Put do vrhunskog groavina poinje u vinogradu Proces

• Put do vrhunskog grožđa/vina počinje u vinogradu • Proces koji se odvija tijekom čitave godine

Uvod u zaštitu vinograda • Da bi vinogradar mogao uspješno zaštititi svoj vinograd od bolesti i štetnika mora prije svega poznavati : 1. OSNOVE BIOLOGIJE, tj. NAČINA ŽIVOTA BOLESTI I ŠTETNIKA 2. UVJETA ZA RAZVOJ BOLESTI I ŠTETNIKA 3. FENOFAZE RAZVOJA VINOVE LOZE 4. PREVENTIVNE MJERE ZAŠTITE

Uvod u zaštitu vinograda • Za sigurnu i kvalitetnu zaštitu vinograda potrebno je pripaziti na nekoliko bitnih stavki: 1. APLIKACIJA svi trsovi moraju biti pokriveni škropivom i dobiti jednaku količinu 2. DOZA poštivati doze koje su navedene u uputama 3. RAZMACI IZMEĐU PRSKANJA poštivati razmake koji su navedeni u uputama 4. KVALITETA PRIPRAVAKA ZA ZAŠTITU koristiti najkvalitetnije

Uvod u zaštitu vinograda • Za uspjeh u zaštiti bilja nije dovoljno imati samo odgovarajući pesticid, već ga treba znati na vrijeme i stručno primijeniti (aplicirati), prema uputama proizvođača.

Uvod u zaštitu vinograda • U interesu našeg zdravlja i zdravlja domaćih životinja treba se striktno pridržavati uputa, proizvođača pesticida u pogledu karence, mjerama zaštite pri radu s otrovima, načinu čuvanja - uskladištenja i uništenja ostataka pesticida.

Uvod u zaštitu vinograda Cilj zaštite bilja jest da s jedinice površine proizvedeno što više zdrave hrane za ishranu ljudi i domaćih životinja, ali da ona bude zdrava, i da bismo zdravije jeli.

Bolesti vinove loze

Povijest bolesti vinove loze • Širenjem kršćanstva u četvrtom stoljeću dolazi do većeg zamaha u razvoju vinogradarstva i vinarstva Vino se počelo upotrebljavati u crkvenim obredima, ono je dobilo mitsku i kultnu dimenziju.

Povijest bolesti vinove loze • Stari su Grci vinovu lozu zasadili nekoliko stoljeća prije Krista i na sjevernom dijelu Jadrana Rimljani ga kasnije unaprijeđuju.

Povijest bolesti vinove loze • U tijeku duge povijesti hrvatskog vinogradarstva bilo je uspona i padova poglavito u doba osmanlijskih ratova, da bi nakon otkrića Amerike (1493. g. ) i pojave opasnih bolesti štetnika u drugoj polovici XIX. stoljeća nastupilo razdoblje u kojem je ta djelatnost bila zaustavljena.

Povijest bolesti vinove loze • U Europi se 1845. javlja Pepelnica (oidium) ili, pučki, lug američkog podrijetla. • Zapažena prvi put u Engleskoj 1845. godine, brzo se raširila u Europi, da bi već 1850. zahvatila sva vinogorja Sredozemlja, a potom i Afrike i Australije, u prvo vrijeme gotovo onemogućavajući proizvodnju

Povijest bolesti vinove loze • Oko 1860. godine je donijeta u Francusku iz Amerike Filoksera ili trsov ušenac (Viteus vitifoliae, Phylloxera vastatrix) Brzo se proširila Europom ostavljajući pustoš za sobom jer su ogromne površine pod vinovom lozom propale.

Povijest bolesti vinove loze • U Europu je 1874. godine prenesena iz Amerike, a Hrvatskoj je u nekim vinogorjima zapažena 1882. godine Peronospora plamenjača Plasmopora viticola. • Otkrićem bordoške juhe kao sigurna lijeka protiv peronospore, ponovo dolazi do pojačane sadnje vinove loze i podizanja novih vinograda.

BOLESTI VINOVE LOZE • Za uspješnu zaštitu vinove loze potrebno je dobro poznavanje; ▫ Biologije bolesti, ▫ Klimatskih uvjeta potrebnih za razvoj, ▫ Fenofaza vinove loze ▫ Kemijskog sastava i način djelovanja szb.

