PREGLED PRAVOPISNOGA GRADIVA SEDMOGA I OSMOGA RAZREDA 7

PREGLED PRAVOPISNOGA GRADIVA SEDMOGA I OSMOGA RAZREDA

7. § PISANJE UPRAVNOGA GOVORA § ZAREZ U JEDNOSTAVNOJ I SLOŽENOJ REČENICI § VELIKO POČETNO SLOVO U VLASTITIM IMENIMA

UPRAVNI GOVOR „Okreni se i pogledaj ulijevo”, šapne mi dječak. NAVOD DJEČAKOVIH RIJEČI REČENICA OBJAŠNJENJA Upravni se govor uvodi navodnicima ili crticama. U rukom pisanome tekstu upotrebljavaju se navodnici, a u tiskanome se tekstu mogu upotrebljavati i navodnici i crtice.

Pisanje upravnoga govora s navodnicima Navodnici su pravopisni znakovi koji se pojavljuju u paru. Imaju dva oblika: „. . . ” i » . . . «. Iza prvoga i ispred drugoga navodnika ne piše se bjelina. OBJAŠNJENJE ISPRED NAVODA Dječak mi šapne: „Okreni se i pogledaj ulijevo. ” OBJAŠNJENJE IZA NAVODA „Okreni se i pogledaj ulijevo”, šapne mi dječak. OBJAŠNJENJE UMETNUTO „Okreni se”, šapne mi dječak, „i pogledaj ulijevo. ” IZMEĐU DIJELOVA NAVODA UPITNA ILI USKLIČNA REČENICA NAVODA „Što je ono? ” upitam u čudu. „Idemo odavde!” vikne uplašeno.

Pisanje upravnoga govora s crticama OBJAŠNJENJE ISPRED NAVODA OBJAŠNJENJE IZA NAVODA Dječak mi šapne: – Okreni se i pogledaj ulijevo. – šapne mi dječak. – Što je ono? – upitam u čudu. – Idemo odavde! – vikne uplašeno. OBJAŠNJENJE UMETNUTO IZMEĐU DIJELOVA NAVODA – Okreni se – šapne mi dječak – i pogledaj ulijevo.

PISANJE ZAREZA Zarez u jednostavnoj rečenici ISTOVRSNI I USPOREDNI DIJELOVI REČENICE U NABRAJANJU, NIZANJU Vidim livadu, šumu, krivudavu stazu i kolibu. NEZAVISNI DIJELOVI REČENICE – VOKATIV, USKLICI Hajde, Ivane, kreni već jednom! APOZICIJSKI SKUP U INVERZIJI Dinko, njegov stari prijatelj, stigao je posljednji. DIJELOVI KOJI SE ISTIČU ZBOG SVOJEGA ZNAČENJA, OBAVIJESNE VRIJEDNOSTI ILI IH ŽELIMO ISTAKNUTI Volim sport, najviše rukomet. ONO ŠTO JE NAKNADNO DODANO: UMETNUTO, PREDMETNUTO ILI DOMETNUTO Kao i obično, sve sam razumio.

Zarez u složenoj rečenici Ooo, dobro nam došli, dragi naši gosti! PIŠEMO ZAREZ VRSTA REČENICE ISPRED VEZNIČKIH RIJEČI PRIMJER SUPROTNA NSR a, ali, nego, već, no ISKLJUČNA NSR samo, jedino, tek, samo što… ZAKLJUČNA NSR dakle, zato, stoga ZAVISNOSLOŽENE REČENICE iza zavisne surečenice ako je Tko mora, zadržava se kratko. u inverziji Đuro je, kako je poznato, bio meta ispred i iza zavisne surečenice okrutnoga napada. ako je umetnuta Imaš pravo, ali rijetki bi ti to priznali. Ispred škole nema nikoga, samo se Đuro uputio prema vratima. Bolje ne možeš poželjeti, dakle iskoristi priliku.

