POJEDINANI ISPRAVNI POSTUPAK institut zemljinoknjinog prava Stanje zemljinih

POJEDINAČNI ISPRAVNI POSTUPAK (institut zemljišnoknjižnog prava)

Stanje zemljišnih knjiga u RH • Uvedene u drugoj polovici 19. st. • Zanemarivanje zemljišnih knjiga u vrijeme socijalizma – nejedinstvo nekretnine, dualizam vlasništva • Državno vlasništvo, općenarodna imovina, društveno vlasništvo ( konfiskacija, nacionalizacija, agrarna reforma i dr. ) • Prodaja stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo

Stanje zemljišnih knjiga u RH • Uvedena knjiga položenih ugovora. • U praksi se do 1. siječnja 1997. primjenjuju kao pravna pravila odredbe ZZK i dr. iz 1930. godine. • Nesređeno zemljišnoknjižno stanje. • Neusklađeno zemljišnoknjižno, katastarsko i stvarno stanje.

Stanje zemljišnih knjiga u RH • Oko 17 milijuna katastarskih čestica • Više od 3300 katastarskih općina • U zemljišnim knjigama svih zemljišnoknjižnih sudova u RH postoji 4. 174. 783 zemljišnoknjižna uloška

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (ZV) i Zakon o zemljišnim knjigama (ZZK) • Stupili na snagu 1. siječnja 2007. • ZV – NN – 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06. • ZZK – NN – 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07.

ZV i ZZK • Pravo vlasništva sazdano na individualističkom konceptu. • Uklonjen je dualizam vlasništva. • Ex lege uspostavljeno jedinstvo nekretnine. • Posebna pažnja posvećena institutima od važnosti za gospodarstvo.

ZV i ZZK • Obnovljena pravila o zemljišnim knjigama, uz dodatak za EOP-zemljišnu knjigu. • Utemeljeno i zaštićeno načelo povjerenja u zemljišne knjige (istinitost i potpunost). • Uspostavljen prijelazni režim – pretvorba društvenog vlasništva u pravo vlasništva.

Primjena ZV i ZZK u praksi • Stanje zemljišnih knjiga u pretežitom dijelu loše, neažurno i neusklađeno s katastarskim i stvarnim stanjem. • Prijelazne i završne odredbe ZV-a nisu riješile sve situacije, zbog različitih načina upisa u zemljišne knjige. • Neujednačena sudska praksa.

Pojedinačno sređivanje zemljišnih knjiga putem tzv. faktičnog posjeda • Primjena pravnih pravila zakonskog članka XXIX. o sastavljanju gruntovnih uložaka iz 1886. g. • Postupak tzv. faktičnog posjeda – primjenjivao se na području sjeverne i središnje Hrvatske • U preostalom dijelu nesređeno zemljišnoknjižno stanje sređivalo se putem tzv. formalnih tužbi

Pojedinačni ispravni postupak • Usklađivanje zemljišnoknjižnog i faktičnog stanja pokretanjem pojedinačnog ispravnog postupka. • Pretpostavke : • čl. 200. ZZK i • čl. 108. – 114. Zemljišnoknjižnog poslovnika (ZP)

Čl. 200. ZZK • (1) Kad za to postoji opravdani razlog, može se provesti pojedinačni ispravni postupak glede određenoga zemljišnoknjižnog uloška. • (2) Na pojedinačni ispravni postupak na odgovarajući se način primjenjuju odredbe o ispravnom postupku, s time da rok za podnošenje prigovora ili prijava ne može biti kraći od trideset dana niti duži od 6 mjeseci. • (3) Pojedinačni ispravni postupak ne može se voditi glede zk. uložaka u zemljišnim knjigama koje su na osnovi ovoga Zakona osnovane, obnovljene, dopunjene ili preoblikovane.

Opravdani razlog • Zemljišnoknjižno stanje ne odgovara pravnom i/li stvarnom stanju. • Čl. 108/2. ZP – opravdani razlog postoji kad je javnom ili javnoovjerovljenom ispravom učinjeno vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje nije u njezinu korist upisano i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene zk. upise.

Što se može smatrati opravdanim razlogom ? • Osoba koja pokreće postupak upisana je u katastar kao posjednik nekretnine. • Osoba koja pokreće postupak raspolaže ispravom koja nije provediva u zk. • Osoba koja pokreće postupak naslijedila je određenu nekretninu kao izvanknjižno vlasništvo • itd.

Opravdani razlog za pokretanje postupka • U praksi prevladava stajalište da opravdani razlog postoji uvijek kad je potrebno uskladiti zemljišnoknjižno, katastarsko i stvarno stanje. • Za pokretanje postupka dostatno je učiniti vjerojatnim da nekoj osobi pripada pravo koje po odredbama ZZK može biti predmet z. k. upisa, a koje nije u njezinu korist upisano, i radi čijeg bi upisa trebalo ispraviti određene z. k. upise

Predmet pojedinačnog ispravnog postupka • Upis prava u korist predlagatelja, koje može biti predmet zemljišnoknjižnog upisa prema odredbama ZZK. • Predmet uknjižbe i predbilježbe – čl. 31. ZZK. • Predmet zabilježbe – čl. 39. ZZK.

