Priprema za I kolokvijum Telo se u prvoj

  • Slides: 33
Download presentation
Priprema za I kolokvijum Telo se u prvoj četvrtini vremena kretalo brzinom 36 km/h,

Priprema za I kolokvijum Telo se u prvoj četvrtini vremena kretalo brzinom 36 km/h, sve ostalo vreme brzinom 72 km/h. Kolika je srednja brzina na celom putu? 1

n Telo se kreće sa ubrzanjem i za 10 s pređe put 195 m.

n Telo se kreće sa ubrzanjem i za 10 s pređe put 195 m. Kolika je brzina tela na početku, a kolika na kraju tog puta? 2

3

3

Na telo mase 2 kg deluju u međusobno normalnim pravcima sile 3 N i

Na telo mase 2 kg deluju u međusobno normalnim pravcima sile 3 N i 4 N. Koliko je ubrzanje tela? 4

5

5

6

6

Tela masa 1 kg i 2 kg, vezana lakim neistegljivim koncem, leži na glatkoj

Tela masa 1 kg i 2 kg, vezana lakim neistegljivim koncem, leži na glatkoj podlozi. Kolikim ubrzanjem će se kretati tela ako na prvo počne da deluje sila intenziteta 0, 6 N (vidi sliku)? Kolika će biti sila zatezanja niti? 7

5. Gravitacija n n n U starom i srednjem veku dominantno mišljenje je bilo

5. Gravitacija n n n U starom i srednjem veku dominantno mišljenje je bilo da je Zemlja centar sveta i to je tzv. geocentrični sistem (Ptolomej). Ptolomejevo učenje je vladalo čak četrnaest vekova. Heliocentrični sistem je takođe razmatran još u starom veku, ali je vremenom bio zaboravljen. Jedan od razloga je bio taj što je hrišćanska crkva zvanično priznavala samo geocentrični sistem. Heliocentrični sistem se ponovo javlja u XVI veku. Nikola Kopernik je "zaustavio Zemlju i pokrenuo Sunce". Kopernik smatra da je u centru vasione Sunce i da se oko Sunca kreću planete. Za istoriju gravitacione misli bitni su još Tiho de Brahe, koji je izradio astronomske tablice, i Johan Kepler, koji je dao svoja tri čuvena zakona. 8

1. Planete opisuju oko Sunca eliptične putanje, u zajedičkoj žiži tih elipsi se nalazi

1. Planete opisuju oko Sunca eliptične putanje, u zajedičkoj žiži tih elipsi se nalazi Sunce. (S - Sunce, Z Zemlja, P - perihel, A - afel). n 2. Radijus vektor Sunce-planeta u jednakim vremenskim intervalima opisuje jednake površine. 9

3. Kvadrati perioda obilaska planeta oko Sunca odnose se kao kubovi velikih poluosa njihovih

3. Kvadrati perioda obilaska planeta oko Sunca odnose se kao kubovi velikih poluosa njihovih putanja. n Pola veka nakon što je Kepler dao svoja tri zakona, Isak Njutn je otkrio opšti zakon gravitacije, što je bitno uticalo na dalji razvoj saznanja o Vasioni. 10

5. 1 Gravitaciona sila. Sila Zemljine teže. Težina tela n n Gravitaciona sila je

5. 1 Gravitaciona sila. Sila Zemljine teže. Težina tela n n Gravitaciona sila je privačna sila koju poseduju sva tela u prirodi, bilo kojih dimenzija i oblika. Njutn je prvi definisao ovu silu svojim poznatim zakonom gravitacije koji glasi: Intenzitet sile kojom se dva tela privlače upravo je srazmerna proizvodu njihovih masa i obrnuto srazmerna kvadratu međusobnog rastojanja. 11

n gde su m 1 i m 2 mase tela, r - njihovo međusobno

n gde su m 1 i m 2 mase tela, r - njihovo međusobno rastojanje, a univerzalna gravitaciona konstanta 12

n Sila kojom Zemlja privlači tela naziva se sila Zemljine teže ili Zemljina teža

n Sila kojom Zemlja privlači tela naziva se sila Zemljine teže ili Zemljina teža i obično je označavamo sa : 13

Težinu tela možemo definisati kao rezulujuću silu kojom telo deluje na podlogu usled delovanja

Težinu tela možemo definisati kao rezulujuću silu kojom telo deluje na podlogu usled delovanja Zemljine teže. n Čovek u liftu n Ako se lift kreće na gore ubrzanjem intenziteta a n Ako se lift kreće na dole ubrzanjem intenziteta a 14

Kada se lift kreće jednoliko, kao i kada lift miruje, težina čoveka je jednaka

Kada se lift kreće jednoliko, kao i kada lift miruje, težina čoveka je jednaka sili zemljine teže 15

5. 2 Gravitaciono polje n Prostor u kome se oseća dejstvo gravitacione sile predstavlja

5. 2 Gravitaciono polje n Prostor u kome se oseća dejstvo gravitacione sile predstavlja gravitaciono polje. Gravitaciono polje se može prikazati pomoću gravitacionih linija sila i može se okarakterisati jačinom gravitacionog polja i potencijalom. Gravitaciono polje postoji i u telu. 16

5. 4 Gravitaciono ubrzanje n n Gravitaciono ubrzanje na polu Na ekvatoru (E), usled

5. 4 Gravitaciono ubrzanje n n Gravitaciono ubrzanje na polu Na ekvatoru (E), usled rotacije Zemlje, gravitaciono ubrzanje se smanjuje za veličinu koja potiče usled rotacije Zemlje oko svoje ose, odnosno usled centrifugalne sile: 17

Na nekoj geografskoj širini n U slučaju da analiziramo gravitaciono ubrzanje na nekoj visin

Na nekoj geografskoj širini n U slučaju da analiziramo gravitaciono ubrzanje na nekoj visin h iznad površine Zemlje možemo napisati: 18

n Na dubini h 19

n Na dubini h 19

5. 4 Masa i gustina Zemlje 20

5. 4 Masa i gustina Zemlje 20

5. 5 Slobodno padanje 21

5. 5 Slobodno padanje 21

5. 6 Vertikalni hitac 22

5. 6 Vertikalni hitac 22

n Najviša tačka 23

n Najviša tačka 23

5. 7 Kosi hitac 24

5. 7 Kosi hitac 24

25

25

26

26

27

27

domet 28

domet 28

n Maksimalna visina 29

n Maksimalna visina 29

30

30

5. 8 Horizontalni hitac 31

5. 8 Horizontalni hitac 31

32

32

33

33