Zarez u složenoj rečenici NE PIŠEMO ZAREZ VRSTA REČENICE ISPRED VEZNIČKIH RIJEČI SASTAVNA NSR i, pa, te, niti RASTAVNA NSR ili ZAVISNOSLOŽENE REČENICE veznici da, jer, ako. . . ; odnosne i upitne zamjenice i prilozi, veznički skupovi Vi ste zalutali! Ne pripadate ovamo!

VELIKO POČETNO SLOVO U VLASTITIM IMENIMA Sva jednočlana (jednorječna) vlastita imena pišu se velikim početnim slovom. Višečlana (višerječna) vlastita imena pišu se po jednome od dvaju pravila. VIŠEČLANA VLASTITA IMENA 1. PRAVILO: Svi članovi višečlanoga imena (osim veznika i prijedloga) pišu se velikim početnim slovom: • imena ljudi i božanstava, atributi i sraslice koji su postali dio ili su zamjena za vlastito ime Ivan Goran Kovačić, Ljudevit Posavski, Rikard Lavljeg Srca, Lovro pl. Matačić, Majka Božja • imena naseljenih mjesta Dvor na Uni, Slavonski Brod • imena država (i povijesnih država) Republika Hrvatska, Dubrovačka Republika • imena kontinenata Sjeverna Amerika

2. PRAVILO: Samo se prva riječ piše velikim početnim slovom, a ostale malim (osim ako su same vlastito ime): • imena ulica, trgova i dijelova naseljenih Savska cesta, Trg kralja Tomislava, Stari mjesta grad, Donja Dubrava • imena županija i administrativno- Primorsko-goranska županija, upravnih jedinica Općina Župa dubrovačka • zemljopisna imena: pokrajine, regije, Hrvatsko zagorje, Dugi otok, Zadarski kanal, krajevi, otoci, poluotoci, doline, planine, Gacko polje, Plitvička jezera, Delnička vrata, jezera, mora, rijeke, prijevoji… Kopački rit, Veliki koraljni greben… Mliječna staza, Veliki medvjed, Kumova • imena svemirskih tijela slama Sveta tri kralja, Sveta Lucija, Međunarodni • imena blagdana i praznika praznik rada • imena povijesnih događaja (revolucija, ratova, bitaka, buna i sl. ) koji su vremenski Krbavska bitka, Domovinski rat jasno određeni Hrvatski sabor, Elektrostrojarska tehnička • imena institucija, ustanova, poduzeća, škola, Zračna luka Zagreb, Društvo udruga… hrvatskih književnika Hrvatski bog Mars, Novi list, Hrvatski • imena knjiga, novina, časopisa, umjetnina… preporod (slika V. Bukovca)

Vlastita imena udruga, društava, organizacija i javnih skupova pišu se po drugome pravilu – prva riječ piše se velikim početnim slovom, a ostale malim (osim onih koje su i same vlastito ime). PRIMJERICE: Učenička zadruga Jabuka Hrvatska udruga učeničkoga zadrugarstva Ulrika, udruga mladih zadrugara Državna smotra učeničkih zadruga Proljetni sajam ALI: velikogorički Proljetni sajam Riječju udruga nazivamo veći broj osoba udruženih radi ostvarivanja zajedničkih ciljeva. Slično značenje imaju riječi društvo, zadruga i organizacija. Javni su skupovi priredbe, festivali, sajmovi, smotre, natjecanja, predavanja i druga znanstvena okupljanja i sl. namijenjeni široj javnosti.

Broj na početku vlastitoga imena možemo pisati riječju ili brojkom. Pišemo li ga brojkom, sljedeću riječ pišemo malim početnim slovom (osim ako je i sama vlastito ime). PRIMJERICE: Prvi svjetski rat / 1. svjetski rat Četvrta gimnazija / 4. gimnazija Pazi, ako broj nije dio imena, nego samo označava o kojemu se događaju po redu radi, riječ nakon broja piše se velikim slovom. PRIMJERICE: tridesete Olimpijske igre / 30. Olimpijske igre

8. § PRAVOPIS § SMJENJIVANJE IJE/JE/E/I § VELIKO I MALO POČETNO SLOVO § PRAVOPISNI ZNAKOVI § SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO PISANJE RIJEČI § PISANJE POSUĐENICA I STRANIH RIJEČI § KRAĆENJE RIJEČI

PRAVOPIS ili ORTOGRAFIJA (grč. orthós – prav + grafō – pišem) obuhvaća skup pravila o slovopisu, načinu pisanja pojedinih glasova, pisanju velikoga i maloga slova, sastavljenome i nesastavljenome pisanju riječi i upotrebi pravopisnih znakova.

