ULOGA I ZNAAJ TUIOCA ZA MALOLJETNIKE U POSTUPKU

ULOGA I ZNAČAJ TUŽIOCA ZA MALOLJETNIKE U POSTUPKU PREMA MALOLJETNICIMA, SA POSEBNIM OSVRTOM NA PRIMJENU ALTERNATIVNIH MJERA POLICIJSKO UPOZORENJE I PRIMJENU ODGOJNIH PREPORUKA Onlin nastava za 10. 04. 2020. Doc. dr Vildana Pleh Sanela Škaljić, tužiteljica za maloljetnike Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo.

§ Poštovane kolegice i kolege, § Tema našeg današnjeg predavanja je “Uloga i značaj tužioca za maloljetnike u postupku prema maloljetnicima, sa posebnim osvrtom na primjenu alternativnih mjera policijskog upozorenja i odgojnih preporuka ” koju je za tu svrhu, uz moju saradnju, pripremila tužiteljica za maloljetnike Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu, Sanela Škaljić. Ona ima bogato tužilačko iskustvo u radu sa maloljenim prestupnicima ali i kao edukator stručnjaka koji ove norme praktično primjenjuju. § Prezentacija je “bogata” tekstom koji prevashodno ima za cilj da vam prenese niz informacija za koje smo smatrale da su potrebne za adekvatno upoznavanje sa navedenom temom, a sve zbog nedostatka ličnog kontakta i dodatnih pojašnjenja. § Uvodni dio prezentacije vam nudi informacije o propisima i upoznaje sa značajnim pojmovima i institutima vezanim za ulogu tužioca u postupku prema maloljetnom prstupniku. § Ostatak prezentacije je posvećen konkretnim rješenjima i opisu uloge tužioca u pojedinim fazama postupanja prema maloljetniku. § POSEBNA PAŽNJA POSVEĆENA JE IZRICANJU I PRIMJENI ALTERNATIVNIH MJERA- ODGOJNIM PREPORUKAMA I POLICIJSKOM UPOZORENJU.

UVOD Zakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu – Zakon) u primjeni je od 2015. godine a nastao je prevashodno kao potreba postojanja posebnog zakona u odnosu na maloljetne počinioce krivičnih djela u svrhu njihovog sankcioniranja te njihove zaštite od štetnih efekata krivičnog postupka i vršenja odgojnog utjecaja, kako ubuduće ne bi činili krivična djela. Zakon se prvenstveno bavi maloljetnicima u sukobu sa zakonom ali sadrži i odredbe koje se odnose na krivično pravnu zaštitu djece i maloljetnika u postupcima protiv počinitelja, bilo odraslih ili maloljetnika koji su na njihovu štetu učinili krivično djelo. Prema svom sadržaju radi se o specifičnom zakonu jer isti sadrži i odredbe materijalnog i procesnog prava kao i odredbe koje imaju karakter izvršnog prava. Donošenjem i primjenog ovog Zakona, ako istim nije drugačije propisano i dalje važe i primjenjuju se odredbe Zakona o krivičnom postupku FBIH i Krivičnog zakona FBIH. U praksi bi isto značilo da ukoliko Zakonom nisu precizirana određena postupanja ili istim nije izričito zabranjena primjena određenog instituta se ima postupati kao i u svim ostalim krivičnim postupcima u odnosu na sve sudionike postupka i sve faze postupka. Postupak prema maloljetnicima u skladu sa Zakonom predstavlja kombinaciju krivičnog i zaštitničkog tj. protektivnog modela postupka koji maloljetnicima u odnosu na punoljetne učinioce krivičnih djela u redovnom krivičnom postupku, daje povoljniji procesni položaj u cilju njihove zaštite i njihovog najboljeg interesa.

UVOD U postupku prema maloljetnicima inkorporirani su i elementi minimalne intervencije koja je zasnovana na izbjegavanju uključivanja maloljetnika u formalni krivični postupak i izricanje sankcija ukoliko isto nije neophodno. Navedeni institut uz ispunjenje zakonskih uslova primjenjuje se kroz diverziju tj. tzv. skretanje od redovnog formalnog krivičnog postupka alternativnim pristupom rješavanja sporova i to primjenom mjere policijskog upozorenja i odgojnih preporuka. Na ovaj način maloljetnom počiniocu krivičnog djela koji prvi put dolazi u kontakt sa zakonom, koji je počinio lakše krivično djelo tj. krivično djelo sa blažom posljedicom i nižom zaprijećenom sankcijom, čija ličnost i porodične prilike ne ukazuju na potrebu intervencije, uz ispunjenje ostalih formalnih zakonskih uslova daju priliku da prema istom ne bude formalno pokrenut postupak nego da se isti okonča upozorenjem ili ispunjenjem određenih obaveza. Službeni akteri krivičnog postupka koji se vodi prema maloljetnicima i to sudije, tužioci, ovlaštene službene osobe tj. policijski službenici, advokati i stručna lica organa starateljstva imaju obavezu specijalizacije odnosno posjedovanje posebnih znanja iz oblasti maloljetničkog prestupništva a što se ostvaruje pohađanjem posebne obuke iz ove oblasti te sticanjem uvjerenja tj. certifikata u pismenoj formi. U praksi, međutim, nije dovoljna jednokratna obuka nabrojanih službenih aktera postupka nego je za iste pored toga potrebna kontinuirana edukacija, sticanje znanja i vještina iz ove oblasti, afinitet za rad sa djecom, senzibiliziranost i posvećenost, što sve zajedno osobe koje rade sa djecom i maloljetnicima čini kompetentnim bilo da se radi o postupku prema maloljetnom počiniocu krivičnog djela ili da se radi o djeci i maloljetnicima koji su svjedoci ili žrtve krivičnih djela.

