ZAVRNI RAD KOMPOZICIJA I IZRADA Taanj telesma Tanja

ZAVRŠNI RAD – KOMPOZICIJA I IZRADA Taanj telesma Tanja Telesmanić. prof. , dipl. knjiž.

TEHNIČKI DIO DIJELOVI ZAVRŠNOG RADA: • • NASLOVNA STRANICA SADRŽAJ UVOD GLAVNI DIO – OBRADA TEME ZAKLJUČAK LITERATURA PRILOZI POSLJEDNJA STRANICA – ZA UPISIVANJE OCJENE

1. NASLOVNA STRANICA sadrži: • NAZIV ŠKOLE • NASTAVNI PREDMET • NAZIV TEME • MJESTO, NADNEVAK • IME I PREZIME UČENIKA • IME I PREZIME MENTORA

NAZIV I ADRESA ŠKOLE ZAVRŠNI RAD IZ (naziv predmeta) NAZIV TEME TJ. NASLOV ZAVRŠNOG RADA MENTOR: Ime i prezime prof. i titula UČENIK: Ime i prezime učenika Zanimanje i razred GRAD, ROK, ŠK. GODINA

- U lijevom gornjem kutu navodi se naziv i adresa škole - Na sredini stranice piše se: Završni rad iz (naziv predmeta), ispod toga naziv teme, tj. naslov završnog rada - Lijevo pri dnu stranice: Mentor, a ispod toga ime i prezime profesora i titula - Desno pri dnu stranice: Učenik, a ispod toga ime i prezime učenika te zanimanje i razred - Pri dnu na sredini stranice navodi se grad, rok i šk. godina

2. SADRŽAJ su naslovi i podnaslovi rada. Predstavlja strukturu rada. Daje uvid u stranice rada.

3. UVOD Upućuje nas u temu o kojoj je riječ. Potrebno je precizirati predmet rada tj. istaknuti o čemu će se pisati, naznačiti plan i organizaciju izrade npr. od koliko se dijelova rad sastoji, koje vrste informacija sadrži (tekstualne, grafičke, statističke). Može se izraziti vlastiti stav prema temi i iznijeti razlog za izbor teme. Ne bi trebao biti duži od 1 do 2 stranice.

4. RAZRADA TEME Obuhvaća najviše 10 do 15 stranica teksta. To je glavni dio rada u kojem se temeljito i dokumentirano razvija tema. (Napomena: za zanimanje prodavač minimum 10, ostala zanimanja više) Sastoji se od više poglavlja koja se dijele na potpoglavlja. U rad se mogu uključiti tablice, grafikoni, crteži, fotografije, ali samo ako ne opterećuju tekst i sistematiziraju podatke koji se koriste u tekstu. Naslovi i podnaslovi moraju biti naznačeni u sadržaju.

5. ZAKLJUČAK je završni dio rada. U njega se ne unose novi podatci, ukratko se prikazuje rezultate i spoznaje do kojih se u radu došlo. Poželjno je iznijeti stav o istraženom problemu i istaknuti vlastito mišljenje i prijedloge. Dovoljna je jedna stranica.

6. POPIS LITERATURE Navode se svi izvori koje smo koristili za pisanje rada; knjige, leksikoni, enciklopedije, časopisi, odnosno članci iz časopisa i Internet. Sve treba popisati po abecednom redu prema prezimenu autora. Ako ne postoji autor onda prema prvoj riječi iz naslova.

KNJIGA PREZIME, IME AUTORA. NASLOV KNJIGE: PODNASLOV. PODATAK O IZDANJU (AKO POSTOJI). MJESTO IZDAVANJA: NAKLADNIK, GODINA IZDANJA Manguel, Alberto. Povijest čitanja. Zagreb: Prometej, 2001.

AKO JE KNJIGA DJELO DO TRI AUTORA: Šicel, Miroslav; Stamać, Ante; Stamać Truda. Hrvatski roman. Zagreb: Mladost, 1988. AKO JE KNJIGA DJELO VIŠE OD TRI AUTORA: Pine, Stanley i dr. Organska kemija. Zagreb: Školska knjiga, 1990.

ENCIKLOPEDIJE: Opća enciklopedija, sv. 7. Zagreb: JLZ, 1981. KNJIGA KOJA NEMA PODATAK O AUTORU: Antologija hrvatske kratke priče/ priredio Miroslav Šicel. Zagreb: Disput, 2001.

ČLANAK PREZIME, IME AUTORA. NASLOV ČLANKA: PODNASLOV. // NASLOV ČASOPISA U KOJEM JE OBJAVLJEN OZNAKA SVESKA/GODIŠTA, BROJ ČASOPISA (GODINA IZDANJA NAVEDENOG BROJA), POČETNA - ZAVRŠNA STRANICA NA KOJIMA JE ČLANAK TISKAN

Aparac-Jelušić, Tatjana. Knjižnična znanost u posljednjem desetljeću dvadesetog stoljeća. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 40, 1/2(1997), str. 139 -152. primjer za članak

PREUZIMANJE S INTERNETA: PREZIME, IME AUTORA (ako postoji). NASLOV: PODNASLOV, DATUM/GODINA NASTANKA DOKUMENTA (ako postoji). POTPUNA URL ADRESA (DATUM PRISTUPA DOKUMENTU)

Holland, Mary. Harvard System. http: // www. bournemouth. ac. uk/service depts/lis/LIS_Pub/hrvardsyst. html (9. veljače 2018. ) primjer izvora s interneta

7. PRILOZI Su obično tablice, fotokopije dokumenata, slike, ilustracije, crteži koji zauzimaju cijelu stranicu. Te se stranice ne numeriraju. Treba dati popis priloga s nazivima. (Stranice na kojim se nalazi tekst i crtež, grafikon, ilustracija ne smatraju se prilogom, nego redovnom stranicom. ) Prilozi (dokumenti i sl. ) stavljaju se na kraj rada. numeriraju na vrhu stranice (Prilog br. 1, Prilog br. 2. . . ) i takvi se vode u SADRŽAJU.

