – aktivno slušanje, na pr. ) Sposobnost komunikacije sa neekspertima iz svoje i drugih oblasti Sposobnost prihvaćanja raznolikosti Sposobnost rada u međunarodnom okruženju Sposobnost balansirane posvećenosti poslu (etika odnosa prema sebi i drugima) Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 11

Predmeti i kompetencije predm. Okvir realizacije TEORIJA PRAKSA ZADACI ZA SAMOST. R. ISPIT PEDAGOGIJA PSIHOLOGIJA DIDAKTIKA METODIKA Sistemske kompetencije Instrumentalne kompetencije n te e mp o ek n l na Instrumentalne kompetencije o s r e rp e t In Sistemske kompetencije Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 12

Iako postoje 4 bazična predmeta, polazi se od uloga. . . Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 13

. . . i potreba koje se samoprocjenjuju. . . Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 14

Uloge i samoprocjena obrazovnih potreba o o Vizualizacija različitosti koje treba posložiti u jedinstvenu programsku cjelinu Samoprocjena obrazovnih potreba: n Od 158 odgovora: vještina komunikacije 65, strategije učenja i podučavanja -58, cjeloživotno učenje -28, inkluzivno obrazovanje – 7, informacijska pismenost – 4 n Riječima: “inkluzija nije naše područje” i “znamo raditi na računaru” Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 15

Primjer promjene u stavu o obrazovnoj potrebi za informacijskom pismenošću o o o Postoji razlika između informatičke i informacijske pismenosti Postoji razlika između informacijskog društva i društva znanja Važno je znati temeljne ciljeve IP i značenje koncepta “učiti kako učiti” Bibliotekar je informacijski stručnjak koji mi može pomoći u radu s učenicima Odmah ću: n Raditi na vlastitoj i učeničkoj IO, staviti akcent na smisao znanja kojemu podučavam, uputiti učenike na literaturu, važnost provjere izvora i samostalno traganje, okušati se u korištenju metapretraživača, koristiti tezauruse, razgovarati s bibliotekarom o postojećim pretplatama na baze podataka, napraviti stranicu s učenicima, apelirati na nezadržavanje informacije jer se ona dijeljenjam umnožava i raste joj vrijednost Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 16

Razumijevanje potreba u obrazovanju odraslih o o o o Čini edukaciju ugodnim iskustvom Daje osjećaj kontrole polaznicima Nastavnikovu ulogu humanizira Jača grupnu koheziju Omogućava promjenu stava polaznika bez agresivnog prodora u postojeće stavove Upotpunjava teorijski okvir unutar kojega se odvija obrazovanje odraslih Naglašava poruku voditelja: “MENI JE STALO - A VAMA? ” Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 17

Izvori o o o Despotović, M. (2000), Igra potreba – andragoške varijacije, Institut za pedagogiju i andragogiju, Filozofski fakultet, Beograd Glasser, W. (2000), Teorija izbora, Alinea, Zagreb Mavrak, M. & Hajdapašić, L. (2012), Informacijska pismenost i pedagoško obrazovanje nastavnika, Zbornik radova sa 6. savjetovanja o reformi visokog obrazovanja, Univerzitet u Sarajevu, Sarajevo Pastuović, N. (1999), Edukologija, Znamen, Zagreb Slatina, M. (2005), Od individue do ličnosti, Dom štampe, Zenica Dr. sci. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet, Sarajevo 18