II DRAVNA JAMSTVA U OKVIRIMA JAVNOG DUGA 2015

II. DRŽAVNA JAMSTVA U OKVIRIMA JAVNOG DUGA 2015. /2016.

Osnovni pojmovi: državna jamstva, eksplicitne obveze, implicitne obveze. Poglavlje 2. : 51. - 88. str.

Državna jamstva predstavljaju potencijalni javni dug zbog rizika nepodmirenja obveza izvornog dužnika. Država obično jamči za obveze institucija iz javnog sektora, a tek ponekad za institucije privatnog sektora.

Jamstva – potencijalni javni dug Jamstvo (financijsko) - vrsta državnog jamstva kojim država jamči urednu otplatu kredita ukoliko izvorni dužnik to ne učini. Jamstva predstavljaju potencijalni dug zbog rizika nepodmirenja obveza izvornog dužnika. Predstavljaju značajan izvor fiskalnog rizika glede upravljanja

Država obično jamči za obveze institucija iz javnog sektora, a isto ponekad i za institucije iz privatnog sektora. - predstavljaju potencijalnu obvezu države - treba uzeti u obzir državne obveze preuzete izvan proračunskog sustava jer one predstavljaju fiskalni rizik i prijetnju fiskalnoj stabilnost države. - može utjecati na omjer duga i BDP-a - potencijalne obveze postoje kod zaduživanja lokalnih jedinica vlasti i izvanproračunskih fondova,

Države mogu davati pojedine javne funkcije privatnom sektoru i učestalo se pojavljuju kao kreditni jamci: javnim trgovačkim društvima, lokalnim jedinicama, ali i financijskim institucijama i privatnim poduzećima.

Području potencijalnih obveza DRŽAVE nije pridodan dovoljan značaj u okviru fiskalne analize i fiskalnog sustava države. Državna jamstva predstavljaju značajan izvor fiskalnog RIZIKA u kategoriji upravljanja javnim dugom.

Rizici: § Dodatni troškovi u proračunu § Odljev kapitala zbog smanjenja investicija § Nemogućnost ostvarivanja ciljeva fiskalne stabilnosti

Izvore fiskalnih rizika čine fiskalne obveze, a dijele se na: § Eksplicitne i implicitne § Izravne i potencijalne mogu biti i eksplicitne i implicitne.

Eksplicitne obveze su zakonske ili ugovorne obveze koje država po dospijeću mora podmiriti. Implicitne obveze ne temelje se na zakonu i predstavljaju moralnu obvezu, pa ih država podmiruje zbog očekivnaja javnosti ili političkog pritiska.

Tablica 1 Matrica fiskalnih rizika - eksplicitne obveze OBVEZE EKSPLICITNE IZRAVNE - bezuvjetne POTENCIJALNE - uvjetne domaće i inozemno zaduživanje državna jamstva za zajmove i druge DRŽAVE: zajmovi iili vrijednosni papiri obveze nižih razina vlasti te javnih i privatnih poduzeća proračunski izdaci državna jamstva za različite vrste zajmova (hipotekarni, studentski, poljoprivredni, malim poduzećima) zakonom definirani proračunski izdaci koji se odnose na dulje vremensko razdoblje: plaće državnih službenika i mirovine trgovinska i tečajna jamstva državna jamstva za privatne investicije osiguravajuće sheme (osiguranje depozita, privatnih mir. fondova, usjeva, ratno osiguranje i osiguranje od elem. nepogoda) Obveze čiji je fiskalni učinak Obveze uključene u analizu fiskalne nepoznat do trenutka dospijeća pa politike obveze predstavljaju buduće skrivene subvencije i teret za javne financije

IZRAVNE Izravne eksplicitne obveze su uključene u analizu fiskalne politike i čine ih domaća i inozemna zaduživanja države kroz zajmove ili vrijednosnice, redovni proračunski izdaci te zakonom definirani proračunski izdaci koji se odnose na dulje vremensko razdoblje (plaće državnih službenika i mirovine).

POTENCIJALNE – neki neizvjestan događaj Potencijalne eksplicitne obveze temelje se na zakosnkoj obvezi države da obavi plaćanje samo u slučaju nastanka određenog događaja. Fiskalni trošak im je nepredvidiv sve do trenutka dospijeća; otežavaju jasnu sliku o javnom dugu, jer predstavljaju skrivenu subvenciju (najpoznatiji primjer su

