PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI Pretpostavka kvalitetne nastave

PRIMJENA BLOOMOVE TAKSONOMIJE U NASTAVI

Pretpostavka kvalitetne nastave • uspjeh učenika 20 -40% ovisi o kvaliteti nastave • ona ovisi o kvaliteti pripreme • polazi se od teoretskih okvira: pretpostavke o tome - što djeca trebaju naučiti (ishodi učenja) - na koji način će to najbolje postići

Obrazovni ciljevi i ishodi učenja • Obrazovni ciljevi ili postignuća opisuju što učitelj čini da bi učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja. (zapamtiti, znati, razumjeti, cijeniti, upoznati, naučiti, osvijestiti, vrednovati, …općenitiji glagoli) • Iskazi koji opisuju odgojno-obrazovne sadržaje – nastavne teme • Ishodi učenja predstavljaju iskaze kojima se izražava što učenik treba znati, razumjeti i/ili biti u mogućnosti učiniti nakon što završi određeni proces učenja. (napraviti, analizirati, komentirati, definirati, opisati… specifični, aktivni glagoli) • Usmjereni na učenike i njihove aktivnosti

Ishodi učenja pomažu… • učenicima shvatiti što se od njih očekuje – ključna znanja predmeta • olakšavaju proces učenja • olakšavaju proces provjere znanja (naučenog) • postaju mjerni pokazatelji u kontekstu vrednovanja • nastavnicima da točno definiraju činjenična znanja, vještine i stavove koje bi učenici trebali znati na kraju određenog razdoblja učenja • roditeljima, budućim srednjoškolcima i studentima, poslodavcima informirajući ih o vještinama i kompetencijama stečenim tijekom školovanja

Vrste teoretskih okvira • Osobne teorije – temelje se na osobnom iskustvu - emocionalno obojene pod utjecajem predrasuda i stereotipa veća vjerojatnost pogrešnih sadržaja i postupaka djeci se može nanijeti šteta • Znanstvene teorije – temelje se na rezultatima istraživanja i analiza (nadilaze osobno iskustvo) vjerojatnost pogreške manja

Teoretski okvir za planiranje nastave BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA • jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za –planiranje –pripremu –vrednovanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja • Kirkpatrikov model vrednovanja učenja (Kirkpatrick learning evauation model) , 1959. je podjednako raširen. • nastala je tijekom 50. tih god. 20. stoljeća (1948. – 1956. ) • revidirana 1990. god. (Anderson i Krathwohl, 2001. ).

Kategorije (područja) učenja • znanje i umijeće su ishod ili produkt mišljenja • mišljenje se odvija u mozgu i tu su pohranjena znanja (nisu direktno opažljiva i mjerljiva) - o njima zaključujemo na temelju opažljivog ponašanja (onoga što učenik pokaže) • (tim „obrazovnih psihologa“ predvođen Benjaminom Bloomom) analizirao intelektualna ponašanja pomoću kojih se stječu akademska znanja • intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije koje predstavljaju PODRUČJA UČENJA – jednako važna, povezana, preklapaju se: a)kognitivno (intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje) b)afektivno (osjećaji ili odnos ili stav) c)psihomotoričko (fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)

Razine znanja – kognitivno područje • unutar svakog područja obrazovni ciljevi razvrstani u kategorije koje predstavljaju RAZINE ZNANJA • poredane hijerarhijski na temelju težine ili složenosti • nivoi napredovanja u učenju STVARATI PROSUĐIVATI • rastu u težini od najjednostavnijih ANALIZIRATI i najkonkretnijih do sve složenijih i apstraktnijih PRIMIJENITI (učenik čija je izvedba na višoj razini znanja demonstrira SHVATITI korištenje složenijih DOSJETITI SE misaonih operacija) • ne može se prijeći na višu razinu dok nije savladana prethodna

I. DOSJETITI SE • najniža razina znanja • znanje na toj razini predstavlja mogućnost dosjećanja i definiranja pojmova u naučenom obliku • ne podrazumijeva nužno razumijevanje naučenog (dijete može prepoznati i ponoviti ono što je vidjelo, čulo, pročitalo, . . . u izvornom obliku, a da to ne razumije) • bez razumijevanja - gradivo je neupotrebljivo - brzo se zaboravi - ne potiče intelektualni razvoj - ni motivaciju za samoinicijativno i samostalno učenje