ULOGA TUŽIOCA U POSTUPKU PREMA MALOLJETNICIMA Uloga tužioca za maloljetnike u postupku prema maloljetnim počiniocima krivičnih djela od početka primjene Zakona je značajno uvećana u odnosu na prethodna zakonska rješenja a imajući naručito u vidu da je sada isključivo tužiocu data nadležnost za otvaranje tj. pokretanje i vođenje pripremnog postupka što je ranije bilo u nadležnosti Suda te donošenje odluka kojima se izriču odgojne preporuke u slučajevima kada postoje takvi zakonski uslovi i kada tužilac odluči da ne pokreće pripremni postupak prema maloljetnom počiniocu krivičnog djela. Pored tužioca Sud također ima mogućnost izricanja odgojnih preporuka međutim ova mogućnost je predviđena jedino u slučaju kada se sudija za maloljetnike ne složi sa prijedlogom tužioca za izricanje određene odgojne mjere te nađe da se konkretni predmet može riješiti i primjenom ovog blažeg instituta prema maloljetniku. Također tužilac za maloljetnike daje saglasnost za izricanje mjere policijskog upozorenja što je potpuno novi institut koji nije bio predviđen ranijim zakonskim rješenjima odnosno odredbama glave XXVII Zakona o krivičnom postupku FBIH koja je propisivala postupak prema maloljetnicima. Nadležnost za izricanje mjere policijskog upozorenja u nadležnosti je policije te je uloga tužioca u istom da prije izricanja ovakve mjere izvrši provjeru da li su u konkretnom slučaju ispunjeni svi zakonski uslovi a naručito oni koji se tiču ranije izrečenih mjera i postojanja dovoljno dokaza da je maloljetnik učinio krivično djelo nakon čega tužilac daje svoju saglasnost.

ULOGA TUŽIOCA U POSTUPKU PREMA MALOLJETNICIMA Ukoliko u konkretnom predmetu nije izrečeno policijsko upozorenje i tužilac nije našao da su za konkretnog maloljetnog počinioca ispunjeni uslovi za izricanje odgojnih preporuka donosi odluku o pokretanju pripremnog postupka. U toku pripremnog postupka tužilac ima aktivnu ulogu te pored istražnih radnji koje provodi u cilju dokazivanja da je maloljetnik počinio krivično djelo a koje u pravilu odgovaraju istražnim radnjama i u drugim krivičnim postupcima prema punoljetnim počiniocima, na raspolaganju ima i stručne savjetnike u pravilu psihologe tužilaštva ili drugih stručnih službi koji mogu prikupljati podatke i davati mišljenje tužiocu u pogledu ličnosti maloljetnika. Tužilac za maloljetnike nakon okončanog pripremnog postupka ukoliko ne donese odluku o obustavi istog u skladu sa Zakonom, podnosi prijedlog za izricanje odgojne mjere ili kazne maloljetničkog zatvora nadležnom Općinskom sudu, zastupa prijedlog u toku cijelog postupka, izvodi dokaze, učestvuje u žalbenom postupku pred nadležnim Kantonalnim sudom te nakon pravosnažnosti Odluke tj. Rješenja (ukoliko se radi o izrečenoj odgojnoj mjeri) ili Presude (ukoliko se radi o izrečenoj kazni maloljetničkog zatvora) prati provođenje iste kod nadležnih službi, odgojnih centara i zavodskih odgojno obrazovnih ustanova ovisno o tome koja je mjera ili kazna izrečena. Navedeno podrazumjeva praćenje i analizu izvještaja koje isti dostavljaju Tužilaštvu i Sudu te ovisno o uspješnosti provedbe iste donosi eventualno odluke o daljem postupku ili prijedlozima Sudu u odnosu na konkretnog maloljetnog počinioca krivičnog djela.

ULOGA TUŽIOCA U POSTUPKU PREMA MALOLJETNICIMA Obaveza tužioca kao i sudije jeste i obilazak maloljetnika smještenog u ustanovi za izvršenje zavodskih mjera gdje se ostvaruje kontakt sa maloljetnikom i stručnom osobom zaduženom za maloljetnika u smislu izvršenja mjere. Na osnovu ostvarenog kontakta sa istima kao i odgovarajuće dokumentacije sa kojom raspolaže ustanova tužilac utvrđuje zakonitost i pravilnost postupanja te cijeni uspjeh postignut u odgoju i pravilnom razvoju ličnosti maloljetnika. Ovakvu obavezu posjete maloljetnicima kojima su izrečene zavodske mjere tužilac ima dva puta u toku godine. Tužilac u skladu sa Zakonom također kao i sudija vrši obilazak maloljetnika ukoliko se isti nalazi u pritvoru u toku pripremnog postupka. Tužioci koji rade na Odjelima za maloljetnike pri Kantonalnim tužilaštvima postavljaju se na period od pet godina i to Odlukom Kolegija tužilaštva te svakako kao i ostali službeni akteri u postupku prema maloljetnicima obavezni su posjedovati uvjerenje o posebnim znanjima iz oblasti maloljetničkog prestupništva. U odnosu na sva ranije opisana prava i obaveze tužioca u toku postupka prema maloljetnim počiniocima krivičnih djela jasno je da je tužilac za maloljetnike uključen u svim fazama postupka i to od samog trenutka počinjenja krivičnog djela kada biva obaviješten od strane ovlaštenih službenih lica, dostavljanja izvještaja o počinjenom krivičnom djelu, razmatranja mogućnosti alternativnog rješavanja postupka, pokretanja i vođenja pripremnog postupka, zastupanja prijedloga pred Sudom, žalbenom postupku te na koncu praćenja provedbe izrečene mjere ili kazne.