SMJENJIVANJE IJE/JE/E/I OSTVARAJI STAROSLAVENSKOGA GLASA JATA U HRVATSKOME STANDARDNOME JEZIKU ije je e i dijete svjetlo vremena cio U standardnome jeziku u dugim je slogovima u pravilu ije, a u kratkim slogovima je, e ili i. Pri promjeni oblika riječi i tvorbi srodnih riječi dulji se ili krati slog u osnovi riječi, odnosno smjenjuju se dugi i kratki ostvaraji jata.

VELIKO I MALO POČETNO SLOVO Velikim početnim slovom pišemo: 1. vlastita imena Riječi iz poštovanja i počasti: 2. prvu riječ u rečenici zamjenice Vi, Vaš, Ti, Tvoj u izravnome obraćanju jednoj osobi iz poštovanja 3. riječi iz poštovanja i počasti. riječi kojima se obraćamo državnim i crkvenim velikodostojnicima: Vaša Svetosti, Vaša Ekscelencijo nazivi poglavara kad ih upotrebljavamo bez imena i prezimena: Predsjednik, Papa.

Nisu vlastita imena i pišu se malim početnim slovom: • nazivi proizvoda, jela, pasmina i sorta licitarsko srce, zagorski štrukli, istarski oštrodlaki gonič, graševina • nazivi ili posvojni pridjevi nastali od imena koji su postali strukovni nazivi božja ovčica, gospina trava, smrdljivi martin, tesla, volt • nazivi biljaka gospina papučica, ljubica, neven, velebitska degenija • kratice koje označuju zvanje, zanimanje, titulu i slično prof. , dipl. ing. , doc. , dr. med. , pl. (plemeniti) Kratice fakultetskih zvanja, zanimanja i titula pišu se iza imena i prezimena i odvajaju se zarezom, npr. Hrvoje Horvat, prof. kemije. Kratice koje označuju viši akademski i sveučilišni stupanj (dr. sc. , mr. sc. ) pišu se ispred imena i prezimena, npr. dr. sc. Petar Perić. • nazivi službenih dužnosti kralj, ministar, papa, predsjednik, ravnateljica, županica • nazivi razdoblja i povijesnih događaja koji nisu jasno vremenski određeni holokaust, hrvatsko proljeće, hrvatski narodni preporod, križarski ratovi • nazivi religija, pokreta, umjetničkih, društvenih i znanstvenih smjerova, škola i reforma kršćanstvo, gotika, srednji vijek, ozaljski krug, zagrebačka filološka škola

• nazivi dana u tjednu, mjeseci i godišnjih doba nedjelja, proljeće, veljača • nazivi povijesnih i geoloških razdoblja brončano doba, mezozoik • odnosni pridjevi na -ski/-ški/-čki /-ćki (od krležijanski, šekspirovski, južnoamerički, lički, osobnih i zemljopisnih imena) okićki, slavonskobrodski • nazivi bogomolja, mjesta u kojima se obavlja bogoslužje, koji sadržavaju riječ crkva, kapelica, katedrala, bazilika, džamija, sinagoga. . . crkva Gospe od Zdravlja, crkva hrvatskih mučenika, kapelica svetoga Jakova, bazilika svetoga Petra u Rimu, katedrala svetoga Stjepana, zagrebačka katedrala, zagrebačka džamija, dubrovačka sinagoga • nerečenični potpisi pod slikom hranidbeni lanac, modeli atoma, Perićevi modeli zrakoplova Rečenični potpisi pod slikom počinju velikim početnim slovom i završavaju točkom. • prva riječ u novome retku pri uspravnome nabrajanju ako nije riječ o rečenicama Pri uspravnome nabrajanju novi se redak uvodi oznakom (slovo, brojka ili drugi znak), a na kraju redaka ne piše se zarez ili točka sa zarezom. Iza posljednje natuknice u uspravnome nabrajanju piše se točka ili upitnik.