Cijeli z. k. uložak ili pojedina katastarska čestica • Problem – čl. 200/1. ZZK – da se može provesti glede određenog zk. uloška. • Sudska praksa – i glede određene katastarske čestice, pa i one koja se tek formira geodetskim elaboratom

Pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka • Čl. 109/1. ZP – pokreće se na prijedlog osobe koja za to ima pravni interes.

Prijedlog za pokretanje • Prijedlog mora biti uredan (čl. 99. do 101. ZZK) i potpun (čl. 102. do 104. ZZK). • Sadržaj prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka propisan je odredbom čl. 109. ZP.

Prijedlog za pokretanje • Prijedlog treba sadržavati : a) zahtjev u kom smislu se predlaže ispravak upisa u zemljišnoj knjizi (čl. 109/2. ZP) b) može sadržavati i prijedlog da se nakon okončanja postupka provede određeni upis (čl. 109/3. ZP). • Prijedlogu treba priložiti isprave iz kojih proizlazi opravdanost pokretanja postupka (čl. 109/4. ZP) – ugovori, javne ili javnoovjerovljene isprave, rješenja o nasljeđivanju itd. • Ako se moraju promijeniti podaci u posjedovnici, tada je potrebno priložiti i prijavni list katastra (čl. 109/5. ZP).

Prijedlog za pokretanje • Prijedlog se mora dostaviti u dovoljnom broju primjeraka za sve osobe kojima se prijedlog po odredbama ZZK mora dostaviti. • U daljnjem tijeku postupka s prijedlogom se postupa kao s prijavom ili prigovorom podnesenom u ispravnom postupku.

Rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka • O osnovanosti prijedloga odlučuje zemljišnoknjižni sud – zemljišnoknjižni sudac – ne i ovlašteni zemljišnoknjižni referent. • Protiv rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka nije dopuštena posebna žalba (čl. 110. ZP)

Odbijanje prijedloga za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka • U slučaju kada nisu ispunjene pretpostavke za pokretanje pojedinačnog ispravnog postupka, prijedlog se odbija. • Ako sud odbije prijedlog, u rješenju navodi razloge odbijanja • Protiv takvog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu.

Zabilježba otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka • Zabilježba otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka – provodi se na temelju rješenja o otvaranju i to u natpisu zk. uloška. (čl. 110/1. ZP) • Zabilježba otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka briše se po službenoj dužnosti po proteku roka od 30 dana od zaključenja rasprave za ispravak (čl. 110/1. ZP).

Oglas • Objavljuje ga zemljišnoknjižni sud po službenoj dužnosti. • Sadržaj oglasa: – da je glede određenog zk. uloška, određene katastarske općine, gdje su upisani točno određeni vlasnici, pokrenut pojedinačni ispravni postupak na prijedlog određene osobe, – da predlagatelj zahtijeva da se izvrši određeni upis ili ispravi postojeći, uz točno navođenje na koji način se predlaže ispravak, – poziv osobama koji se protive prijedlogu ili smatraju da bi nešto trebalo upisati u taj uložak da mogu izjaviti prijavu ili prigovor u određenom roku, ne kraćem od trideset dana, niti dužem od 6 mjeseci (čl. 200. st. 2. ZZK)

Objava oglasa • Obavezno u “Narodnim novinama” i na oglasnoj ploči suda – na trošak predlagatelja. • Može se objaviti i u sredstvima javnog priopćavanja, oglasnoj ploči općine, grada, i slično – na trošak predlagatelja.

Dostava rješenja o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka • Rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka, zajedno s primjerkom prijedloga za otvaranje i primjerkom oglasa, zemljišnoknjižni sud treba dostaviti svim osobama u čiju su korist u zemljišnoknjižnom ulošku glede kojeg se provodi pojedinačni ispravni postupak provedeni zemljišnoknjižni upisi (čl. 112/1. ZP) • Isprave iz st. 1. trebalo bi dostaviti i svim osobama u čiju su korist provedeni zemljišnoknjižni upisi u ulošcima koji su obuhvaćeni prijavnim listom (čl. 112/2. ZP).

Dostava u zemljišnoknjižnom postupku • Čl. 112/3. ZP – dostava po st. 1. i 2. vrši se isključivo radi bolje obavijesti. Činjenica da dostava nije izvršena ili nije uredno izvršena ne daje prava samo zbog toga osporavati valjanost upisana provedenih u ispravnom postupku. • Čl. 122. ZZK.

