19 MIII GLAVE Medicinska kola u Rijeci I4

19. MIŠIĆI GLAVE Medicinska škola u Rijeci I-4, fizioterapeutski tehničari ANATOMIJA I FIZIOLOGIJA

PODJELA - mišići glave, musculi capitis, mogu se podijeliti u dvije osnovne skupine: 1) mimični (potkožni) mišići tonusom i kontrakcijom pomiču kožu glave i imaju ulogu pri izrazima emocija, te su skupljeni oko prirodnih otvora (oči, usta) 2) žvačni (duboki) mišići pokreću donju čeljust prema kosturu lubanje; spuštaju je i podižu, povlače u stranu, prema naprijed i nazad donju čeljust (rezanje i mljevenje hrane zbog njihove velike snage)

MIMIČNI MIŠIĆI

MIMIČNI MIŠIĆI - mimični ili potkožni mišići, mm. faciales, smješteni su neposredno ispod kože; uklopljeni su u masno tkivo lica, obraza i vrata, a oživčuje ih lični živac - polaze s fascija (tanka ovojnica koja prožima cijelo naše tijelo) ili koštanih dijelova i završavaju u dubokom sloju kože, a neki polaze s kože i u njoj završavaju

PODJELA 1) potkožni mišići usana i obraza 2) potkožni mišići nosa 3) potkožni mišići vjeđa 4) potkožni mišići lubanjskog svoda 5) mišići pokretači očne jabučice, mm. bulbi

POTKOŽNI MIŠIĆI USANA I OBRAZA - kružni mišić usta, m. orbicularis oris, omogućuje voljno zatvaranje usnog otvora, okružuje usni otvor te usnama daje oblik svojstven pojedincu; ima oblik elipse i sastoji se od dva koncentrična dijela: unutarnjeg, pars labialis i vanjskog, pars marginalis; unutarnji dio čine samo vlakna kružnog mišića usana, dok u izgradnju njegovog vanjskog dijela ulaze i vlakna susjednih mišića usana, obraza i brade - mišić obraza, m. buccalis, je parni mišić glave koji ispunjava bočni prostor između gornje i donje čeljusti i čini mišićni sloj obraza; to je najdeblji i najdublji mišić glave; čini osnovicu obraza i približava ga ustima; tijekom žvakanja napinje sluznicu usana štiteći je od ozljeda ugrizom, a ujedno pripomaže pri sisanju i kihanju

POTKOŽNI MIŠIĆI NOSA - nosni mišić, musculus nasalis, je tanki parni mišić glave, koji je smješten na bočnoj strani nosa - sastoji se od dva dijela: 1) poprečni dio, pars transversa, spaja se na tijelu maksile, iznad očnjaka, odakle se lepezasto širi i na poleđini nosa se spaja sa istoimenim mišićem suprotne strane, te sudjeluje u sužavanju i širenju nosnica 2) krilni ili donji dio, pars alaris, spaja se, također, na tijelu maksile i na dubokoj strani kože nosnog krilca, te također podržava i funkciju širenja nosnica

POTKOŽNI MIŠIĆI VJEĐA - vjeđe, palpebrae, prekrivaju oko s prednje strane te ga na taj način štite - i gornja i donja vjeđa su građene gotovo jednako, a sastoje se od više slojeva; gledajući izvana prema unutra, to su koža, mišićni sloj, vezivni sloj, te spojnica - u njima se nalazi i veliki broj žlijezda lojnica i znojnica, pri čemu lojne žlijezde imaju ulogu u "podmazivanju" oka, tj. zajedno sa suznim žlijezdama koje izlučuju suze omogućavaju lakše klizanje vjeđa preko očne jabučice - treptanje vjeđa je refleksna radnja; normalno trepćemo oko 10 do 20 puta u minuti i na taj način suze stvorene u suznoj žlijezdi raspoređujemo po cijelom oku

POTKOŽNI MIŠIĆI VJEĐA 1) kružni mišić oka, m. orbicularis oculi; omogućuje voljno zatvaranje oka, ali jednim svojim dijelom i nevoljno treptanje vjeđa, što je bitno za stvaranje stalne suzne prevlake na površini oka 2) mišić podizač gornje vjeđe, m. levator palpebrae superior 3) tarzalni mišići, m. tarsalis superior et inferior; određuju širinu vjeđnog rasporka

POTKOŽNI MIŠIĆI LUBANJSKOG SVODA - mišić svoda lubanje, m. epicranius, spada u potkožne mišiće glave i sačinjavaju ga parni zatiljno-čeoni mišić, m. occipitofrontalis i aponeuroza svoda lubanje, galea aponeurotica - zatiljno-čeoni mišić, m. occipitofrontalis, je sastavljen od dva dijela: prednjeg ili čeonog trbuha, venter frontalis i stražnjeg ili zatiljnog trbuha, venter occipitalis; između njih se nalazi široka, četvrtasta, vezivna ploča ili aponeuroza, sastavljena od fibroznih vlakana; čeoni trbuh se pruža od područja obrva do prednjeg ruba aponeuroze, a zatiljni dio se pruža od stražnjeg ruba aponeuroze svoda lubanje do najviše linije zatiljne kosti; osnovna uloga čeonog i zatiljnog trbuha je zatezanje aponeuroze, osim toga, čeoni dio podiže obrve i stvara poprečne nabore na čelu, te na taj način deluje kao mimični mišić