PRIPREMNI POSTUPAK Prije pokretanja pripremnog postupka za djelo koje se maloljetniku stavlja na teret tužitelj je dužan od posebnog odjela ili službe za maloljetnike nadležnog organa starateljstva pribaviti podatke koji se tiču uzrasra, zrelosti i drugih osobina ličnosti maloljetnika, sredini i prilikama u kojim on živi. Podaci se pribavljaju u formi socijalne anamneze (član 87. stav 1. Zakona) i istu za potrebe postupka tužilaštvu dostavlja nadležna služba socijalne zaštite prema mjestu prebivališta maloljetnika. Prilikom sačinjenja socijalne anamneze stručna lica nadležne službe socijalni radnik, psiholog i pedagog obavljaju razgovor sa maloljetnikom i njegovim zakonskim zastupnikom koje pozivaju da pristupe u njihove prostorije gdje u pravilu od zakonskog zastupnika tj. roditelja dobivaju informacije koje tiču rasta, razvoja i porodičnih prilika maloljetnika. Sa maloljetnikom se obavlja razgovor na osnovu kojeg se sačinjava procjena psihološkog statusa te njegovog stava prema konkretnoj situaciji u kojoj se našao. Maloljetnik ima priliku iznijeti svoje viđenje događaja u kojem je učestvovao a koji navodi u daljem toku postupka nemaju karakter iskaza osumnjičenog. Također za potrebe sačinjenja anamneze stručna lica pribavljaju podatke i o redovnom pohađanju školske nastave od osnovne ili srednje škole koju maloljetnik pohađa. Nadležne službe vode evidenciju o tome da li je maloljetnik ranije evidentiran kao počinilac krivičnih ili prekršajnih djela, njegov raniji kontakt sa zakonom bez obzira na ishod tih postupaka. Pored navedenih podataka isti imaju i evidenciju o tome da li je konkretna porodica maloljetnika korisnik nadležne službe po bilo kojem socijalnom ili drugom osnovu.

PRIPREMNI POSTUPAK Evidencija nadležnih službi socijalne zaštite od izuzetne je važnosti za postupak i u vezi je i sa mjesnom nadležnosti za vođenje postupka prema maloljetnicima gdje je po pravilu mjesno nadležan Sud prebivališta maloljetnika te tek po ispunjenju drugih uslova eventualno Sud boravišta ili mjesta izvršenja krivičnog djela. Upravo evidencije nadležnih službi daju jasne podatke koji će između ostalog ukazati i na stvarno ili pretežno prebivalište maloljetnika i službu koja raspolaže potpunim podacima za istog te se iz istog razloga socijalna anamneza i sačinjava od strane službe prema mjestu prebivalištu maloljetnika. Svi dostavljeni podaci predstavljaju značajnu odrednicu postupajućem tužiocu za donošenje odluke o daljem toku postupka. Ako postoje osnovi sumnje da je maloljetna osoba učinila krivično djelo, te se nakon razmatranja u skladu sa članom 90. stav 1. Zakona nađe da nema mogućnosti niti opravdanja za primjenu odgojnih preporuka ili ako maloljetnik neopravdano odbije ili neuredno izvršava odgojnu preporuku, tužitelj donosi naredbu za pokretanje pripremnog postupka, o čemu obavještava organ starateljstva tj, upravo nadležnu službu socijalne zaštite koja je prethodno dostavila socijalnu anamnezu. Krivični postupak prema maloljetniku pokreće se naredbom za pokretanje pripremnog postupka te ista u pravilu odgovara naredbi o provođenju istrage kod punoljetnih počinilaca krivičnih djela.

PRIPREMNI POSTUPAK Nakon što donese naredbu o sprovođenju pripremnog postupka (član 91. ) shodno općem propisu, tužitelj u tom postupku preduzima istražne radnje, a po njegovom nalogu i nadzorom, ili po sopstvenoj inicijativi, radnje preduzimaju i ovlaštene službene osobe (čl. 232. i čl. 233. ZKP). Međutim, kako je pripremni postupak u odnosu na istražni nešto širi, to se osim činjenica i okolnosti koje se odnose na učinjeno krivično djelo, preduzimaju i radnje za prikupljanje činjenica koje se odnose na ličnost maloljetnika, sredinu i prilike u kojim živi, te po potrebi pružaju odgovarajuće mjere pomoći, zaštite i nadzora. Sudovi i tužilaštva obavještavaju organ starateljstva kada su u postupku utvrđene činjenice i okolnosti koje upućuju na potrebu poduzimanja mjera radi zaštite prava i dobrobiti maloljetnika. Tužilac može u toku pripremnog postupka ako nađe za potrebnim predložiti Sudu određivanje privremenog smještaja u prihvatilište ili sličnu ustanovu koja ima takve uslove ako je to potrebno radi izdvajanja maloljetnika iz sredine u kojoj je živio ili radi pružanja pomoći i zaštite. Također maloljetniku radi osiguranja prisustva i uspješnog vođenja krivičnog postupka mogu biti predložene i određene od strane Suda i mjere zabrane kao i pritvor kao krajnja mjera ako se prethodnim mjerama ne može osigurati svrha mjera. Kada je maloljetniku određen privremeni smještaj na isti se primjenjuju odredbe koje se odnose na maloljetnike u pritvoru.