Dostava rješenja o otvaranju • Čl. 112/5. ZP propisano da se rješenje o otvaranju pojedinačnog ispravnog postupka dostavlja i ovršnom odjelu. • Odredba čl. 112/5. ZP nije usklađena s odredbom čl. 185/1. ZZK

Problemi kod dostave • Aktualni upisi u zemljišne knjige provedeni su prije 50 -100 godina – kome u tom slučaju dostaviti • Često puta u zemljišnoj knjizi nema adrese vlasnika ili je adresa nedostatna (primjerice Ivanović iz SAD-a, Josip Horvat iz Zagreba itd. ). • Veliki broj neurednih dostava.

Rok za ispravak • Čl. 200/2. ZZK – ne može biti kraći od 30 dana, niti duži od 6 mjeseci – u tom roku se podnose prijave i prigovori. • Početak i kraj roka vezan je uz objavu oglasa u “Narodnim novinama”.

Prijave i prigovori u pojedinačnom ispravnom postupku • Čl. 188/1. ZZK – prijava – da u zemljišnu knjigu treba upisati nešto u nju nije upisano; – prigovor – da bi neki upis ili njegov prvenstveni red trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati. – Prijave i prigovori podnose se zemljišnoknjižnom sudu u pisanom obliku (može i usmeno na zapisnik kod suda).

Zabilježba prijave i prigovora • Prijave se zabilježuju na onom listu u zemljišnoknjižnom ulošku na kojem bi trebao biti proveden taj upis (čl. 188/2. ZZK). • Prigovor se zabilježuje na upisu na koji se odnosi (čl. 188/3. ZZK). • Učinak zabilježbe prijave i prigovora je u tome da se nitko ne može pozivati na to da nije za njih znao niti morao znati (čl. 188/4. ZZK).

Tko je ovlašten podnijeti prijavu ili prigovor • Svaka osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj prava koje bi se trebalo izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati, odnosno njihovi nasljednici. • Čl. 189. ZZK – podzaložni vjerovnici – u svoje ime, a i u korist i u granicama ovlaštenja hipotekarnog vjerovnika. • Prijedlog za pokretanje postupka ujedno predstavlja prijavu i prigovor (čl. 113/2. ZP)

Istek roka za ispravak • Čl. 190/1. ZZK – istekom roka smatra se da je zemljišna knjiga istinita i potpuna, pa osobe koje u dobroj vjeri postupaju s povjerenjem u to uživaju zaštitu. • Čl. 190/2. ZZK – neće se smatrati da je zemljišna knjiga istinita i potpuna glede onih uložaka, odnosno upisa kod kojih je zabilježeno da je stavljena prijava ili prigovor, sve dok oni ne budu izbrisani.

Rasprava za ispravak (čl. 191. ZZK) • Na raspravi za ispravak raspravljaju se podnijete prijave i prigovori. • Raspravu za ispravak po službenoj dužnosti zakazuje zemljišnoknjižni sud i to glede svakog zk. uloška na koji je stavljena prijava ili prigovor. • Raspravu za ispravak vodi sudac ili sudski savjetnik. • Primjena pravila izvanparničnog postupka.

Mjesto održavanja rasprave za ispravak • ZZK i ZP ne propisuju gdje se provodi rasprava za ispravak. • U sudskoj praksi, u pretežitom dijelu, rasprava za ispravak provodi se na licu mjesta, na nekretnini koja je predmet pojedinačnog ispravnog postupka.

Tko se poziva na raspravu za ispravak (čl. 192. ZZK) • Osobe koje su podnijele prijavu ili prigovor, osobe protiv čijih upisa je podnesena prijava ili prigovor, osobe koje bi po sadržaju zemljišnih knjiga mogle imati pravni interes. • Po potrebi se poziva predstavnik tijela nadležnog za katastar u svojstvu stručnog pomagača.

Rasprava za ispravak • Nema odgađanja rasprave zbog nenazočnosti pozvanih osoba, niti nenazočnost osobe koja je podnijela prijavu ili prigovor ne znači da je povukla prijavu ili prigovor, odnosno da je priznala tuđe prijave i prigovore. • Čl. 192/4. ZZK – postavljanje privremenog zastupnika nenazočnim osobama, time da se rasprava za ispravak ne odgađa. • Nema odgode rasprave, niti povrata u prijašnje stanje. • U pozivu za raspravu moraju biti navedene sve gore navedene posljedice iz čl. 192. st. 3. -5. ZZK.

Privremeni zastupnik • Primjena ZPP-a – čl. 84. – 86. • Kako postaviti privremenog zastupnika, a da se ne odgodi rasprava za ispravak ? • Kako postaviti privremenog zastupnika odmah, ne čekajući da se odluka o postavljanju objavi u “Narodnim novinama” – slučaj iz čl. 84. st. 2. toč. 4. i 5. ZPP-a.

