INFORMACIJSKOKOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJE POUAVATELJA preduvjet interdisciplinarnog obrazovanja orijentiranog na

INFORMACIJSKO-KOMUNIKACIJSKE KOMPETENCIJE POUČAVATELJA – preduvjet interdisciplinarnog obrazovanja orijentiranog na globalno tržište rada u 21. stoljeću mr. Nataša Ljubić Klemše, učiteljica savjetnica natasa. ljk@gmail. com @Natasa. LJK

UVOD • kompetencije • globalno tržište rada – zahtjevi • Hrvatska – poučavatelji nisu transcdisciplinarno poučavani – poteškoće • Europski i nacionalni kompetencijski okvir – usklađivanje

Paradoksi • kritičari koncepta koji podupire upotrebu tehnologije u obrazovanju: • Liessman – društvo neobrazovanosti – neovisno o novim tehnološkim mogućnostima • Postman – tehnopol • neutralnost tehnologije

GLOBALIZACIJA OBRAZOVANJA • globalizacija – prilagodba sustava odgoja i obrazovanja potrebama poslodavaca: zahtjevi integracije znanja i praktičnih koncepata (Dudić, 2011) • osnova: informacije i inovacije intenziviranje znanja – ZNANJE

INTERDISCIPLINARNO POUČAVANJE • fleksibilnost, interdisciplinarnost i povezanost sa stvarnim životom – suvremeni odgoj i obrazovanje (Jensen, 2003) • interdisciplinarni obrazovni model: “učenike osvješćivati na planu neovisnosti svih dijelova života” Walsh

• interdisciplinarno povezivanje sadržaja nastave cjelovitiji razvoj učenika • = planiranje aktivnosti iz perspektive učenika (učenje u stvarnom životu) • povezivanje i umrežavanje sadržaja nastave • ključna uloga poučavatelja – DIY stav, visoka motiviranost

KOMPETENCIJE POUČAVATELJA • ciljne kompetencije učenika određuju potrebne kompetencije poučavatelja • kontekst cjeloživotnog učenja • EU kompetencijski okvir za kvalifikacije – prvenstveno rad s informacijama, tehnologijom i znanjem, potom rad s ljudima – učenicima

Temeljne kompetencije (1) planiranje i pripremanje za nastavu prosudba vlastita rada ocjenjivanje učenikova napretka izvedba nastavnog sata razredna klima i disciplina (prema Kyriacou)

Temeljne kompetencije (2) emocionalne okruženja i okoline stručnopedagoške informacijskokomunikacijske istraživačke kurikularne komunikacijske socijalnokulturne cjeloživotnog učenja (prema Selvi)

• Eurydice 2002. – poučavanje uz upotrebu novih tehnologija • uloga edukatora – pripremanje učenika za cjeloživotno učenje zahtijeva novu dimenziju temeljnih kompetencija • osobine kompetentnih poučavatelja

ISTRAŽIVANJE • • • akcijsko istraživanje – travanj 2012. 120 ispitanika (20% online ispitanika) od 25 do 60 godina od 1 do 40 godina radnog staža iz OŠ 95%, iz RN 77, 50%

• Cilj istraživanja: ispitati stavove učitelja, nastavnika, profesora i stručnih suradnika o informacijsko-komunikacijskim kompetencijama • Predmet istraživanja: kompetencije poučavatelja i upotreba novih tehnologija

• Hipoteza, uža: Samo IK kompetentan obrazovni stručnjak može svoje učenike poučavati o primjeni i upotrebi novih tehnologija na način da njihova sigurnost bude zajamčena.

• Hipoteza, šira: Samo IK kompetentan obrazovni stručnjak može svoje učenike pripremiti za globalno tržište rada u kojemu primjena novih obrazovnih tehnologija u svakodnevnoj praksi zauzima bitno i općeprihvaćeno mjesto.

ANALIZA I RASPRAVA • odgovori online ispitanika realniji u odnosu na postavljenu hipotezu i na ispitanike ispitane klasičnim upitnikom participiranje na društvenim mrežama i u online profesionalnom okruženju bitno utječe na mišljenje o važnosti IK kompetencije

• važnost cjeloživotnog obrazovanja – prepoznata kod većine ispitanika • prepoznavanje IK kompetencije poučavatelja kao specifične i relevantne – uočeno u više od polovice ispitanika • trećina ispitanika nema mišljenje o neophodnosti iste ? !

• povećan broj korisnika koji svakodnevno koriste IK tehnologiju • poznavanje alata Weba 2. 0 i njihova primjena – ispod očekivanja (tek svaki osmi ispitanik) • digitalni izvori znanja – odgovori u skladu s normalnom distribucijom

• Odgovori online ispitanika najbliži su postavljenoj hipotezi što potvrđuje činjenicu da poučavatelj koji svakodnevno koristi nove tehnologije zna njihovu prednost i svakodnevno ih koristi kao metode i načine rada kojima unaprjeđuje svoj rad i postignuća.

• U kontekstu tematike i problematike rada moguće je promišljati i zaključivati na način da samo IK kompetentan poučavatelj može svoje učenike pripremiti za globalno tržište rada u kojemu su nove tehnologije primat.

ZAKLJUČAK • „Globalizacija, nove tehnologije i ekonomija znanja mijenjaju naša shvaćanja o obrazovanju. “ (Hodžić, 2012) • veliki izazovi • hrvatsko obrazovanje u uvjetima globalizacije – traži redefiniranje i izmjenu kurikuluma te njihovo prilagođavanje uvjetima tržišta • bitna interdisciplinarnost u obrazovanju

• Raditi na stjecanju novih kompetencija poučavatelja, pri čemu IK kompetencije i sve njihove specifičnosti imaju primat. • Samo poučavatelj s vrsnim IK kompetencijama i poučavatelj koji svakodnevno u svom radu koristi nove tehnologije može svojem učeniku omogućiti sudjelovanje i konkuriranje na globalnom tržištu rada u kojemu primjena i upotreba novih tehnologija zauzima najznačajnije mjesto.

HVALA NA POZORNOSTI! natasa. ljk@gmail. com @Natasa. LJK