MOTIVACIJA KOMUNIKACIJA U MENADMENTU Motivacija se moe definirati

MOTIVACIJA KOMUNIKACIJA U MENADŽMENTU

Motivacija se može definirati kao skup procesa koji potiču, usmjeravaju i održavaju ljudsko ponašanje prema nekom cilju.

Motivacija Na individualnu motivaciju u organizaciji djeluje puno faktora no moguće ih je grupirati u 4 temeljne skupine: -Individualne osobine : percepcija, očekivanja, vrijednosti, stavovi, potrebe, aspiracije, preferencije, demografske i socijalne osobine -Karakteristike posla: vještine i znanja koja se zahtjevaju, raznolikost, zanimljivost, autonomija, feedback, nagrade -Organizacijski kontekst: suradnici, menadžer, radni uvjeti, politika nagrađivanja, individualne nagrade, organizacijska kultura i klima. -Šira društvena okolina – standard društva, sustav vrijednosti, društveno-ekonomski razvoj.

Teorije motivacije Sadržajne i procesne : Sadržajne: Maslowljeva hijerarhija potreba Teorija dva faktora Procesne: Teorija postavljanja ciljeva Teorija pravednosti/jednakosti Teorija očekivanja

Motivacija Osnovni proces sadržajnih teorija motivacije bazira se na tri osnovna elementa: više se baziraju na identifikaciju i klasifikaciju potreba koje potiču ljude da djeluju na određeni način a manje na proces. ◦ Potreba ◦ Akcija ◦ Cilj Nezadovoljena potreba Želja Akcija Zadovoljena potreba

Maslowljeva hijerarhija potreba Potreba za samopotvrđivanjem Potreba za poštovanjem Potrebe za pripadanjem Potrebe za sigurnošću Fiziološke potrebe

Maslowljeva hijerarhija potreba Fiziološke potrebe su potrebe za hranom, vodom, zrakom, odjećom i stanovanjem. Potreba za sigurnošću su potrebe za fizičkom i psihološkom sigurnošću, za zaštitom od vanjske opasnosti. Stalnost zaposlenja, zdravstvena zaštita, mirovinsko osiguranje, zaštita integriteta i slično.

Maslowljeva hijerarhija potreba Potrebe za pripadanjem su potrebe za pripadanjem obitelji, organizaciji, društvu, naciji, religiji, ljubavi i prijateljstvu koje se u društvu. Potreba za poštovanjem su potrebe za poštovanjem od strane drugih i za samopoštovanjem što proizlazi jedno iz drugog. Ostale potrebe ove vrste su potrebe za reputacijom, prestižom, statusom, moći i priznanjem. Potrebe za samopotvrđivanjem su potrebe za osobnim razvojem, samoostvarenjem i realizacijom osobnih potencijala.

Maslowljeva hijerarhija potreba Postoji hijerarhija od pet potreba ili pet razina potreba. U prvotnoj verziji pojedinci se ne mogu pomaknuti na sljedeću viši hijerarhijsku razinu dok potrebe na trenutnoj razini nisu zadovoljene. (modificirano) Kada se pojedina potreba zadovolji, sljedeća potreba postaje dominantnom potrebom. Pomicanje preko hijerarhijskih razina moguće je jedino prema navedenoj hijerarhiji.

Maslowljeva hijerarhija potreba Zadovoljavanje navedenih potreba odvija se odgovarajućim redoslijedom pa najjače motivacijsko djelovanje imaju nezadovoljene potrebe (potrebe više razine).

Teorija dva faktora Dva faktora ◦ Potrebe niže hijerarhijske razine (higijenske potrebe, ekstrinzični motivatori) ◦ Potrebe višeg stupnja (pravi faktori motivacije, intrinzični motivatori)

Teorija dva faktora Higijenske potrebe –ekstrinzični faktori Plaća Radni uvjeti Menadžeri Sigurnost posla Beneficije Politika organizacije Dobra organizacija ekstrinzičnih motivatora otklanja nezadovoljstvo Intrinzični faktori Izazovan posao Postignuće i uspjeh Odgovornost Mogućnost razvoja Priznanje i napredovanje

Teorija dva faktora Nema nezadovoljstva HIGIJENSKE POTREBE Nezadovoljstvo

Teorija dva faktora Visoka motivacija INTRINZIČNI FAKTORI • Postignuće • Priznanje • Razvoj • Odgovornost • Napredovanje Nema motivacije

Teorija postavljanja ciljeva Proces određivanja ciljeva IMA VAŽAN MOTIVACIJSKI ASPEKT Osnovna ideja ove teorije je da ljudi uspoređuju svoje trenutne sposobnosti sa sposobnostima potrebnim za uspješno ostvarenje cilja Ciljevi kao motivator bi trebali biti: ◦ Jasno određeni ◦ Teški, ali dostižni ◦ Da posluže kao osnova za pružanje povratne informacije o stupnju postignuća

Teorija pravednosti/jednakosti Ova teorija kaže da su ljudi motivirani kroz uspoređivanje sa drugim ljudima sa kojima rade. Osnovni elementi: ◦ ◦ ◦ Osoba koja se uspoređuje Osoba sa kojom se uspoređuje(referentna osoba) Vlastiti input Vlastiti output Input referentne osobe Output referentne osobe