8. POSLJEDNJA STRANICA RADA Prostor u koji će se upisati datum predaje rada, ocjena izradbe rada, potpis mentora kao dokaz da je mentor prihvatio rad, datum obrane i ocjena obrane rada, završna ocjena koja proizlazi iz aritmetičke sredine ocjena izradbe i obrane.

Datum predaje rada: __________________________ (mentor je prihvatio izradbu) Potpis mentora: ____________________________ Ocjena pisanog rada: __________________________ Datum obrane rada: __________________________ Ocjena obrane rada: __________________________ Konačna ocjena: ___________________________ Povjerenstvo: 1. mentor: ______________________________ 2. profesor struke: ___________________________ 3. profesor struke: ___________________________

Na što trebate paziti:

Preporuča se koristiti font Times New Roman veličine 12 točaka (pt) na papiru formata A 4. (Naslovnica i naslovi cjelina se pišu veličinom fonta 14 pt. ) Odabrani font mora se primjenjivati na cijeli tekst završnog rada. U tekstu se mogu upotrijebiti podebljavanje (bold), kosa slova (italik) i podcrtavanje da bi se istaknule pojedine riječi ili dijelovi rečenice. Tekst treba obostrano poravnati, a standardni prored je 1, 5.

Numeriranje stanica: - naslovna stranica i sadržaj nemaju broj (ali se računaju). Brojevi idu od Uvoda. Brojevi se umeću automatski u zaglavlje (header) ili podnožje (footer).

Jedna stranica teksta treba sadržavati 1800 znakova po stranici tj. jednu karticu teksta. Kako izračunati karticu teksta? Tools (alati)--Word count (brojanje riječi)— Caracters with blank spaces (znakova s prazninama). Dobiveni broj podijelite s 1800 i dobit će te točan broj napisanih kartica (koji treba biti jednak zadanom broju stranica).

Slikovni prilozi – potrebno je svaku sliku obilježiti brojem i ispod slike napisati njezino kratko tumačenje. Kada svaku sliku numeriraš (obilježiš brojem), bit će ti lakše u tekstu na nju uputiti napomenom "vidi sl. 1"… Svakoj slici, crtežu, ispod slike tablici, grafikonu potrebno je dodati redni broj i naziv (bez reda razmaka). I slika i naziv slike se centriraju (Format --> Paragraph --> Alignment: Center). Po jedan red razmaka stavlja se prije slike i poslije naziva.

Citiranje: Doslovno preuzimanje drugog teksta u vlastiti. Podupirete vlastite informacije, misli i teze. Ako ne citirate, stvarate plagijat: Plagijat - djelo nastalo prepisivanjem; - prisvajanje tuđega rada.

Parafraza: vlastitim riječima prepričavati ono što je drugi već izrekao/napisao. Za razliku od prepisivanja (plagijata), parafraziranje je dozvoljeno pod pretpostavkom da u fusnotama, ili na kraju rada u popisu literature, navedemo djelo kojim smo se koristili.

Postoje dva mjesta na kojima citiramo: - u tekstu (u zagradama ili u pozivnim bilješkama, tj. fusnotama) - na kraju rada (u popisu literature, tj. bibliografiji).

KORIŠTENJE CITATA: - citirani dio teksta (rečenicu, dio rečenice, odlomak i sl. ) obavezno stavi u navodne znakove; - nakon citata otvori oblu zagradu i u njoj navedi PREZIME i ime autora čije riječi navodiš, iza prezimena ide dvotočka te godina objave rada i broj stranice s koje si preuzeo citat.

„Znanost o ljudskom tijelu ni do danas nije pronikla u sve pojedinosti procesa. ” (Njirić, Jakša: 1994. , str. 9)

Drugi način citiranja: - putem broja (eksponenta) iza riječi/rečenice - obrazloženje u fusnoti (na dnu stranice) fusnota fus = podnožje nota = bilješka

„Držimo se mi pluga i motike. ” ¹ „Učitelji moji bijahu prema meni hladni. ” ² ____________________ 1. Kovačić, Ante: U registraturi, Zora, Zagreb, 1968. , str. 41 2. Kovačić, Ante: U registraturi, Zora, Zagreb, 1968. , str. 83.

Sama obrana završnog rada traje do 30 minuta, uz pisani rad može sadržavati i prezentaciju u programu Power Point, koju snimljenu na CD - u učenik ostavlja mentoru nakon obrane.

Završni rad se predaje u mekom ili spiralnom uvezu, a učenik ga izrađuje u dva primjerka. Jedan primjerak daje mentoru (nakon usmene obrane se čuva u dosjeu učenika), a drugi zadržava za sebe.

KORISNI SAVJETI: 1. prikupi literaturu, 2. prouči i pročitaj građu, 3. napravi strukturu završnog rada, definiraj osnovne cjeline/poglavlja (uvod – razrada – zaključak), 4. dok čitaš literaturu pravi bilješke, sažetke pročitanog i zapiši u kojem dijelu rada ćeš to upotrijebiti, 5. pročitano samostalno preoblikuj, 6. savjetuj se s mentorom.

Sretno!