DUGA MARINA FRUK TE E KADA MOEMO VIDJETI
- Slides: 12
DUGA MARINA FRUK
TE E KADA MOŽEMO VIDJETI DUGU? ŠTO JE ZAPRAVO DUGA? OD KOJIH SE BOJA SASTOJI DUGA? RASAP ILI DISPERZIJA VALNE DULJINE BOJA NEBA FATAMORGANA LOM SVJETLOSTI
KADA MOŽEMO VIDJETI DUGU? • Dugu možemo vidjeti tako što za vrijeme ljetnog pljuska stojimo leđima okrenuti Suncu, na nebeskom svodu ćemo ugledati spektar boja, od crvene do ljubičaste. • Ukoliko se Sunce nalazi jako visoko, dugu nikada nećemo vidjeti popodne nego samo rano ujutro ili u podnevnim satima.
ŠTO JE ZAPRAVO DUGA? • Duga je jedna od prirodnih pojava koju znanstvenici definiraju kao optičku i meteorološku pojavu luka na nebu u više boja, a nastaje prilikom obasjavanja sitnih kapljica vode u atmosferi.
OD KOJIH SE BOJA SASTOJI DUGA? • Oko vidi dugu u raznim bojama, a one su sljedeće: crvena, narančasta, žuta, zelena, plava, modro-plava i ljubičasta.
RASAP ILI DISPERZIJA • Zbog različitog loma različitih valnih duljina svjetlosti, prolaskom bijele svjetlosti kroz prizmu, svjetlost se razlaže na boje, a tu pojavu nazivamo rasap ili disperzija svjetlosti.
VALNE DULJINE Valne duljine svjetlosti: ljubičasta 390 – 450 nm plava 450 – 500 nm zelena 500 – 570 nm žuta 570 – 600 nm narančasta 600 – 630 nm crvena 630 – 780 nm
BOJA NEBA • Zemlju oplakuje veliki zračni „ocean” (atmosfera). • Za plavu boju neba je zaslužno Rayleighovo raspršenje. To je raspršenje svjetlosti na česticama koje su manje od valne duljine svjetlosti.
• Sunce na zalazu je gotovo crvene boje. Zašto? Zbog toga što se tada i više kraćih valnih duljina rasprši (plava i zelena), a samo veće valne duljine izravno dolaze do očiju.
• Negdje tamo daleko u svemiru, Sunce je bijelo a nebo je crno. Tamo nema atmosfere i raspršenja te svjetlost putuje pravocrtno.
FATAMORGANA • Fatamorgana je varka što je pred našim očima stvara priroda zbog određenih uvjeta u atmosferi. Mi vidimo neki predmete zbog toga što se svjetlosne zrake odbijaju od tog predmeta i padaju na naše oči. Te zrake obično dopiru do naših očiju u pravoj liniji.
LOM SVJETLOSTI • Svjetlost se prolaskom kroz optičko sredstvo lomi, a lom ovisi o valnoj duljini. Najviše se lomi ljubičasta, zatim plava, a najmanje crvena svjetlost.