II. SHVATITI • viša razina znanja - podrazumijevanje • informacije koje se razumiju mogu se promijeniti iz jednog oblika u drugi • to se očituje kao mogućnost: - uočavanja i povezivanja glavnih ideja - prepričavanja i objašnjavanja svojim riječima - sažetog prikazivanja - opisivanja tijeka događaja ili procesa - prevođenja - razvrstavanja u kategorije na temelju zadanog obilježja - davanja primjera za neki pojam ili princip - izvođenja logičnih zaključaka na temelju informacija

III. PRIMIJENITI • znanje te razine uključuje poopćavanje (korištenje apstrakcija) • može se samostalno primjenjivati • unutar i / ili van konteksta u kojem je stečeno • na rutinski i / ili nov način koji dijete nije vježbalo (dijete može odabrati i primijeniti podatke i principe za rješavanje problema ili zadatka u drugom području uz minimum vođenja)

IV. ANALIZIRATI • osoba može rastavljati informacije na dijelove kako bi se utvrdili i razumjeli odnosi među njima • tako može: • • otkriti organizacijske principe uzroke i posljedice izvesti dokaze i zaključke podržati generalizacije uočiti obrasce prepoznati skriveno značenje razlikovati činjenice i zaključke

V. PROSUĐIVATI • mogućnost procijenjivanja valjanosti ideja i/ili kvalitete uratka na temelju poznatih kriterija • osoba može: • usporediti i pronaći sličnosti i razlike među idejama • otkriti nekonzistentnost unutar procesa ili produkta • otkriti prikladnost postupka s obzirom na zadatak ili problem • dokazati vrijednost • izabrati mogućnost i argumentirano obrazložiti

VI. STVARATI • mogućnost kreativnog ili divergentnog korištenja postojećeg znanja za stvaranje nove cjeline (kombiniranje poznatih dijelove u novu cjelinu) • osoba može: - stvarati nove ideje i rješenja izvoditi generalizacije na temelju dobivenih podataka povezati znanje iz različitih područja uočavati nove obrasce

Korištenje sposobnosti niže razine • prve dvije razine znanja • i razina jednostavnije primjene izvježbanih postupaka opisuju mišljenje niže razine STVARATI - dosjećanje PROSUĐIVATI - reprodukcija ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE

Korištenje sposobnosti više razine • složenija primjena znanja (primjena znanja van konteksta učenja na nov i neizvježban način) i zadnje tri razine zahtijevaju korištenje mišljenja višeg reda i najsloženije intelektualne funkcije – prikupljanje i uređivanje podataka – traženje pretpostavki – promatranje STVARATI – uspoređivanje – klasificiranje PROSUĐIVATI – zamišljanje – postavljanje hipoteza ANALIZIRATI – kritiziranje – sažimanje PRIMIJENITI – kodiranje – tumačenje SHVATITI – zaključivanje – rješavanje problema DOSJETITI SE – poopćavanje – kombiniranje činjenica i ideja – rekonstruiranje i reorganiziranje informacijskih cjelina

Mogućnost dolaženja do razine kreativne primjene • ishod ovakvog rješavanja problema je nepredvidiv i time kreativan • najinteligentniji (daroviti) učenici ponekad mogu i bez adekvatne stimulacije doći do najviše razine znanja (1 -3% učenika) STVARATI PROSUĐIVATI ANALIZIRATI PRIMIJENITI SHVATITI DOSJETITI SE • ta razina moguća i za većinu (prosječnih) učenika uz dobro programiranu i metodički valjano realiziranu problemsku poduku • učiteljev zadatak je da pripremi aktivnosti ili okruženje koje će omogućiti učenicima korištenje mišljenja više razine

Važnost korištenja viših razina znanja • u ispitima i provjerama znanja se najčešće traži dosjećanje i reprodukcija informacija • najčešća pitanja : Nabroji. Reci što? Kada? Tko? Opiši. Zaokruži. … • za rješavanje životnih problema nije dovoljno dosjećanje i reprodukcija nužno je razvijati sveukupne potencijale učenika važno je poticati ih da koriste širok spektar sposobnosti

