Hrvatski model dualnog obrazovanja u kurikularnoj reformi strukovnog

Hrvatski model dualnog obrazovanja u kurikularnoj reformi strukovnog obrazovanja

Kakvo nam je trenutno stanje? OBRAZOVANJE – GOSPODARSTVO – TRŽIŠTE RADA • NEZAPOSLENOST - visoka u slučaju mladih • OBRAZOVANJE BEZ PERSPEKTIVE ZAPOSLENJA - neusklađenost obrazovnih programa i upisnih kvota s trenutnim potrebama gospodarstva • ZAČARANI KRUG: BEZ RADNOG ISKUSTVA NEMA - (BEZ) RADNOG MJESTA - NEMA BEZ RADNOG ISKUSTVA - Kasno (odgođeno) uključivanje mladih na tržište rada (mladi rad zamjenjuju studijem) • NEDOSTATAK KONKRETNIH KOMPETENCIJA - nedovoljna količina praktične nastave • SUSRETANJE S RADOM UGLAVNOM TEK NAKON ZAVRŠETKA, I TO „AKO SE USPIJE DOBITI POSAO” – prava praktična nastava u srednjim ili velikim gospodarskim subjektima gotovo ne postoji

Kakvo nam je trenutno stanje? OBRAZOVANJE • SLUŽBENI NASTAVNI PLAN I PROGRAM SA WEB STRANICA AGENCIJE ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE (IDENTIČAN I ZA OSTALA PODRUĆJA SEKTORE)

Što je rezultat dosadašnjeg rada? Zaposleni mladi, 15 - 24 godine EU PROSJEK: 32 % MODEL KOJI ŽELIMO: AUSTRIJA: IZNAD 50 % (ODLIKAŠI ) NJEMAČKA: BLIZU 50 % HRVATSKA: 18. 3 % je zaposlenih mladih od 15 do 24 godine

Što je rezultat dosadašnjeg rada? • U posebno nepovoljnom položaju na tržištu rada su mladi, pri čemu je stopa nezaposlenosti u dobnoj skupini od 15 do 19 godina, s 15, 8%, koliko je iznosila 2008. godine, porasla na 35, 2% u 2013. , dok je stopa mladih koji nisu zaposleni, ne obrazuju se niti se osposobljavaju (NEET) iznosila 20, 9% (prosjek EU-a je 15, 9%). • Jedan od najvažnijih pitanja povezanih s nezaposlenošću mladih je nedostatak radnog iskustva – do 40% evidentiranih nezaposlenih mladih u dobnoj skupini 15 -29 nemaju formalno radno iskustvo, što je ključan preduvjet za poslodavce.

Prijedlog novog strukovnog kurikuluma Razina 4. 1. „Dualni model” SASTAVNICE KURIKULUMA ZA STJECANJE STRUKOVNE KVALIFIKACIJE RAZINE 4. 1 4. CIKLUS STRUKTURA/GODINA OBRAZOVANJA 5. CIKLUS 1. 2. 3. A. OPĆEOBRAZOVNI DIO do 25 % do 20 % B. STRUKOVNI DIO od 75 % od 80 % 10 do 25 % do 10 % Do B. 1 STRUKOVNI MODULI B. 2 IZBORNI MODUL do 10 % B. 3 UČENJE TEMELJENO NA RADU od 45 % U ŠKOLI do 80 %4 no SVIJET RADA ili CENTAR KOMPETENTNOSTI do 30 % do 100 % *Preuzeto sa prezentacije Mirele Lekić, HOK do 25 % 0% 2 na rad od 50 % m do 25 % 2 2 mj 2 est u do 100 % 2

Razina 4. 1 – 4. ciklus - „Dualni model” 4. CIKLUS Općeobrazovni dio Odgojno-obrazovni ishodi zajednički svim zanimanjima razine strukovne kvalifikacije 4. 1 unutar istog sektora/podsektora. Izvodi se uglavnom u školi ali ukoliko postoje uvjeti može se djelomično izvoditi i kod poslodavca tj. na radnom mjestu. Izborni modul Usmjeren je na određeno zanimanje s posebnim naglaskom na primjenu novih tehnologija i na potrebe lokalnog tržišta rada. Opseg i sadržaj izbornog dijela određeni su kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije i kurikulumom škole. Učenik može samostalno odabrati izborne sadržaje u skladu sa svojim interesima. Izvodi se uglavnom kod poslodavca na radnom mjestu ali može se izvoditi i u školi ili u centrima kompetencija ukoliko poslodavac ne može osigurati uvjete *Preuzeto sa prezentacije Mirele Lekić, HOK Strukovni moduli Odgojno-obrazovni ishodi strukovnih modula temelj su za stjecanje znanja i vještina te pripadajućih kompetencija za pojedino zanimanje. Opseg i sadržaj strukovnog dijela određen je sektorskim kurikulumom i kurikulumom za stjecanje strukovne kvalifikacije. U što većoj mjeri trebao bi se izvoditi na radnom mjestu ali ukoliko ne postoje adekvatni uvijeti može se djelomično izvoditi i u školi te u centrima kompetencija. Učenje temeljeno na radu Usmjereno je na kvalifikaciju za zanimanje, najčešće se izvodi na radnom mjestu kod poslodavca ali ako su ispunjeni svi organizacijski uvjeti, a može se djelomično izvoditi i U školi ukoliko poslodavac ne može osigurati adekvatne uvijete za određene dijelove obrazovanja. Učenici rade u manjim skupinama, što bi trebalo biti utvrđeno posebnim propisima

