KOMUNIKACIJA S ODRASLIMA U SVJETLU OPELJUDSKIH POTREBA Udruenje

KOMUNIKACIJA S ODRASLIMA U SVJETLU OPĆELJUDSKIH POTREBA Udruženje prevoditelja Sarajevo, 7. aprila/travnja, 2012. Dr. Mirjana Mavrak Odsjek za pedagogiju, Filozofski fakultet Sarajevo mmavrak@yahoo. com Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 1

Tko sam JA? p Upišite svoje odgovore. . . Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 2

Zašto sam danas ovdje? p UČENJE ODRASLIH I UČENJE DJECE n n n Dijete osjeća svoju ovisnost o odraslima – odrasli su svjesni svoje slobode i samostalnosti Dijete nema bogato iskustvo – odrasli raspolažu rezervoarom akumuliranog životnog iskustva Dječija spremnost za učenje je često povezana sa odnosom sa vanjskim autoritetom – učenje odraslih je determinirano socijalnim ulogama Dijete odlaže primjenu znanja – odrasli su koncentrirani na korisnost sadržaja Dijete usvaja novo znanje - odrasli reinterpretiraju staro znanje Dijete sebi dozvoljava grešku – odrasli su u stanju ambivalencije i anksioznosti Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 3

Razlozi našeg dolaska – veza sa našim potrebama p Definiranje u tehnički preciznom značenju: Potreba je pojam kojim označavamo stabilnost određenih biohemijskih uvjeta na razini stanica u tkivima jednog organizma ili stabilnost unutarnje sredine (Integralni metod, grupa autora, Zagreb, 1994) Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 4

HOMEOSTAZA kao unutarnje stabilno stanje p Promjena jednog ili više uvjeta u unutrašnjosti ili okolini dovodi do neravnoteže u organizmu – narušava se homeostaza i organizam je u stanju potrebe p Temeljne homeostatske potrebe: n n n p Potreba za zrakom Potreba za vodom Potreba za hranom No, “temelj” je osnova za “nadgradnju” Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 5

KURT LEWIN – uvod u pojam potreba Potreba je središnja motivacijska varijabla, specifična želja koja oslobađa energiju i generira silu određene jačine i određenog smjera p Ljudske potrebe možemo identificirati sa nedostatkom i povezati sa pojmom opće dobrobiti čovjeka p Ljudske potrebe ne možemo identificirati sa željama – postoji razlika. . . p Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 6

GLASSER – TEORIJA POTREBA ZA PREŽIVLJAVANJEM ZABAVA PRIPADANJE MOĆ SLOBODA Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 7

PRIPADANJE I LJUBAV p Vjerujem da drugi brinu o meni p Drugi primaju moju pažnju i uzvraćaju na isti ili sličan način p Imam prijatelje/obitelj. . . p Brižan sam i briga mi je uzvraćena p Pripadam prostoru, ljudima, stvarima. . . I meni nešto ili netko pripada bez prisile Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 8

MOĆ I KOMPETENCIJA p p p p Drugi me ljudi priznaju. Okolina cijeni moje znanje, misli da mogu nešto učiniti ili reći, ljudi slušaju. . . Osjećam da je to što znam, činim ili govorim važno i drugima. Moć nema moralnosti (nije ni dobra ni loša) – način na koji ostvarujem moć može biti dobar ili loš – kako (zlo)rabim svoju moć? Jesam li nasilan/nasilna? Ugrožavam li druge ljude svojim postupcima? Kako da ostvarim potrebu za moći bez ugrožavanja potrebe za pripadanjem? Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 9

SLOBODA p p p p p Vjerujem da mogu raditi i misliti bez ograničenja Drugi žele istu slobodu kao i ja: kako izbjeći sudar s njihovom potrebom? Pravim kompromis između potrebe za slobodom i potrebe za pripadanjem Ljudi koje volim nisu u konfliktu sa mnom zbog mojih izbora Slobodno biram kako ću živjeti Biram svoje prijatelje i poznanike Pišem i čitam ono što me zadovoljava Biram mjesto odmora Svjesna sam Dr. tuđe potrebe za slobodom Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 10

ZABAVA p Upuštam se u ponašanja kojima je osnovna svrha uživanje p Smijeh i dobro raspoloženje prisutni su kod svih sudionika tog ponašanja p Zabava mi je korisna: opuštam se i učim p Da bi mi bilo zabavno nije/jeste mi neophodan netko drugi Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 11