Psihomotoričko područje RAZINA AKTIVNI GLAGOLI PERCEPCIJA / moć zapažanja (upotreba osjetila) Izdvojiti, uočiti, promatrati, povezati, izabrati, čuti, slušati, primijetiti, vidjeti, prepoznati, osjetiti, namirisati, okustiti, gledati, pratiti SPREMNOST (mentalna, emotivna, fizička) Objasniti, pokrenuti, nastaviti, početi, reagirati, odgovoriti VOĐENI RAZGOVOR (oponašanje i razvijanje vještine) Kopirati, oponašati, duplicirati, izvršiti uz nadzor, vježbati, ponoviti, prirediti, rastaviti, sastaviti, razdvojiti, pokušati AUTOMATIZIRANI ODGOVOR (učenik s povećanom efikasnošću, sigurnošću izvršava zadane radnje) Konstruirati, podići, voditi, provesti, ubrzati, izvršiti, konstruirati SLOŽENA OPERACIJA (automatizirano izvršavanje radnji) Izgraditi, upravljati, kontrolirati, popraviti, demonstrirati, održavati, voditi, sintetizirati, ovladati PRILAGODBA (prilagodba vještina problemskoj situaciji) Uskladiti, prilagoditi, reorganizirati, promijeniti, preokrenuti ORGANIZACIJA / STVARANJE (stvaranje novih obrazaca za posebne situacije) Konstruirati, izgraditi, sastaviti, izumiti, dizajnirati, urediti, inovirati

Kako pisati ishode učenja? 1. Poći od pitanja što je to što učenici trebaju znati i biti u stanju činiti u određenom području po završetku jedne nastavne jedinice / nastavne cjeline, stupnja obrazovanja. . . 2. Započeti s glagolom koji iskazuje učeničku aktivnost, pri čemu treba izbjegavati upotrebu glagola koji su nejasni, općeniti. 3. Definiranje ishoda učenja (učeničkih postignuća) treba obuhvatiti sve relevantne komponente Bloomove taksonomije: tri područja (znanje, vještine, vrijednosti i stavovi).

Kako pisati ishode učenja? • Neprecizni glagoli: razumjeti, osvijestiti, znati, cijeniti, zapamtiti, upoznati, naučiti, usvojiti, itd. • Ishode učenja (učenička postignuća) uvijek pisati kao mjerljive aktivnosti. • Zapisivati u obliku „Učenici će. . . ” • Izbjegavati komparative kao što su više ili bolje jer oni podrazumijevaju mjerenje znanja koje prethodi učenju, te mjerenju znanja nakon učenja. • Odabrati 5 -8 ishoda učenja za pojedinu temu i povezati ih s ciljevima i sadržajem. • Uključiti različite razine po Bloomovoj taksonomiji.

Primjer PIP Vrste tvari • Ključni pojmovi: elementarna tvar, kemijski spoj, metali, nemetali. • Obrazovna postignuća: na temelju pokusa shvatiti razliku izme�đu elementarnih tvari (metali i nemetali) i kemijskih spojeva; načiniti jednostavniju sintezu spoja iz elementarnih tvari ili razložiti neki spoj na elementarne tvari; upoznati različite vrste kemijskih spojeva (tvari) koje se rabe u kućanstvu (kiseline, lužine i soli) te s pomoću njih usvojiti pojmove kiselina, lužina i sol; shvatiti da su indikatori kiselina i lužina vrste kemijskih spojeva koji mijenjaju boju u kiselim i lužnatim otopinama (čaj, sok crvenoga kupusa, lakmus, metiloranž, fenolftalein).

Primjer PIP – ciljevi i zadaće kemije • stjecanje znanja o najvažnijim kemijskim procesima te razumijevanje kemijskih procesa i zakonitosti, • uvo�đenje u istraživanje i vježbanje primjene znanstvenih metoda (razvijanje umijeća pozorna promatranja i bilježenja pojava u prirodi ili tijekom izvo�đenja pokusa; vježbanje opisivanja rezultata; opažanja i tumačenja pojava na temelju usvojenih teorija i modela; vježbanje prikazivanja rezultata pokusa (mjerenja) tablicama i grafikonima; njegovanje i razvijanje umijeća shematskoga prikazivanja (crtanja laboratorijskoga pribora) i izradbe skica pokusa (shema), • razvijanje umijeća sigurnoga i urednoga rukovanja kemijskim priborom i kemikalijama,

Primjer PIP – ciljevi i zadaće kemije • razvijanje ekološke svijesti i odgovornosti prema radnom i životnom okruženju, • razvijanje sposobnosti opisivanja uočenih pojava (promjena), izricanja vlastitoga mišljenja i postavljanja pitanja koja potiču raspravu, • razvijanje sposobnosti logičkoga zaključivanja, apstraktnoga, kritičkog i kreativnoga mišljenja, • osposobljavanje za samostalno rješavanje problema, • osposobljavanje za timski rad (razvijanje navike timskoga rada i suradničkog učenja), • usvajanje vještine rada prema uputama i davanje uputa za rad drugima.