PRIPREMNI POSTUPAK Nakon što ispita sve okolnosti koje se odnose na izvršenje krivičnog djela, zrelost i druge okolnosti koje se tiču ličnosti maloljetnika i prilika u kojima živi, tužitelj je dužan u roku od osam dana po okončanju pripremnog postupka dostaviti sudiji obrazložen prijedlog za izricanje odgojne mjere odnosno kazne. U slučaju da nema dovoljno dokaza da je maloljetnik učinio krivično djelo tužilac će donijeti naredbu o obustavi pripremnog postupka. Pri izboru odgojne mjere koju će predložiti u odnosu na konkretnog maloljetnika tužilac uzima u obzir uzrast i zrelost maloljetnika, karakteristike njegove ličnosti i stepen poremećaja u društvenom ponašanju, njegove sklonosti, težinu djela, pobude iz kojih je djelo počinjeno, sredinu i prilike u kojima je živio, dosadašnji odgoj, ponašanje nakon učinjenog djela, štetne posljedice i duge okolnosti kako bi bila predložena što adekvatnija i svrsishodnija odgojna mjera ili kazna. Prilikom ocjene zrelosti i uzrasta ima se u vidu da je dijete u sukobu sa zakonom dijete koje je do svoje navršene osamnaeste godine života došlo u kontakt sa krivično pravnim sistemom činjenjem krivičnog djela ili postojanjem osnovane sumnje o činjenju krivičnog djela zbog kojeg je dijete, odnosno maloljetnik, osumnjičen, optužen ili osuđen za krivično djelo.

PRIPREMNI POSTUPAK Izraz „mladi u sukobu sa zakonom“ je alternativni termin kojim mogu biti obuhvaćene i mlađe punoljetne osobe. Ranije je za navedenu djecu korišten termin maloljetni prestupnik ili maloljetni delikvent. Termin „djeca u sukobu sa zakonom“ prikladniji je jer podržava humanistički pristup djeci i mladima, te sprječava njihovu diskriminaciju i stigmatizaciju. Članom 3. Zakona propisana je uzrast maloljetnika pa je tako: Ø -Mlađi maloljetnik - navršio 14 a nije navršio 16 godina života Ø -Stariji maloljetnik – navršio 16 a nije navršio 18 godina života Ø -Mlađa punoljetna osoba –navršila 18 a nije navršila 21 godinu života Kod razumjevanja pojma „mlađe punoljetne osobe“ bitno je naglasiti da nije dovoljno da bi se ista smatrala mlađom punoljetnom osobom u smislu Zakona, samo činjenica da se lice nalazi u rasponu godina od 18 do 21 nego i da se radi o osobi čiji razvoj nije na tom nivou da bi se mogla smatrati punoljetnom osobom (član 12. tačka c) Zakona). Ovakva činjenica u toku postupka se utvrđuje adekvatnim psihijatrijsko psihološkim vještačenjem pa ukoliko se utvrdi da osoba nije na razini punoljetnog lica a u vrijeme izvršenja krivičnog djela je bila u ovom rasponu godina tek tada joj pripadaju sva prava u skladu sa Zakonom te se ista smatra maloljetnikom.

PRIPREMNI POSTUPAK Ostala punoljetna lica koja su krivična djela počinila kao maloljetnici imaju jednak tretman u postupku i sva prava predviđena Zakonom a u pogledu sankcija koje im mogu biti predložene i određene iste su nešto ograničene (član. 69. Zakona) u odnosu na maloljetnike koji su i u toku postupka i suđenja i dalje maloljetni. U odnosu na sve druge punoljetne osobe, dakle one koji su navršili 18 godina i krivično djelo počinili za vrijeme punoljetstva primjenjuje se redovan krivični postupak u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku FBIH. Odgojne mjere koje se nakon okončanog pripremnog postupka mogu predložiti i izreči maloljetniku su: mjere upozorenja i usmjeravanja i to sudski ukor, posebne obaveze i upućivanje u odgojni centar, mjere pojačanog nadzora i to pojačani nadzor od roditelja usvojitelja ili staratelja, pojačan nadzor nadležnog organa socijalnog staranja, zavodske mjere i to upućivanje u odgojnu ustanovu, upućivanje u odgojno-popravni dom i upućivanje u posebnu ustanovu za liječenje i osposobljavanje. Tužilac može ukoliko nađe opravdanim i u skladu sa Zakonom (samo stariji maloljetnik, teže krivično djelo, teže posljedice) nakon okončanog pripremnog postupka predložiti i izricanje kazne maloljetničkog zatvora. Pri donošenju odluke a prije podnošenja prijedloga tužilac je dužan da se rukovodi načelom postupnosti izricanja odgojnih mjera i kazni.

UREDBA O PRIMJENI ODGOJNIH PREPORUKA PREMA MALODOBNICIMA – ØUkoliko je tužilac po zaprimanju socijalne anamneze utvrdio da je u konkretnom predmetu prikladna primjena odgojnih preporuka te da su ispunjeni zakonski uslovi donijet će odluku o primjeni jedne ili više odgojnih preporuka i to u skladu sa Zakonom i Uredbom o primjeni odgojnih preporuka prema maloljetnicima. ØČlan 200. stav 2. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku propisuje da će se Uredba o primjeni odgojnih preporuka prema maloljetnicima usaglasiti u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona ØUredba o primjeni odgojnih preporuka prema maloljetnicima je donešena dana 04. 02. 2015, članom 53. iste uredbe (stupanje na snagu i primjena) određeno je da ista stupa na snagu 8 dana od dana objavljivanja u Sl. Novinama FBi. H a primijenjivati će se od 07. 02. 2015 godine