PRAVOPISNI ZNAKOVI Pravopisni su znakovi: bjelina ( ), točka (. ), upitnik (? ), uskličnik (!), upitnik s uskličnikom (? !), uskličnik s upitnikom (!? ), zarez (, ), točka sa zarezom (; ), dvotočka (: ), trotočka (. . . ), zagrade (( ), [ ] i { }), desna zagrada ()), spojnica (-), crtica (–), kosa crta (/), navodnici („ ”), polunavodnici (' '), izostavnik (’). Bjelina je prazno mjesto u tekstu koje ima ulogu pravopisnoga znaka (katkad i razlikovnu ulogu, npr. uoči, u oči). Važno je pravilno pisati bjelinu, primjerice: • iza točke, zareza, dvotočke, trotočke, točke sa zarezom, upitnika i uskličnika: Djeco, slobodno pitajte. . . Sve ću vam objasniti. • između sastavnica nadnevka: 25. 5. 2014. • između kratica i dijelova kratica: m. r. jd. • između inicijala: A. G. Matoš • ispred i iza crtice i znaka za omjer: 2 – 3, Dubrovnik – Zadar, 2 : 3 • ispred i iza matematičkih znakova: 2 + 2 = 4 • između broja i znaka za mjernu jedinicu ili postotak: 3 kg, 5 °C, 30 %.

U rastavljanju riječi na kraju retka ne rastavljamo jednosložne riječi, dvoslove (lj, nj, dž) i troslov (ije), ne prenosimo u novi redak jedno slovo ili skup zatvornika, a polusloženice rastavljamo na mjestu spojnice koju pišemo dvaput.

SASTAVLJENO I NESASTAVLJENO PISANJE RIJEČI U pisanju se riječi i skupovi riječi pišu odvojeno – razdvojeni bjelinama. Sastavljeno se pišu: • riječi u kojima se jedna od sastavnica ne upotrebljava uz drugu u obliku koji ima u složenici: napose, pokraj, oduvijek (prema od vijeka, ne upotrebljava se spoj od uvijek) • riječi u kojima se sastavljenim pisanjem dobije novo značenje: naokolo, usprkos, odoka, smjesta, zajedno, zapravo, zato. Glagoli se pišu nesastavljeno od niječnice (npr. ne pišem, ne znam), osim iznimaka: • nisam, nisi, nije, nismo. . . • nemoj, nemojmo, nemojte • nemam, nemaš, nema. . . • neću, nećeš, neće. . . Imenske se riječi pišu sastavljeno (npr. nepravda, nepošten, netko, ništa).

Pisanje polusloženica Polusloženicama nazivamo riječi nastale slaganjem ravnopravnih sastavnica od kojih svaka zadržava svoj naglasak, a mijenja se samo drugi dio. Pišu se sa spojnicom. Ispred i iza spojnice ne piše se bjelina. PRIMJERICE: lovor-vijenac (lovor-vijenca, lovor-vijencu. . . ) pilot-projekt Polusloženicama pripadaju i izrazi koji u prvome dijelu imaju kakvo slovo ili simbol: bmol, C-vitamin, e-pošta. rok-glazba Nisu polusloženice pa se pišu bez spojnice: • imeničke sveze u kojima prva ima šire značenje, npr. čovjek žaba • pokrate pisane velikim slovom s imenicom, npr. TV pretplata • sveze sa stranim riječima ili tuđicama (npr. fer play / fer igra, film festival) koje treba zamijeniti hrvatskim inačicama: poštena igra, filmski festival.