BOLESTI VINOVE LOZE • Vinovu lozu napada veći broj bolesti potpuno mogu uništiti urod. • Što je uzgoj loze intenzivniji, to je i opasnost od jakog napada bolesti veća. • Obilno gnojena loza, s bujnim rastom, rezana na visok rod, s masom lišća i izboja sabijanim uz žicu, pruža tim bolestima još bolje uvjete nego nekadašnja loza uzgajana uz kolac

BOLESTI VINOVE LOZE Glavne bolesti vinove loze: 1. PLAMENJAČA VINOVE LOZE - Plamsmopara viticola 2. PEPELNICA VINOVE LOZE - Uncinula necator 3. CRNA PJEGAVOST - Phomopsis viticola 4. CRVENA PALEŽ - Pseudopeziza tracheiphila 5. SIVA PLIJESAN - Botrytis cinerea 6. CRNA TRULEŽ BOBA - Guignardia bidwellii 7. BIJELA TRULEŽ GROŽĐA - Coniella diplodiella 8. ESCA ili APOPLEKSIJA 9. VIROZE I FITOPLAZME VINOVE LOZE

PLAMENJAČA VINOVE LOZE Plamsmopara viticola

PLAMENJAČA VINOVE LOZE Plamsmopara viticola • Peronospora • Uzročnik bolest - gljiva Plasmopara viticola • Donesena je u Europu iz SAD na američkim Vitis vrstama • Prvo se pojavila u Francuskoj 1878. godine, od kuda se proširila

PLAMENJAČA Simptomi bolesti: • Prvi vidljivi su na najdonjim listovima • Pojavljuju se svjetlije zelene do žute zone tzv. ¨uljane mrlje¨ • Postupno se povećavaju 1 -3 cm veličine

• S donje strane lista na mjestu ¨uljanih mrlja¨ izbijaju bijele prevlake (spore).

sporangiofori s sporangijima

• Zaražene zone postaju crvenkasto- smeđe, a tkivo odumire.

• Pjege se šire po listu. • Nakon što se gljiva raširila na veći dio plojke lista može doći do defolijacije, te trs ostaje bez lista već krajem srpnja. • Zaraženi listovi izvor su zaraze za ostale zelene organe.

• • Mladice rijetko zaražene Najosjetljivije su kada su dužine 10 -15 cm. Na njima nastaje bijela prevlaka Ako je zahvaćen veći dio ona se suši. • Cvijet zaražen posmeđi i osuši se. • Za vlažnog vremena na cvatu je vidljiva bijela prevlaka. • Može biti zaražena i peteljkovina

cvat

• Bobe su zaražene od zametanja do promjene boje. • Ako su zaražene neposredno poslije cvatnje na njima se javlja bijela prevlaka

• Povišenjem temperature nestaje bijela prevlaka, boba se suši, posmeđi i otpada.

• Kasnije zaražene bobe se smežuraju, pokožica postaje kožasta i poprima ljubičasto-smeđu boju. • Na grozdu najčešće je zaraženo nekoliko boba.

PLAMENJAČA Biologija bolesti • Prezmljuju OOSPORE, koje nastaju u zaraženom listu, a u proljeće one će proklijati.

• Na OOSPORAMA nastaje nosač (sporangiofor) – oslobađaju se ZOOSPORE koje vrše primarnu infekciju. ZOOSPORE

• ZOOSPORE proklijaju - klična cijev ulazi kroz puči. • Micelij se širi međustaničnim prostorima, uzima hranu iz stanica pomoću sisaljki (haustorija).

• Nakon inkubacije sporangiofori koji nose sporangije izbijaju kroz puči. • Sporangiji nastaju samo u reletivnoj vlazi od 95 -100 % pri temperaturama optimum 18 -22°C, a raznosi vjetar. • Iznad 30º C prestaje opasnost od infekcije.

• U sporangijima se nalaze zoosporee koje inficiraju zelene organe – sekundarna infekcija. • Tijekom vegetacije dolazi do nekoliko sekundarnih zaraza. • Koncem ljeta i tjekom jeseni, u zaraženom tkivu listova, stvaraju se oospore, koje osiguravaju prenošenje zaraze u slijedeće vegetacije.

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE 1. Sorte - Uzgoj relativno otpornih sorata (no manji im je uzgoj). 2. Položaj – na nagnutim, južnim, sunčanim ekspozicijama i propusnim tlima, manje su napadnuti. 3. Vjetar - mjesta izložena vjetru, povoljnija su, jer zračne struje brže suše lišće i tlo. 4. Uzgojni zahvati - ako su obavljeni pravovremeno, mogu doprinijeti smanjenju zaraze (pljevljenje, zalamanje, . . . ). 5. Gnojidba – ne pretjerivati sa N (nakon analize ako ima potrebe).

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE Svim do sad spomenutim zahvatima možemo olakšati zaštitu, ali niti jedan od njih ne može zamijeniti primjenu fungicida. Posljednjih godina, broj prskanja značajno je smanjen. Danas se može postići zadovoljavajuća zaštita sa 4 -6 prskanja. Nije to samo ušteda, već i značajan ekološki pomak.