Postupak zemljišnoknjižnog suda na raspravi za ispravak • Omogućiti svima da obrazlože svoje prijave i prigovore, odnosno da se očituju na tuđe. • Nastojati postići sporazum između zainteresiranih, te će se sporazum unijeti u zapisnik s rasprave. • Na raspravi za ispravak zemljišnoknjižni sud može provesti sve dokaze koje smatra potrebnim (saslušati svjedoke, izvršiti uvid u isprave, saslušati predstavnika katastarskog ureda, vještaka itd. ). • Nazočni na raspravi za ispravak se mogu sporazumjeti da se raspravlja i o nepravodobno podnijetim prijavama i prigovorima (čl. 193. ZZK).

Odlučivanje o prijavama i prigovorima (čl. 194. ZZK) • Odluku bi zemljišnoknjižni sud trebao proglasiti odmah na raspravi za ispravak. • U istoj odluci se ujedno nalaže i provedba odgovarajućeg upisa. • Nepravodobne prijave i prigovore – odbačaj. • Pravodobne prijave i prigovore – u potpunosti ili djelomično usvojiti, odnosno odbiti.

Odluke na raspravi za ispravak • Ako bi trebalo izmijeniti podatke u posjedovnici – primjena čl. 109/5. ZP • Upisi u vlastovnicu i teretovnicu – sporazum stranaka, ako je moguć i dopušten. • Ako sporazum nije postignut – zk. sud odlučuje po pravičnoj ocjeni. • Zemljišnoknjižni sud će posebno uputiti osobe čije prijave i prigovore nije usvojio, kao i one čiji je upis ili prvenstveni red izmijenjen, dopunjen ili izbrisan, da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak.

Provedba upisa (čl. 196. ZZK) • Odluka zemljišnoknjižnog suda mora sadržavati i nalog za upis u zemljišnu knjigu. • Zk. sud će po službenoj dužnosti izbrisati sve zabilježbe prijava i prigovora kad protekne rok od 30 dana od održane rasprave, a i prije ako se zamijene zabilježbom spora.

Tužba za ispravak (čl. 197. ZZK) • Tužbu za ispravak treba razlikovati od postupka ispravka pogrešnog upisa (čl. 116. do 119. ZZK). • Tužba za ispravak vezana je u postupak osnivanja, obnove ili dopune zemljišne knjige, odnosno pojedinačni ispravni postupak i tom tužbom se ispravljaju upisi izvršeni u tim postupcima

Pravni lijekovi • Protiv odluka zemljišnoknjižnog suda donesenih na raspravi za ispravak ne može se uložiti žalba, ali to ne sprječava ostvarivanje prava u parnici pred sudom ili u postupku pred drugim nadležnim tijelom (čl. 194/3. ZZK).

Tužba za ispravak (čl. 197. ZZK) • Aktivno legitimirani na podnošenje tužbe za ispravak su: – osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, – osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku zemljišnoknjižni sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

Tužba za ispravak (čl. 197. ZZK) • Pasivno legitimirani kod tužbe za ispravak su: – osobe u čiju korist je izvršen upis u ispravnom postupku, odnosno čije je prijave ili prigovore zemljišnoknjižni sud usvojio u ispravnom postupku.

Rok za podnošenje tužbe za ispravak (čl. 197/2. ZZK) • Pravo tužbom zahtijevati ispravak prestaje protekom rokova za podnošenje brisovne tužbe (po ZZK) – 3 godine. • Trogodišnji rok za podnošenje tužbe za ispravak počinje teći od časa provedbe spornog upisa, odnosno otkad je dostavljeno rješenje o odbijanju prijave ili prigovora. • Na tužbu za ispravak na odgovarajući se način primjenjuju pravila ZZK o zabilježbi spora (čl. 81. do 84. ZZK).

Umjesto zaključka • Pojedinačni ispravni postupak je institut zemljišnoknjižnog prava koji su dužni primjenjivati svi zemljišnoknjižni sudovi u RH. • Nesređeno zemljišnoknjižno stanje treba prije svega sređivati u zemljišnoknjižnom postupku, po pravilima zemljišnoknjižnog prava. • Takav postupak je u pravilu učinkovitiji, fleksibilniji i jeftiniji za stranke od parničnog postupka. • U Okvirnim mjerilima je potrebno pojedinačni ispravni postupak drugačije vrednovati od drugih zemljišnoknjižnih predmeta. • Pojedinačni ispravni postupak provodi sudac, koji će jednako kao i u svakom drugom postupku ocijeniti osnovanost ili neosnovanost prijava i prigovora. • Pojedinačni ispravni postupak je postupak koji omogućava pojedinoj stranci da svoja neupisana prava upiše u zemljišnu knjigu, a time se povećava sigurnost u pravnom prometu nekretnina….