Čemu služi ova spoznaja? p p p Razumjeti svoje i potrebe drugih ljudi je ključ razumijevanja među ljudima Prevoditelj je most u razumijevanju – podučavati nekoga jeziku znači podučavati ga razumijevanju Razumijevanje potreba je osnovno komunikacijsko andragoško umijeće Ciljevi komunikacije kao i obrazovni ciljevi se doimaju umjetnim ako ne odgovaraju na potrebe polaznika Potrebe i komunikacija se prožimaju i nema razumijevanja jednoga bez drugoga Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 12

DEFINICIJA KOMUNIKACIJE Komunikacija je namjerno ili nenamjerno, svjesno ili nesvjesno, planirano ili neplanirano slanje, primanje i djelovanje poruka unutar neposrednih, licem u lice odnosa među ljudima (Pavao Brajša, Pedagoška komunikologija, 1994) p Najvažniji aspekt komunikacije: uspješnost – želja svakog čovjeka p Suština ljudske komunikacije: međuljudski odnos p Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 13

KVALITETA KOMUNIKACIJE 1 p Kvalitetu je teško definirati – čim se krećemo u području atribucije, svako ima svoj pridjev za kvalitetu p Kvalitetno je ono što zadovoljava naše potrebe i čini nas ispunjenim p Kvaliteta se izgrađuje u procesu socijalizacije – tu učimo individualne i socio-kulturne temeljne tipove međuljudskih odnosa Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 14

KVALITETA KOMUNIKACIJE 2 p Kvaliteta međuljuskih odnosa ovisi, pored ostalog, i od kvalitete komunikacije – otvorenost za komunikaciju kao preduvjet ostvarenja komunikacijskog procesa p Istraživanje kvalitete – što teže definiranje, to teže istraživanje! p Kako pojmiti kvalitetu? Kako sistematski upoznati kvalitetu komunikacijskog procesa? Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 15

Paul Watzlawick – Pravila komunikacije kao elementi kvalitete 1. 2. 3. 4. 5. Nemoguće je ne komunicirati Svaka komunikacija ima sadržajni i odnosni aspekt Karakter odnosa uvjetovan je interpretacijom komunikacijskih tokova Komunikacija može biti digitalna i analogna Tok međuljudskih odnosa može biti simetričan i komplementaran Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 16

UPOTREBNA VRIJEDNOST TEORIJSKOG POIMANJA p p p Svako navedeno pravilo je jedno područje posmatranje i djelovanja Pomaže razumijevanju suštine komunikacijskog procesa – lakše je planirati akciju U konfliktnoj situaciji olakšano se snalazim – ako se propitujem preko Watzlawikovih pravila, lakše shvaćam i sebe i “drugu stranu” Probleme rješavam bez okrivljavanja, nekritičnog stava prema sebi i drugome Pomjeram fokus konflikta sa osobe na proces Shvaćam da konflikt bogati moje odnose, jer bez toga nema prirodnog ljudskog razvoja – osnažujem kognitivno i ovladavam emocijama Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 17

Odgovornost za uspješnost komunikacije p Naše ponašanje je sazdano od 4 komponente: n n p p Fiziologija Emocije Misli Akcija Grupe klijenta JA, prevoditelj, nastavnik, komunikator Ponašanje je kao auto na prednji pogon: fiziologija i emocije su kao dva zadnja kotača što daju pokretačku snagu i guraju ”auto”, ali misli i akcija daju smjer Auditorij, kretanju polaznik, klijent Prednji kotači su pod kontrolom “vozača”: volan INTERAKCIJA I okrećem gdje JA želim, ne KOMUNIKACIJA okreće ga nitko drugi. . . Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo MEĐULJUDSKI ODNOS 18

KOMUNIKACIJA JE. . . p p p Hipotetski konstrukt – neuhvatljiva, nevidljiva Ima elemente preko kojih je možemo analizirati – ima svoju statiku Uvijek proces u kontekstu – ima svoju dinamiku Posvojena od strane mnogih znanosti, a korijeni su u čovjeku samom To uspješnija što se manje bavimo pitanjem kome pripada, a više pitanjem kako je učiniti boljom i kvalitetnijom za čovjeka Dr. Mirjana Mavrak, Filozofski fakultet Sarajevo 19