Razina 4. 1 – 5 ciklus - „Dualni model” 5. CIKLUS. Općeobrazovni dio Odgojno-obrazovni ishodi zajednički svim zanimanjima razine strukovne kvalifikacije 4. 1 unutar istog sektora/ podsektora. Izvodi se u pravilu u školi ali može se djelomično izvoditi i kod poslodavca na radnom mjestu ukoliko postoje osigurani uvjeti. Strukovni moduli Strukovni dio kurikuluma/strukovni moduli utemeljeni su na ishodima usmjerenim na kvalifikaciju za zanimanje. To pretpostavlja usklađenu organizaciju procesa učenja i poučavanja usmjerenu na stjecanje strukovnih kompetencija i okruženja za učenje koje odražava stvarnost radnog mjesta. Proces učenja i poučavanja organizira se u obliku modula uz primjenu suvremenih metoda učenja i poučavanja n a r a d n o m m j e s t u i l i učenja simulacijom radnih procesa iz svijeta rada. Izvodi se uglavnom kod poslodavaca ali može se djelomično izvoditi u školi ili centru kompetencija ukoliko postoje uvjeti za to. Izborni modul Učenje temeljeno na radu Obuhvaća odgojno- obrazovne ishode koji dodatno osiguravaju Orijentirano je na zanimanje te se najvećim dijelom izvodi u svijetu stjecanje strukovnih kompetencija primjenjujući nove tehnologije i rada. Timskim radom i suradnjom učitelja, škole i mentora kod odgovore na zahtjeve svijeta rada. Program, može ponuditi više poslodavca, uz razmjenu pedagoške dokumentacije i evidencije, različitih strukovnih sadržaja koje će učenik samostalno odabrati postiže se usklađenost stjecanja odgojno-obrazovnih ishoda prema svojim interesima i mogućnostima. Izvodi se uglavnom kod poslodavaca te u centru kompetencija i školi ukoliko postoje uvjeti. strukovnih modula i učenja temeljenog na radu. Učenje temeljeno na radu provodi se uglavnom u svijetu rada ali postoji mogućnost za djelomično provođenje u centru kompetencija i školi ako škola može osigurati stvarne radne uvjete. Kurikulumom za stjecanje kvalifikacije/zanimanja određuje se obujam učenja temeljenoga na radu. *Preuzeto sa prezentacije Mirele Lekić, HOK

Oblici učenja temeljenog na radu • Integrirano u obrazovni program, u školskim laboratorijima, radionicama, vježbeničkim tvrtkama • Naukovanje u svijetu rada kombinirano s učenjem temeljenim na radu u školskim i specijaliziranim strukovnim prostorima • Učenje na radnom mjestu oblik strukovnog obrazovanja i osposobljavanje koje se izvodi u najvećem dijelu na radnom mjestu kod poslodavca koje može uključivati i teoretski dio nastave

Učenje na radnom mjestu kod poslodavca – „Dualni model” • „Dualni model” – dva mjesta učenja (i teorije i prakse) Termin „dualni sustav“ može dovesti do nesporazuma, barem u komunikaciji i razumijevanju. Dualnost se često tumači kao „teorija i praksa“. To objašnjenje samo manjim dijelom uspijeva opisati pravu prirodu dualnog sustava. Termin „Dualno obrazovanje” podrazumijeva različite kombinacije mjesta za učenje, sa različitom količinom vremena provedenom u svakoj od njih. Najbitnije obilježje dualnog sustava fleksibilnost u pogledu mjesta i vremena učenja

Koji su ključni ciljevi? • „HRVATSKI MODEL” DUALNOG OBRAZOVANJA - razvoj sustava dualnog strukovnog obrazovanja (kao jednog dijela strukovnog obrazovanja) prema uzoru na Austriju i Njemačku • „RADITI UČEĆI I UČITI RADEĆI”- brže i lakše uključivanje mladih na tržište rada • UMJESTO S FAKSA NA POSAO, „POSAO VEĆ U ŠKOLI” - razvoj sustava obrazovanja u skladu s potrebama gospodarstva