Utjecaj učenja na razvoj mozga • mozak se oblikuje ovisno o vrsti i količini uporabe • zahtjevi i poticaji iz okruženja mogu utjecati na IQ za +/- 20 bodova (raspon od 40 bodova) • zahtjevnija i izazovnija nastava bogatiji i složeniji mozak (rast mozga stimuliraju novi i teži zadaci) • nezahtjevna nastava dosada i „izležavanje mozga“ - učenici koji završe školu imaju 40% više veza u mozgu od onih koji su prekinuli školovanje - mozgovi onih koji se provlače kroz razrede imaju manje veza od mozgova onih koji ulažu napor u savladavanje gradiva

Važnost procesa učenja (aktivnosti učenika) • razvoj mozga posljedica je procesa učenja i rješavanja problema, a ne poznavanja rješenja • nije važno poznaje li dijete točne odgovore i rješenja, već kako je došlo do spoznaja - je li vlastitom aktivnošću došlo do spoznaja - koliki je trud uložilo u to - koje je sposobnosti koristilo • tijekom planiranja i programiranja nastave sve veća pažnja pridaje se odabiru odgovarajućih aktivnosti učenika

Važnost operacionaliziranja obrazovnih ciljeva • jasno i jednoznačno definirati u terminima opažljivog ponašanja • OPERACIONALIZIRANI CILJ = očekivani ISHOD UČENJA učitelju i učenicima potpuno jasno što učenici trebaju naučiti lakše birati zadatke za provjeru kvalitete znanja različitih razina (ishoda učenja/poučavanja) učenici postižu bolje rezultate veća objektivnost procjene kvalitete znanja

Način operacionaliziranja obrazovnih ciljeva • u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su - ciljevi učenja i - ključni glagoli (opisuju aktivnosti učenika) • odabere se nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se aktivnosti učenika – kroz koje mogu steći znanje te razine i – pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano znanje

Zamjerke Bloomovoj taksonomiji • na višim razinama znanja neki glagoli se ponavljaju unutar različitih razina • istraživanja su potvrdila hijerarhiju, ali nije sigurno je li viša razina znanja razina sinteze ili evaluacije - ovisi o konkretnoj situaciji

Važnost diferencijacije • motivirani za rad s optimalno teškim zadacima (ni prelagani, ni preteški) – nešto malo iznad trenutnog spoznajnog stupnja - prelagani zadaci dosada - preteški zadaci odustajanje (ne mogu ih riješiti) - ponavljani neuspjeh gubitak samopouzdanja/interesa • postupno im se daju sve zahtjevniji zadaci - postupno se podiže razina misaonog funkcioniranja (postepeno koriste sve složenije i apstraktnije misaone operacije za rješavanje problema) potiče se razvoj mozga - održava se motivacija za rad

Utvrđivanje optimalnog vremena za obradu pojma • nema recepata što i koliko može dijete određene dobi • postoje orijentacijski podaci o tome • optimalno vrijeme za obradu pojma treba utvrditi u individualnom radu s djetetom nužno sustavno praćenje napredovanja svakog učenika i pravljenje bilješki o tome

Koliko tradicionalna škola potiče razvoj sposobnosti učenika? • tradicionalna škola iskorištava spontano razvijene potencijale učenika (ili potencijale čiji razvoj stimulira obitelj) - mogla bi poticati njihov razvoj i omogućiti napredovanje i djeci koja nisu dovoljno stimulirana kod kuće - u 7. i 8. r OŠ postotak „pravih“ odličnih učenika (opći uspjeh odličan bez ocjena iz „odgojnih“ predmeta): oko 25% - postotak djece koja s 14 godina (7. - 8. razred) imaju razvijeno formalno-logičko mišljenje: 25% - je li podudarnost slučajna ili naša škola uglavnom prati, a nedovoljno potiče razvoj kognitivnih sposobnosti

Odgovornost škole za razvoj potencijala učenika • količina i kvaliteta živčanih veza u mozgu 30 -60% ovise o nasljeđu, a 40 -70% o utjecaju okoline • učenici u školi i po 7 sati dnevno + učenje kod kuće (175 dana u godini) greške pri poučavanju mogu imati daleko ozbiljnije posljedice za djecu nego ranije obaveza svakog učitelja da se u radu rukovodi suvremenim znanstvenim spoznajama o načinu i mogućnostima učenja djece određene dobi

Kraj!