Tablica 2 Matrica fiskalnih rizika - implicitne obveze OBVEZE IMPLICITNE IZRAVNE - bezuvjetne budući izdaci za mirovine u javnom sektoru koji nisu utvrđeni zakonom POTENCIJALNE - uvjetne nepodmirene obveze nižih razina vlasti, javnih i privatnih poduzeća sustav socijalnog osiguranja, ako nije propisan zakonom podmirenje obveza privatiziranih poduzeća i propalih banaka budući izdaci za zdravstvo, ako nisu propisani zakonom propast mirovinskih fondova, fondova za nezaposlene ili fondova socijalnog osiguranja koja nemaju jamstva budući troškovi javnih investicija pomoć poduzećima pogođenim promjenama privatnih kapitalnih tijekova zaštita okoliša, pomoć u elementarnim nepogodama, financiranje obrane Obveze koje nisu službeno priznate i Obveze za koje se pretpostavlja da će pojavljuju se tek nakon financijskog ih država podmiriti posljedica su sloma privatnog poduzeća ili državne politika javnih izdataka i ne iskazuju institucije čije obveze preuzima se u bilanci države država

IZRAVNE Izravne implicitne obveze su moralne obveze koje proizlaze iz očekivanja javnosti da će ih država podmiriti, jer su posljedica raznih izvora javnih izdataka koji se najčešće ne iskazuju u bilanci države.

POTENCIJALNE – neki neizvjestan događaj Potencijalne implicitne obveze predstavljaju obveze kod kojih su neizvjesni i povod i iznos državnih izdataka. To su obveze koje nisu službeno priznate, a javljaju se tek nakon propasti privatnog ili državnog subjekta čije obveze preuzima država. Nužno je u analizi procijeniti mogućnosti i potencijalne troškove njihovog nastanka i utjecaja

U visokozaduženim zemljama postoji dilema treba li tržištu otkriti informacije o novim potencijalnim obvezama koje bi mogle utjecati na pogoršanje omjera duga i BDP-a. Problem održivosti javnog duga vs. realna slika fiskalne pozicije države?

Daljnje pretpostavke i mogućnosti dobrih i loših aktivnosti: § Zaštita od fiskalnih rizika kroz stvaranje fonda rezervi § Fiskalni oportunizam političkog djelovanja (politički izbori, izbjegavanje strukturnih reformi) § Izbjegavanje propisanih državnih ograničenja (državna jamstva supstituti subvencijama).

Državna jamstva kao potencijalne obveze države (def. ) Državno jamstvo predstavlja instrument osiguranja kojim država jamči ispunjenje obveza za koje se izdaje jamstvo. Najčešći primjeri državnih jamstava su obveze nižih razina državne vlasti i javna poduzeća, za razvojne banke i garantne

Jamstva se najčešće izdaju za pokriće dijela rizika ili rizika u cijelosti u slučajevima kada dužnik nije u mogućnosti otplatiti dug ili ispuniti neku drugu obvezu za koju se jamči ili propušta izvršiti svoje obveze u ugovorenom roku.

§ Jamstvaraju brojne probleme, jer se ne nadziru u okvirima redovnih proračunskih izdataka. § Važno je stvoriti kulturu i pravila vezana uz politiku izdavanja državnih jamstava sa stajališta vertikalnog i horizontalnog nadzora. § Privatni sektor često traži jamstva zbog slabog upravljanja vlastitim rizicima od države.

Državna jamstva kao državne potpore § Jamstva se najčešće povezuju s kreditima i drugim financijskim obvezama koje zajmoprimac ugovara sa zajmodavcem. § Europska komisija državne potpore svrstava u oblike jamstava.

Državna jamstva mogu se izdavati kao pojedinačna ili kao jamstva u okviru programa. Prema EK kriteriji jamstva su potpora koju dodjeljuje država članica ili se daje iz državnih sredstava. Postoje dvije vrste jamstvenih potpora: § Zajmoprimac § Zajmodavac

Zajmoprimac § Korisnik potpore je najčešće zajmoprimac. § Državno jamstvo omogućava povoljnije financijske uvjete; niže kamatne stope ili slabiji instrumenti osiguranja plaćanja. § Državna jamstva mogu narušiti tržišno natjecanje (pogodovanje i nepostojanje tržišnih kriterija). § Problem naknade (da li država naplaćuje naknadu kao banke? ? ).

Iznos potpore Izračun iznosa potpore u obliku državnog jamstva može biti: § Protuvrijednost potpore u obliku beskamatnog kredita (subvencionirana kamata) § Razlika između: a. ) neotplaćenog iznosa za koji s ejamči, pomnoženog s faktorom rizika (vjerojatnost neizvršenja obveze). b. ) svake plaćene premije, odnosno (zajamčeni

Evidencija državnih jamstava po metodologiji EU i MMF Uvjeti i namjena se obično reguliraju ugovorom. Nedostaje konzistentan mehanizam i okvir za upravljanje jamstvima: §kvalitetne baze podataka o izdanim jamstvima §definiranja jamstava po programima i §praćenje uspješnosti provedbe programa za koje se izdaju jamstva.