POTKOŽNI MIŠIĆI LUBANJSKOG SVODA - aponeuroza svoda lubanje, galea aponeurotica, predstavlja široku tetivu umetnutu između dva trbuha mišića; ona je čvrsto pripojena za unutarnju stranu kože i sa njom čini tzv. skalp; osim toga aponeuroza se spaja i za pokosnicu krova lubanje, ali vrlo labavim tkivom, zbog toga se cijeli skalp sa kosom lako može "skalpirati" odnosno odvojiti od kosti

MIŠIĆI POKRETAČI OČNE JABUČICE - mišići pokretači očne jabučice ili bulbomotorički mišići je naziv za šest mišića koji sudjeluju u pokretanju oka, točnije očne jabučice; mišići su smješteni u očnoj šupljini - mišići pokretači očne jabučice, mm. bulbi, su: b) lateralni ravni mišić, m. rectus lateralis c) gornji ravni mišić, m. rectus superior d) donji ravni mišić, m. rectus inferior e) gornji kosi mišić, m. obliquus superior a) medijalni ravni mišić, m. rectus f) donji kosi mišić, m. obliquus medialis inferior

ŽVAČNI MIŠIĆI

ŽVAČNI MIŠIĆI - žvačni mišići, musculi masticatorii, su mišići koji pokreću donju čeljust i omogućuju žvakanje; dijele se na površinske i dubinske žvakače - obje skupine podižu donju čeljust, a inervirani su mandibularnim živcem, nervus mandibularis - još ih nazivamo i mastikatorni mišići ili mišići za žvakanje

POVRŠINSKI ZVAČNI MIŠIĆI - pružaju se od jagodičnog koštanog luka (zigomatični luk, lat. arcus zygomaticus) do kuta vanjske strane donje čeljusti - površinski žvačni mišići su: m. masseter, maseterični mišić i m. temporalis, sljepoočni mišić arcus zygomaticus

M. MASSETER, MASETERIČNI MIŠIĆ - maseterični mišić je parni mišić glave koji ima važnu ulogu u žvakanju hrane - oblikom je nalik paralelogramu, a proteže se od jagodica do mandibule - to je kvadratni, debeli i snažni mišić koji se dijeli u dvije skupine: površinski, pars superficialis i dubinski, pars profunda

M. MASSETER, MASETERIČNI MIŠIĆ 1) površinski dio - površinski dio je pričvršćen za donji rub temporalnog nastavka jagodične kosti (zigomatični luk), odakle se proteže prema dolje i hvata se za donju čeljust - površinski dio mišića sudjeluje u protruziji - područje pričvršćivanja na donjoj čeljusti lako je vidljivo zbog prisutnosti neravnina, grebena i kanala u koje ulaze tetive i mišićna vlakna; to područje nazivamo maseterična izbočina, tuberositas masseterica - mišićna vlakna ovog dijela su usmjerena koso prema dolje i unatrag

M. MASSETER, MASETERIČNI MIŠIĆ 2) dubinski dio - dubinski dio je većinom prekriven površinskim te se sastoji od ravno usmjerenih mišićnih vlakana - duboki dio pri protruziji stabilizira kondil; svojom snagom omogućuje efikasno žvakanje - ovaj dio polazi sa čitavog donjeg dijela zigomatičnog luka te se hvata na površinsku stranu ramusa mandibule koja je superiornija u odnosu na inserciju površinskog dijela mišića - kao i svi mišići žvačne skupine ovaj mišić je inervan posebnom granom mandibularnog živca koju nazivamo maseterični živac

M. TEMPORALIS, SLJEPOOČNI MIŠIĆ - sljepoočni ili temporalni mišić je parni mišić glave koji leži na lateralnoj strani lubanje - to je ravan mišić lepezastog oblika koji se proteže od vanjske strane temporalne kosti do donje čeljusti; mišić leži u temporalnoj jami koja se nalazi superiorno u odnosu na zigomatični luk tako da pokriva veći dio temporalne kosti

M. TEMPORALIS, SLJEPOOČNI MIŠIĆ - s obzirom na smjer pružanja i funkcije, na njemu se opisuju tri skupine vlakana: prednja (uspravna), srednja (kosa), i stražnja (koja se protežu gotovo vodoravno); sve tri skupine vlakana (s najaktivnijom prednjom stranom) uključene su u podizanje mandibule i zatvaranje usta, dok su stražnja vlakna dominantna u retropulziji (povlačenje unatrag) i bočnim gestama - zbog svoje veličine može se bez problema napipati pogotovo prilikom otvaranja i zatvaranja ustiju - osnovna mu je funkcija pozicioniranje mandibule u prostoru i zatvaranje čeljusti

DUBINSKI ŽVAČNI MIŠIĆI - raspored njihovih mišićnih vlakana je sličan krilima, zbog čega se nazivaju i "krilatim mišićima" - pružaju se od dijela klinaste kosti do unutarnje strane mandibule - oba mišića su inervirana živcima koji imaju isto ime i granaju se iz mandibularnog živca (medijalni i lateralni pterigoidni živci)

M. PTERYGOIDEUS MEDIALIS, MEDIJALNI PTERIGOIDNI MIŠIĆ - hvatište mu je u istoimenoj udubini; usmjeren je prema dolje i straga te se hvata na medijalnu unutarnju površinu mandibularnog kuta - kontrakcija mišića podiže zube i dovodi ih u kontakt te također protrudira (pomicanje donje čeljusti prema naprijed) mandibulu

M. PTERYGOIDEUS LATERALIS, LATERALNI PTERIGOIDNI MIŠIĆ - mišić trokutasta oblika - mišić polazi sa dvije glave; gornja glava polazi samo sa klinaste kosti, a donja sa klinaste kosti, nepčane kosti i gornje čeljusti - obje glave su ujedinjuju, idu prema natrag i hvataju se za donju čeljust

NAUČITI SVE!