Teorija pravednosti/jednakosti Kao rezultat uspoređivanja vlastitih inputa i outputa sa inputima i outputima referentne osobe javlja ju se: ◦ Jednakost ◦ Nejednakost zbog preplaćenosti ◦ Nejednakost zbog potplaćenosti

Teorija pravednosti/jednakosti Jednakost Vlastiti input Input referentne osobe Vlastiti output Output referentne osobe Nejednakost zbog potplaćenosti Vlastiti input Input referentne osobe Vlastiti output Output referentne osobe Nejednakost zbog preplaćenosti Vlastiti input Input referentne osobe Vlastiti output Output referentne osobe

Teorija pravednosti/jednakosti Kad su zaposleni preplaćeni ili potplaćeni oni mogu: ◦ ◦ ◦ Promjeniti svoje inpute Promjeniti svoje outpute Promjeniti percepciju vlastitih inputa i outputa Promjeniti percepciju inputa i outputa referentne osobe Promjeniti referentnu osobu sa kojom se uspoređuju Promjeniti posao ili organizaciju

Teorija pravednosti/jednakosti Nezadovoljstvo Promjena inputa ili outputa Promjena percepcije Preplaćenost Povećati vlastiti input Uvjeriti sami sebe da ili smanjiti vlastiti ste zaslužili output rezultat koji ste dobili Potplaćenost Smanjiti vlastiti input Uvjeriti sami sebe da ili povećati vlastiti su inputi referentne output osobe stvarno veći od vlastitih inputa

Teorija očekivanja Ova teorija se bavi motivacijom u ukupnoj radnoj sredini Osnovni elementi ove teorije su tri vrste vjerovanja: ◦ Očekivanje – uloženi trud će donijeti rezultate ◦ Instrumentalnost – rad će biti nagrađen ◦ Valentnost – nagrada se percipira kao vrijedna Očekivanj e Instrumentaln ost Valentnost

Komunikacija Veoma važna za uspješan rad organizacije Tri ključna razloga važnosti menadžerskih komunikacija ◦ Nemogućnost uspješnog zajedničkog rada bez dobrog sustava i načina komunikacije ◦ Veliki dio vremena i energije menadžeri provode u komunikaciji ◦ Značajan negativni efekt uslijed lošeg, neadekvatnog komuniciranja

Komunikacija predstavlja proces u kome se informacije, odnosno verbalni i neverbalni simboli razmjenjuju između dvije ili više osoba Usmena –verbalna komunikacija i neverbalni govor Pisana komunikacija.

Komunikacija q. Usmena komunikacija prednosti: brza, fleksibilna, trenutačna prilagodba poruke razini razumijevanja primatelja, osobna i dvosmjerna nedostaci: manje vremena za promišljanje, nema trajnog zapisa, buka , trema od obraćanja širem auditoriju, vremenski zahtjevna q. Pisana komunikacija-prednosti: preciznije informacije, manje nesporazuma, pisana bilješka kao dokaz, bolja za dogovaranje oko bitnih ili zahtjevnih dijelova poruke nedostaci: izostanak istovremene povratne informacije, ne uključuje neverbalnu komunikaciju, jednostrana, otuđuje ljude. q. Važnost slušanja-vještina slušanja- ‘upravljanje šetanjem unaokolo’

Komunikacija Pravci komunikacije: ◦ Komunikacija prema dolje ◦ Komunikacija prema gore ◦ Horizontalna komunikacija ◦ Dijagonalna komunikacija

Komunikacija-kanali Formalni komunikacijski kanali Neformalni komunikacijski kanali

Prepreke pri komunikaciji Prepreke na razini pojedinca - loš sadržaj i format poruke - neusklađenost verbalnog i neverbalnog dijela - neusklađenost poruke i djelovanja - nedostatak povjerenja - filtriranje informacija ( izbacivanje nevažnih dijelova, nedijeljenje informacija s podređenih) - previše pričanja a premalo slušanja - predrasude i različite percepcije

Prepreke komunikaciji na razini organizacije Preopterećenost informacijama (kada primatelji primaju više informacija nego što ih mogu obraditi i procesuirati) Razlike u statusu i položaju (tako su nadređeni često zatvoreni za dobre prijedloge od podređenih, nespremnost zaposlenika da otvoreno razgovaraju o problemima s nadređenim menadžerom, odjelska ‘prepucavanja’ i sl Stalna potreba za ‘novim znanjima’ Buka

Unapređenje komunikacije Tečajevi za unapređenje vještine komuniciranja Poticanje otvorenog komuniciranja i povjerenja pri komuniciranju Traženje povratnih informacija Reguliranje količine poslanih informacija

Efikasna i efektivna komunikacija - Komunikacija je efikasna kada se kvalitetno komunicira u organizaciji sa nakmanjim utroškom vremena i resursa -Komunikacija je efektivna kada odaslana poruka od pošiljatelja stigne u neizmijenjenom obliku do primatelja - Jedan od ciljeva svih organizacija je uspostavljanje efikasnog i efektivnog sustava komuniciranja kako unutar organizacije tako i sa vanjskim dionicima.