Nužni preduvjeti za uvođenje dualnog obrazovanja • Donošenje strateške odluke Ministarstva zaduženog za obrazovanja o uvođenju novog oblika strukovnog obrazovanja • Preuzeti najbolje prakse iz drugih zemlja i istovremeno zadržati dobre prakse Hrvatskog strukovnog obrazovanja • Legislativna prilagodba • Korištenje Eu sredstava prvih godina uvođenja projekta • Izvori financiranja izvan državnog proračuna (dio troškova obrazovanja sa proračuna prebaciti na druge izvore) • Oduzeti monopol nad obrazovanjem obrazovnim institucijama (jače uključivanje „gospodarskih ministarstava” i gospodarstva općenito u sustav obrazovanja) • Tvrtke moraju postati jedna vrsta obrazovne institucije (učenik upisuje tvrtku a ne školu) • Promjena percepcije o strukovnim školama (učenik-radnik kao argument za upis strukovnih škola) • Različiti drugi poticaji učenicima i tvrtkama

Izvori financiranja OP Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Učenici - radnici u nepovoljnom položaju Novi oblik strukovnog i cijeloživotnog učenja Razvoj novih sustava za dualno obrazovanja i prilagodba uključenih institucija

Mogućnosti financiranja! • Projekt „uvođenja dualnog obrazovanja” nažalost ne nalazi se u operativnom programu kao takav strateški projekt. • Budući da se radi o cjelokupnom nacionalnom reformskom strateškom projektu koji obuhvaća više prioritetnih osi i u njegovom provođenju sudjeluje više državnih tijela i gospodarskih asocija, te škola i tvrtki, nemoguće je projekt provesti prijavljujući segmentalno 6 -7 pojedinačnih projekata, jer svaki od projekata je ovisan o svakom od prijavljenih projekata! • Nužno je pronaći mogućnost financiranja iz ESF-OPULJP kroz jedinstveni strateški nacionalni projekt!!

Pilot projekt - financiranje? Garancija za mlade • Aktivne mjere zapošljavanja • Aktivnost 3 (financiranje naknada učenicima)

Različite uloge nositelja i partnera u projektu • Gospodarske asocijacije (HGK, HOK) • • Gospodarska ministarstva (Minpo, Mint, Mingo) • • Aktivno sudjeluju u: izradi strukovnog dijela kurikuluma i stručnog usavršavanja mentora, utvrđivanje uvjeta i licenciranje tvrtki, Institucije zadužene za tržište rada (HZZ) i socijalni partneri: • • Kroz CENTRE ZA LJUDSKE POTENCIJALE aktivno sudjeluju u: izradi strukovnog dijela kurikuluma, stručnog usavršavanja i licenciranja mentora, utvrđivanje uvjeta i licenciranje tvrtki, završnog praktičnog dijela ispita za učenike i izdavanju dodatne isprave uz standardnu kvalifikaciju o radnom iskustvu stečenom za vrijeme obrazovanja Reguliranje jedinstvenih prava i obaveze učenika i tvrtki, financiranje naknada učenika, financiranje doprinosa i osiguranja za učenike, sudjelovanje u oglašavanju i selekcijskom postupku primanja učenika u tvrtke i nadzor cijelog procesa. Obrazovne institucije (Mzos, Asoo, Škole) • Strateška odluka o pokretanju novog oblika strukovnog obrazovanja. Izrada općeobrazovnog dijela kurikuluma i pripadajuće obrazovne kvalifikacije, stručno usavršavanje učitelja u školama, fleksibilizacija nastavnih planova i programa s obzirom na vrijeme i mjesto izvođenja, reguliranje rada škola i nastavnika koji sudjeluju u dualnom obrazovanju

Što dobivamo kao zemlja? • DUALNI SUSTAV OBRAZOVANJA - uključivanje mladih na tržište rada još za vrijeme školovanja • SMANJENJE UKUPNE I NEZAPOSLENOSTI MLADIH - brže, lakše i što ranije uključivanje mladih na tržište rada • URAVNOTEŽEN OBRAZOVNI SUSTAV S POTREBAMA GOSPODARSTVA - usklađenost potreba gospodarstva s obrazovnim programima i upisnom politikom danas • STRATEŠKA USKLAĐENOST I PRISTUP - kontinuirana prilagodba upisnih politika i novih programa projekcijama budućih potreba gospodarstva • RAZVIJENE STANDARDE PRAKTIČNE NASTAVE - baza gospodarskih subjekata, certificiranih mentora te učenika i njihovih stečenih kompetencija • RADNU SNAGU ZA GLOBALNU KONKURENTOST - kontinuirana međunarodna razmjena učenika, nastavnika i mentora i prepoznatljiv sustav strukovnog obrazovanja

HVALA NA POZORNOSTI!