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE PROGNOZA • Na osnovi klimatskih uvjeta, Miller je napravio prvu metodu prognoze poznatu pod nazivom Miillerova krivulja • Ta se krivulja pokazala pouzdana u sjevernoj Hrvatskoj, dok se u južnoj Hrvatskoj (Dalmaciji) pokazala neprihvatljivom. • Prema toj metodi, do primarnih zaraza može doći, kada su istovremeno u vinogradu ispunjeni određeni uvjeti.

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE • Za primarne zaraze trebaju biti ispunjeni slijedeći uvjeti: 1. tlo zagrijano na 8º C, 10 -11º C zraka 2. tijekom 2 dana palo 10 mm kiše; 3. u vinogradu ima zrelih oospora, , 4. listovi imaju 4 -5 cm u promjeru, 5. dužina mladica 10 -12 cm.

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE • Provesti agrotehničke mjere za smanjenje mogućnosti zaraze važan je zadatak svakog vinogradara: 1. za sadnju vinograda izabrati povoljnije, "suhe" položaje 2. izabrati otpornije sorte za određeno vinogorje (ako ih tržište prihvaća) 3. saditi na pravilan razmak 4. izbalansirati gnojidbu 5. na vrijeme provoditi mjere vezanja, vršikanja i skidanja zaperaka 6. prorjeđivati čokot u vrijeme intenzivnog rasta 7. suzbijati korove

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE • nema ozbiljnijeg uzgoja loze bez kemijskog suzbijanja fungicidima. • Najvažnije je redovito prskanje vinove loze protektivnim (preventivnim) fungicidima. • U praksi se koriste 2 vrste fungicida, ovisno o tipu djelovanja i mogućnosti kretanja u tkivu vinove loze: A. protektivni ili preventivni/kontaktni B. kurativni/sistemično-kontaktni

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE • U konvencionalnoj zaštiti za suzbijanje plamenjače najvažnije je prskanje PREVENTIVNIM FUNGICIDIMA jer oni sprečavaju zarazu, odnosno uništavaju zoosporu (njenu kličnu cijev) nemaju učinak na već ostvarenu zarazu, odnosno ulazak klične cijevi kroz puči.

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE SISTEMIČNI FUNGICIDI • imaju sposobnost ulaska unutar organa i uništavanje već razvijenog micelij. • Primjenjuju se i nakon ostvarene infekcije. • Formulirani su kao kombinacija kurativnog i protektivnog fungicida.

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE • Prvi preparat korišten za suzbijanje plamenjače je na bazi bakra, a zbog svoga dobrog dijelovanja bakar se zadržao sve do danas. • Bakrena sredstva kontaktnog preventivnog djelovanja odlikuju se dobrom preventivnom zaštitom i širokim spektrom djelovanja, ali se ispiru sa kišom pa je nakon svake kiše potrebno ponovit tretiranje.

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE • Od bakrenih sredstava koja se nalaze na tržištu preporučuje se upotreba preparata : CUPRABLAU Z , NEORAM WG, NORDOX

CUPRABLAU Z - Fungicid - Chromos Agro d. d.

Neoram WG - Agro. Chem MAKS

Nordox 75 WG - Fungicid | Syngenta

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE • Od organskih fungicida preporučujemo upotrebu: ▫ FOLPAN 80 WDG– kontaktno preventivni fungicid, širokog spektra djelovanja, ▫ ELECTIS WG – kombinirani preventivni fungicid sa dvije aktivne tvari, mankozeb i zoksamid ▫ SHAVIT F– kontaktno sistemični fungicid širokog spektra djelovanja, suzbija peronosporu, crnu pjegavost i pepelnicu

ZAŠTITA OD PLAMENJAČE • Ako nam u vinogradu stvara probleme i crna pjegavost, koristimo pripravke za suzbijanje crne pjegavosti koji također djeluju i na plamenjaču.

FOLPAN ® 80 WDG - Fungicid - Chromos Agro d. d.

SHAVIT ® F - Fungicid - Chromos Agro d. d.

ELECTIS WG - Fungicid - Chromos Agro d. d.

Tvornički organski fungicidi kontaktno - površinskog djelovanja

DOPUŠTENI FUNGICIDI PROTIV PLEMENJAČE - PERONOSPORE VINOVE LOZE Treću skupinu fungicida čine fungicidi sistemično-kontaktnog djelovanja.

Da bi se poboljšao učinak svih navedenih sredstava preporučujemo opotrebu okvašivača odnosno penetratora.