Relevantne odredbe u odnosu na uvjete, vrstu i svrhu odgojnih preporuka ØZakon o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku: član 24. (uvjeti primjene odgojnih preporuka), član 25. (svrha odgojnih preporuka), član 26. (vrste odgojnih preporuka) ØUredba o primjeni odgojnih preporuka prema maloljetnicima: član 2. (vrste odgojnih preporuka), član 3. (principi primjene odgojnih preporuka), član 4. (ciljevi primjene odgojnih preporuka), član 5. (uvjeti primjene)

Vrste odgojnih preporuka ØLično izvinjenje oštećenom ØNadoknada štete oštećenom ØRedovno pohađanje škole ili redovno odlaženje na posao ØUključivanje u rad, bez nadoknade, u humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja ØLiječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi (bolničko ili ambulantno) ØUključivanje u pojedinačni ili grupni tretman odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta

PRINCIPI PRIMJENE odgojnih preporuka ØDobrovoljnost ØNepristrasnost ØNeposrednost ØSrazmjernost ØPoštivanje građanskih i ljudskih prava

PRINCIPI PRIMJENE odgojnih preporuka Princip dobrovoljnosti neophodan je u toku cijelog postupka predviđenog za izricanje odgojnih preporuka i njegov je osnovni preduslov. Dakle, jedino maloljetnik koji dobrovoljno pristaje na izvršenje odgojne preporuke i može učestvovati u takvom postupku. Ukoliko u bilo kojoj fazi ovog postupka dođe do odustajanja maloljetnika i njegovog odbijanja da učestvuje u postupku isti ne može biti proveden te će tužiocu takve informacije dostaviti služba socijalne zaštite nadležna za provedbu konkretne odgojne preporuke. Princip srazmjernosti podrazumjeva adekvatno posmatranje težine krivičnog djela koje je počinjeno i ličnost maloljetnika sa jedne strane i težinu nastale posljedice tj. prava oštećenog sa druge strane pa u vezi sa navedenim tužilac može naći prikladnim izricanje i primjenu odgojnih preporuka i za teža krivična djela od onih propisanih zakonom (krivična djela za koja je zaprijećena kazna preko tri godine zatvora) ukoliko postoji srazmjer u gore opisanim okolnostima.

Ciljevi primjene odgojnih preporuka ØPreusmjeravanje maloljetnog učinioca krivičnog djela od redovnog krivičnog postupka kako bi se izbjegli negativni efekti na ličnost maloljetnika i obezbijedio njegov pravilan razvoj ØDa maloljetnik sagleda posljedice svoga djela i preuzme odgovornost za ono što je učinio Ø Uticaj na maloljetnika da ponovo ne čini krivična djela

Uvjeti primjene odgojnih preporuka Odgojne preporuke se mogu primijeniti ukoliko je maloljetni učinilac krivičnog djela počinio krivično djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a za krivična djela za koja je propisana kazna viša od tri godine - ako su ispunjeni uslovi iz člana 89. stav 1. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku (u daljem tekstu: Zakon) i ako je to srazmjemo okolnostima i težini učinjenog krivičnog djela u skladu sa članom 9. Zakona. Za konkretni slučaj tužilac može odrediti primjenu jedne ili više odgojnih preporuka pod uslovom: Øda maloljetnik priznaje krivično djelo Øda je priznanje dato slobodno i dobrovoljno Øda postoji dovoljno dokaza da je maloljetnik učinio krivično djelo Øda maloljetnik u pisanoj formi izražava spremnost za pomirenje sa oštećenim Øda maloljetnik u pisanoj formi da pristanak za primjenu odgojne preporuke, a mlađi maloljetnik i uz pristanak zakonskih zastupnika Ø da u pisanoj formi pristanak da i oštećeni u slučaju kada se to po zakonu zahtijeva

Lično izvinjenje • Prije pokretanja pripremnog postupka tužilac: • Razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke • Nakon što utvrdi postojanje uvjeta za primjenu obavještava maloljetnika, njegove zakonske zastupnike i oštećenog o mogućnosti rješenja konkretnog slučaja primjenom odgojne preporuke, kao i posljedicama odbijanja saradnje, izvršenja i ispunjenja odgojne preporuke • Dostavlja obavijest maloljetniku putem zakonskog zastupnika i oštećenom uz napomenu da su u obavezi u roku od 8 dana od dana prijema iste dostaviti svoj pisani odgovor da li daju pristanak na primjenu odgojne preporuke • Podučava maloljetnika da pisani odgovor treba da sadrži pored izjave o pristanku i izjavu o spremnosti na pomirenje sa oštećenim (kod mlađeg maloljetnika i pristanak njegovih zakonskih zastupnika) • Dostavlja uz obavijest i odgovarajući formular koji treba da sadrži moguće odgovore maloljetnika, njegovih zakonskih zastupnika i oštećenog.