Postoje različiti obuhvati, definicije i klasifikacije državnih jamstava: § Po metodologiji EU za prikaz javnih financija ESA 95 § Po metodologiji statistike državnih financija MMF, GFS 2001.

Europski sustav računa (ESA 95) definira potencijalne obveze kao ugovorne odnose između institucionalnih jedinica, te između njih i drugih strana, u kojima su navedeni jedan ili više uvjeta koji moraju biti ispunjeni prije no što se obavi financijska transakcija. Ti su ugovorni odnosi jamstva za plaćanje trećih strana, akreditivi, kreditne linije, olakšice za izdavanje

Jamstva dvojako utječu na račun financiranja proračuna na strani pozajmljivanja ili zaduživanja. Prvo, procijenjena obveza mora biti evidentirana kao kapitalni transfer u korist javnog društva. Kao protuteža evidentira se porast obveza za ukupni iznos protestiranog jamstva u godini protestiranja.

Statistika državnih financija MMF (GFS, 2001) temelji se na međunarodnom standardu Sustava nacionalnih računa po kojem jamstva ne utječu na transakcije sve do trenutka nastanka događaja (dospijeća na naplatu). Pored bruto iznosa mogućih troškova dospijeća jamstava potrebno je procijeniti potencijalne troškove aktiviranja jamstava.

Državna jamstva kao izvor fiskalnih rizika Glavna karakteristika jamstava je neizvjesnost. Jamstva za državu predstavljaju izvore fiskalnih rizika, koje se mogu klasificirati na sljedeći način: § § § § Rizik refinanciranja Rizik likvidnosti Tečajni rizik Rizik kamatne stope Rizik srednjoročne i dugoročne održivosti Politički rizik Operativni rizik Kreditni rizik

Institucionalne pretpostavke za upravljanje državnim jamstvima Pretpostavke za boljim okvirom: § Poboljšanje zakonodavnog i institucionalnog okvira upravljanja jamstvima § Usporedba jamstava kao državne potpore s drugim direktnim oblicima potpora § Dijeljenje rizika § Objava strategije upravljanja dugom § Izrada smjernica za izdavanje i upravljanje jamstvima i drugim potencijalnim obvezama § Procjena mogućeg dospijeća jamstva na naplatu (protestiranih jamstava) § Izvještavanje i transparentnost.

Državno jamstvo u RH § Državno jamstvo je instrument osiguranja kojim RH jamči ispunjenje obveza za koje se daje jamstvo. Država jamči ispunjavanje obveza izvornog dužnika ukoliko ih on nije u mogućnosti ispuniti na vrijeme i u potpunosti. § Zakonodavni okvir je određen Zakonom o proračunu (NN 87/08) i godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proračuna. § Postoje jamstva koje odobrava Vlada i jamstva koja odobrava Sabor. § Hrvatski sabor odobrava jamstva za zaduživanje kod međunarodnih financijskih institucija (EIB, EBRD, IBRD) i za njih donosi posebne zakone.

Državna jamstva kao potpore u RH § Jedan su od instrumenata državne potpore. § Regulirano: Zakonom o drž. potporama, Uredbom o drž. potporama te tzv. Registrom podataka i drž. potporama. § Izdavanjem jamstva država neizravno stupa u pravni odnos sa zajmodavcem, zbog kredita i drugih fin. obveza. § EK kao potporu definira i sve oblike izdanih jamstava, bez obzira na njihovu pravnu osnovu i transakciju koju pokrivaju.

Vrste državnih jamstava u RH Postoje dvije vrste jamstava: činidbena i financijska. Činidbena jamstva najčešće čini zalog pokretnina koje je lako unovčiti, obično se izdaju na temelju primljenih predujmova u novcu ili nekoj imovini do trenutka obavljanja posla (vode se izvanbilančno). Financijska jamstva predstavljaju sredstva kojima se jamči uredna otplata kredita, ukoliko je ne obavi izvorni dužnik.

Pitanja: 18. Što su potencijalne obveze države i koji su razlozi njihova nastanka? 19. Što su državna jamstva i koja su ima glavna obilježja? 20. Pod kojim je uvjetima državno jamstvo državna potpora zajmoprimcu? 21. Objasnite kada je jamstvo državna potpora zajmodavcu. 22. Objasnite potencijalno implicitne obveze. 23. Objasnite potencijalno eksplicitne obveze. 24. Navedite i objasnite ključne institucionalne pretpostavke za upravljanje državnim jamstvima. 25. Državno jamstvo u RH (definicija). 26. Objasnite zašto jamstva spadaju u državne potpore. 27. Objasnite glavne podjele državnih jamstava u RH (njihova obilježja).