Lično izvinjenje • Odluke tužioca: • Nakon pribavljenih saglasnosti donosi odluku o upućivanju predmeta nadležnom organu starateljstva radi provedbe postupka koji je isti dužan okončati najkasnije u roku od 45 dana • Ukoliko se maloljetnik izvinuo oštećenom a oštećeni prihvatio izvinjenje tužilac istovremeno donosi naredbu kojom se izriče odgojna preporuka i naredba o nepokretanju pripremnog postupka • Tužilac je dužan da u roku od 8 dana od dana prijema obavještenja od nadležnog organa starateljstva donese gore navedene odluke • Kada tužilac utvrdi da nema uslova za primjenu odgojne preporuke jer nema pristanka jedne ili obje strane o tome sačinjava zabilješku u spisu

Naknada štete oštećenom • Prije pokretanja pripremnog postupka tužilac: • Razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke • Nakon što utvrdi postojanje uvjeta za primjenu obavještava maloljetnika, njegove zakonske zastupnike i oštećenog o mogućnosti rješenja konkretnog slučaja primjenom odgojne preporuke, kao i posljedicama odbijanja saradnje, izvršenja i ispunjenja odgojne preporuke • Dostavlja obavijest maloljetniku putem zakonskog zastupnika i oštećenom uz napomenu da su u obavezi u roku od 8 dana od dana prijema iste dostaviti svoj pisani odgovor da li daju pristanak na primjenu odgojne preporuke • Podučava maloljetnika da pisani odgovor treba da sadrži pored izjave o pristanku i izjavu o spremnosti na pomirenje sa oštećenim (kod mlađeg maloljetnika i pristanak njegovih zakonskih zastupnika) • Dostavlja uz obavijest i odgovarajući formular koji treba da sadrži moguće odgovore maloljetnika, njegovih zakonskih zastupnika i oštećenog.

Naknada štete oštećenom • Odluke tužioca: • Nakon pribavljenih saglasnosti donosi odluku o upućivanju predmeta nadležnom organu starateljstva radi provedbe postupka koji je isti dužan okončati najkasnije u roku od 90 dana • Odluka se donosi ukoliko je oštećenom nanesena znatna materijalna šteta a maloljetnik i njegovi zakonski zastupnici su u mogućnosti da je nadoknade ili maloljetnik štetu nadoknađuje ličnim radom koji može trajati najviše 60 sati u razdoblju od 3 mjeseca, s tim da taj rad ne ometa njegovo školovanje ili uposlenje • Nakon što nadležni organ starateljstva dostavi tužiocu postignuti sporazum o naknadi štete tužilac donosi odluku o primjeni odgojne preporuke koju dostavlja organu starateljestva na nadzor ispunjenja ove obaveze koji o tome najmanje jednom mjesečno obaviještava tužioca • Ako je maloljetnik nadoknadio štetu oštećenom ili obavio lični rad tužilac donosi naredbu o nepokretanju postupka • Tužilac je dužan da u roku od 8 dana od dana prijema obavještenja od nadležnog organa starateljstva donese gore navedene odluke • Kada tužilac utvrdi da nema uslova za primjenu odgojne preporuke jer nema pristanka jedne ili obje strane o tome sačinjava zabilješku u spisu

Redovno pohađanje škole ili redovno odlaženje na posao • Prije pokretanja pripremnog postupka tužilac: • Razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke • Zakazuje ročište za razmatranje mogućnosti i opravdanosti primjene odgojne preporuke • Poziva maloljetnika, zakonskog zastupnika maloljetnika i predstavnika organa starateljstva • Utvrđuje na temelju izvještaja organa starateljstva opravdanost primjene odgojne preporuke • Opravdanost primjene postoji posebno kada utvrdi da je maloljetnik sklon napuštanju časova u školi ili neopravdanog izostanka sa posla ili je počinio krivično djelo dok nije boravio u školi ili na poslu

Redovno pohađanje škole ili redovno odlaženje na posao • Odluke tužioca: • Uz pristanak maloljetnika i njegovog zakonskog zastupnika donosi odluku o primjeni odgojne preporuke kojom se nalaže redovno pohađanje škole ili odlazak na posao u roku od najduže jednu godinu • Odluku dostavlja nadležnom organu starateljstva koji prati izvršenje izrečene preporuke i najmanje jednom mjesečno o tome izvještava tužioca • Ukoliko je maloljetnik u potpunosti ispunio odgojnu preporuku tužilac donosi naredbu o nepokretanju postupka • Naredbu o nepokretanju postupka može donijeti i ukoliko je obaveza djelimično ispunjena ako s obzirom na ostale okolnosti pokretanje postupka ne bi bilo cjelishodno

Uključivanje u rad, bez naknade, u korist humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja • Prije pokretanja pripremnog postupka tužilac: • Razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke • Zakazuje ročište za razmatranje mogućnosti i opravdanosti primjene odgojne preporuke • Poziva maloljetnika, zakonskog zastupnika maloljetnika i predstavnika organa starateljstva • Utvrđuje na temelju izvještaja organa starateljstva opravdanost primjene odgojne preporuke • Posebno kada utvrdi da je svrha rada, odnosno posla, prvenstveno usmjerena na otklanjanje štetne posljedice krivičnog djela koje je počinio maloljetnik

Uključivanje u rad, bez naknade, u korist humanitarne organizacije ili poslove socijalnog, lokalnog ili ekološkog sadržaja • Odluke tužioca: • Uz pristanak maloljetnika i njegovog zakonskog zastupnika i njegovom sviješću da je potrebna njena primjena donosi odluku kojom se izriče odgojna preporuka • izbor rada odnosno posla tužilac izvršava po pribavljenom mišljenju nadležnog organa starateljstva i dostavljenom listom izabranih pravnih osoba kod kojih će se rad obaviti • Odluku dostavlja nadležnom organu starateljstva koji zaključuje poseban sporazum sa pravnom osobom kod koje se upućuje maloljetnik i prati izvršenje izrečene preporuke i najmanje jednom mjesečno o tome izvještava tužioca • Odlukom određuje da maloljetnik može raditi najviše 60 sati u razdoblju od 3 mjeseca s tim da rad ne ometa njegovo školovanje ili zaposlenje • Ukoliko je maloljetnik u potpunosti ispunio odgojnu preporuku tužilac donosi naredbu o nepokretanju postupka • Naredbu o nepokretanju postupka može donijeti i ukoliko je obaveza djelimično ispunjena ako s obzirom na ostale okolnosti pokretanje postupka ne bi bilo cjelishodno

Liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi (bolničko ili ambulantno) • Prije pokretanja pripremnog postupka tužilac: • Razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke • Zakazuje ročište za razmatranje mogućnosti i opravdanosti primjene odgojne preporuke • Poziva maloljetnika, zakonskog zastupnika maloljetnika i predstavnika organa starateljstva • Utvrđuje na temelju izvještaja organa starateljstva opravdanost primjene odgojne preporuke • Opravdanost primjene utvrđuje posebno kada se od strane vješaka neuropsihijatra utvrdi da je maloljetnik počinio krivično djelo pod uticajem alkohola ili usljed upotrebe opojnih droga

Liječenje u odgovarajućoj zdravstvenoj ustanovi (bolničko ili ambulantno) • Odluke tužioca: • Uz pristanak maloljetnika i njegovog zakonskog zastupnika i njegovom sviješću da je potrebna njena primjena donosi odluku kojom se izriče odgojna preporuka • Odlukom o primjeni odgojne preporuke tužilac određuje ustanovu u kojoj će se ista primjenjivati i vrijeme njenog trajanja, koje ne može biti duže od jedne godine • Odluku dostavlja nadležnom organu ustanovi ili organizaciji koja se bavi pitanjima odvikavanja od ovisnosti i nadležnom organu starateljstva koji prati izvršenje izrečene preporuke i najmanje jednom mjesečno o tome izvještava tužioca • Ukoliko je maloljetnik u potpunosti ispunio izrečenu odgojnu preporuku tužilac donosi naredbu o nepokretanju pripremnog postupka • Naredbu o nepokretanju postupka može donijeti i ukoliko je preporuka djelimično ispunjena ako s obzirom na ostale okolnosti pokretanje postupka ne bi bilo cjelishodno

Uključivanje u pojedinačni ili skupni tretman odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta • Prije pokretanja pripremnog postupka tužilac: • Razmatra mogućnost i opravdanost primjene odgojne preporuke • Zakazuje ročište za razmatranje mogućnosti i opravdanosti primjene odgojne preporuke • Poziva maloljetnika, zakonskog zastupnika maloljetnika i predstavnika organa starateljstva • Opravdanost primjene utvrđuje posebno na temelju mišljenja vještaka neuropsihijatra ukoliko je maloljetnik počinio krivično djelo pod uticajem alkohola ili usljed upotrebe opojnih droga ili drugih psihičkih stanja ili duševnih oboljenja

Uključivanje u pojedinačni ili skupni tretman odgojnih, obrazovnih, psiholoških i drugih savjetovališta • Odluke tužioca: • Uz pristanak maloljetnika i njegovog zakonskog zastupnika donosi odluku kojom se izriče odgojna preporuka • Ukoliko na osnovu izvještaja organa starateljstva utvrdi da se radi o maloljetniku koji nema dovoljno obrazovanja a ima izraženu spremnost za istim u odluci se može odrediti pohađanje posebnih kurseva za stručno osposobljavanje kao pripremu za polaganje ispita kojim se provjerava njegovo znanje • Odlukom/naredbom o primjeni odgojne preporuke tužilac određuje vrijeme trajanja iste i to u razdoblju od 6 mjeseci do jedne godine • Odluku dostavlja nadležnom organu starateljstva koji zavisno od nalaza i mišljenja vještaka neuropsihijatra vrši odabir savjetovališta, sačinjava program rada sa maloljetnikom i njegovo uključivanje u pojedinačni ili skupni tretman tj. program pohađanja kursa i polaganja ispita • Ukoliko je maloljetnik u potpunosti ispunio izrečenu odgojnu preporuku tužilac donosi naredbu o nepokretanju pripremnog postupka • Naredbu o nepokretanju postupka može donijeti i ukoliko je preporuka djelimično ispunjena ako s obzirom na ostale okolnosti pokretanje postupka ne bi bilo cjelishodno

ZAKON O ZAŠTITI I POSTUPANJU SA DJECOM I MALOLJETNICIMA U KRIVIČNOM POSTUPKU ØČlan 202. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku propisuje da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja a primjenjuje se istekom godine dana nakon stupanja na snagu ØČlan 200. stav 1. tačka c) propisuje da će se u roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu ovog Zakona donijeti pravilnik o primjeni mjere policijskog upozorenja ØPravilnik o primjeni mjere policijskog upozorenja je donešen na osnovu člana 200. stav 1 tačka c) Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku i isti je stupio na snagu 8 dana od dana objavljivanja u Sl. Novinama FBi. H

ZAKON O ZAŠTITI I POSTUPANJU SA DJECOM I MALOLJETNICIMA U KRIVIČNOM POSTUPKU ØČlanom 3. Pravilnika o primjeni mjere policijskog upozorenja – pojam maloljetnika Ø-je dijete koje u vrijeme izvršenja krivičnog djela navršilo 14 a nije navršilo 18 godina života i prema kome se može izreći mjera upozorenja Ø (Lica iz člana 3. stav 1. i 2. Zakona i član 12. tačka b) istog Zakona)

Relevantne odredbe u odnosu na principe, ciljeve tj. svrhu mjere policijskog upozorenja Član 4. Pravilnika o primjeni mjere policijskog upozorenja – principi na kojima se zasniva ØDobrovoljnosti ØNepristrasnosti ØSrazmjernosti ØPoštivanje građanskih i ljudskih prava

Relevantne odredbe u odnosu na principe, ciljeve tj. svrhu mjere policijskog upozorenja Član 4. Pravilnika o primjeni mjere policijskog upozorenja – principi na kojima se zasniva Svi navedeni principi u interesu su maloljetnika a o istom se stara ovlašteno službeno lice policijski službenik koji raspolaže sa posebnim znanjem stečenim u toku stručnog osposobljavanja

Relevantne odredbe u odnosu na principe, ciljeve tj. svrhu mjere policijskog upozorenja Član 5. Pravilnika o primjeni mjere policijskog upozorenja – cilj izricanja mjere policijskog upozorenja ØDa se prema maloljetniku ne pokreće krivični postupak ØDa se utiče na pravilan razvoj maloljetnika i jačanje njegove lične odgovornosti kako u buduće ne bi počinio krivično djelo ØOcjenu osnovanosti i potrebu izricanja mjere policijskog upozorenja određuje ovlašteno službeno lice

Uvjeti primjene mjere policijskog upozorenja U skladu sa članom 23. stav 1. Zakona mjera policijskog upozorenja može se izreći ukoliko je maloljetni počinilac krivičnog djela počinio krivično djelo za koje je propisana novčana kazna ili kazna zatvora do 3 godine ako su ispunjeni uvjeti iz člana 88. Zakona i ako je to srazmjerno okolnostima i težini učinjenog krivičnog djela u skladu sa članom 9. Zakona o zaštiti i postupanju sa djecom i maloljetnicima u krivičnom postupku (u daljem tekstu: Zakon) izriče se pod uslovom: Øda maloljetnik priznaje krivično djelo Øda je priznanje dato slobodno i dobrovoljno Øda postoji dovoljno dokaza da je maloljetnik učinio krivično djelo Øda prema maloljetniku nije ranije izricano policijsko upozorenje, primjenjena vaspitna preporuka ili izricana krivična sankcija ØKada su ispunjeni gore navedeni uvjeti ovlaštena službena osoba pribavlja socijalnu anamnezu za maloljetnika

Primjeri krivičnih djela ØLažno prijavljivanje iz člana 347. stav 4. KZFBIH šest mjeseci - novčana kazna ili kazna zatvora do ØLaka tjelesna ozljeda iz člana 173. stav 1. KZFBIH – novčana kazna ili kazna zatvora do jedne godine ØKrađa iz člana 286. stav 1. KZFBIH–novčana kazna ili kazna zatvora do tri godine, stav 2. - do šest mjeseci ØUgrožavanje sigurnosti iz člana 183. stav 1. KZ FBIH – kazna zatvora do šest mjeseci ØPosjedovanje i omogućavanje uživanja opojnih droga iz člana 239. stav 3. KZFBIH – kazna zatvora do jedne godine Kod naprijed nabrojanih krivičnih djela moguće je izricanje mjere policijskog upozorenja u odnosu na propisanu kaznu. Navedena naravno nisu jedina kod kojih je isto moguće međutim radi se krivičnim djelim koja se češće pojavljuju kao djela koja čine maloljetnici.

Postupanje ovlaštene službene osobe prilikom izricanja policijskog upozorenja • Ovlaštena službena osoba ispituje maloljetnika uz odobrenje tužitelja • Za krivična djela sa propisanom novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine, ovlaštena službena osoba koja ima posebna znanja, uz pribavljeno odobrenje tužitelja, ispituje maloljetnika (čl. 96. Zakona) • Ispituje maloljetnika u prisustvu njegovog branitelja, roditelja, staratelja odnosno usvojitelja. Ukoliko su isti spriječeni ili njihovo prisustvo nije u interesu maloljetnika, maloljetnik se ispituje u prisustvu predstavnika organa starateljstva ili ustanove za smještaj maloljetnika • Nakon što u roku od 24 sata ispita maloljetnika i prikupi dokaze, uz službeni izvještaj može tužitelju dostaviti i obrazložen prijedlog da se maloljetnik za konkretni slučaj samo upozori

Postupanje ovlaštene službene osobe prilikom izricanja policijskog upozorenja • Tužitelj razmatra dostavljeni prijedlog i na isti može dati traženo odobrenje i predmet dostaviti ovlaštenoj službenoj osobi da maloljetniku izrekne policijsko upozorenje. Ukoliko tužitelj ne odobri izricanje policijskog upozorenja o tome obavještava ovlaštenu službenu osobu. • U slučaju kada tužitelj da traženo odobrenje u roku od tri dana od dana dostavljanja predmeta ovlaštena službena osoba: • • Izriče policijsko upozorenje Ukazuje na društvenu neprihvatljivost i štetnost njegovog ponašanja Ukazuje na posljedice takvog ponašanja Ukazuje na mogućnost vođenja krivičnog postupka i izricanja krivične sankcije

Postupanje ovlaštene službene osobe prilikom izricanja policijskog upozorenja • Saopštavanju odluke prisustvuju branitelj, roditelj, staratelj odnosno usvojitelj. Ukoliko su isti spriječeni odnosno ako njihovo prisustvo ne bi bilo u interesu maloljetnika u prisustvu predstavnika organa starateljstva ili ustanove za smještaj maloljetnika • U roku od tri dana od dana donošenja odluke ovlaštena službena osoba o istoj pisano obaviještava tužitelja, maloljetnika i njegovog branitelja, roditelja, odnosno staratelja ili usvojitelja maloljetnika, organ socijalnog staranja, kao i oštećenog, uz navođenje razloga za donošenje ove odluke • Priznanje maloljetnika da je učinio krivično djelo ne može biti korišteno protiv njega u bilo kojem drugom naknadnom postupku

Hvala na pažnji