PISANJE POSUĐENICA I STRANIH RIJEČI Riječi iz stranih jezika mogu biti preuzete u hrvatski tekst bez prilagodbe – strane riječi, te više ili manje prilagođene hrvatskomu jezičnomu sustavu – posuđenice (tuđice – djelomično prilagođene, usvojenice – u potpunosti prilagođene). Strane riječi ne pripadaju hrvatskomu jeziku i pišu se izvorno. U hrvatskome ih tekstu treba pisati ukošeno, primjerice: Slušali smo blues i soul. U našoj je ulici otvoren wellness-centar. (strana riječ dio polusloženice). Strane riječi koje ne odudaraju od glasovnoga sastava hrvatskoga jezika, ne pišu se ukošeno (smatraju se posuđenicama), npr. printer. • Stranu riječ treba, kad god je to moguće, zamijeniti hrvatskom riječju ili svezom: attachment – privitak; email – e-pošta, e-poruka. • Neki se glazbeni nazivi mogu pisati izvorno i prilagođeno hrvatskomu jeziku: jazz – džez, punk – pank, rock – rok, solfeggio – solfeđo.

Prilagođeno hrvatskomu jeziku pišemo: • posuđenice i njihove izvedenice: boks, čips, kurikul, kapučino • tvorenice od stranih riječi: panker, brejkdenser, hevimetalac, šopingoholičar, darvinist • odnosne pridjeve od stranih imena: njujorški, šekspirovski, vangogovski, minhenski • imena stanovnika: Njujorčanin, Edinburžanka, Šrilančanin • mjerne jedinice i kemijske elemente. • Tuđa vlastita imena pišu se onako kako se pišu u jeziku iz kojega potječu. To se opće pravilo primjenjuje za jezike koji su pisani latinicom. • U sklonidbi stranih vlastitih imena i tvorbi posvojnih pridjeva, uglavnom se na neizmijenjene strane osnove dodaju hrvatski nastavci: N John, G Johna, D Johnu…, posvojni pridjev: Johnov. • Pohrvaćena imena pišemo hrvatski: Atena, Beč, Austrija, Mađarska, Britanac/Britanka.

KRAĆENJE RIJEČI Kratice se pišu malim početnim slovom i u pravilu završavaju točkom. Čitaju se kao pune riječi. Neke riječi mogu imati i dvije kratice: čitaj (č. i čit. ), gospodin (g. i gosp. , ali ne gdin), razred (r. i razr. ), godina (g. i god. ). Iznimno bez točke pišu se kratice gđa i gđica. Te se kratice sklanjaju, npr. gđe, gđi. . . Točka se ne piše ni iza preuzetih nesklonjivih kratica fra i don, npr. don Ivan, don Ivana.

Pokrate se pišu velikim slovima. Iznimno sadržavaju i malo slovo (Bi. H). U pravilu se sklanjaju te ne završavaju točkom (osim pokrata iz latinskoga jezika, npr. P. S. ). . Pokrate nastaju: • kraćenjem jedne riječi: TV (televizija) • kraćenjem više riječi: DNK (deoksiribonukleinska kiselina), NP (nacionalni park), DHMZ (Državni hidrometeorološki zavod), EU (Europska unija), HAZU (Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti), OŠ (Osnovna škola). • Neke su pokrate postale nove riječi – imaju oblik vlastitoga imena i sklonidbu kao imenice (bez spojnice), npr. Nama – Narodni magazin (Name, Nami, Namu). • Jedne se čitaju kao samostalne riječi [hazu], a druge po imenima slova [er-ha]. • Većina se pokrata sklanja. Nastavak se odvaja spojnicom i piše malim slovom, npr. SAD, SAD-a [Es-a-de, Es-a-de-a].

Oznake se pišu bez točke na kraju, a čitaju kao puna riječ. Više je vrsta oznaka i uglavnom su međunarodno prihvaćene. PRIMJERICE: • mjerne jedinice: m – metar, km/h – kilometar na sat, dag – dekagram • novčane jedinice: HRK – hrvatska kuna, EUR – euro, USD – United States dollar, američki dolar • kemijski elementi: H – vodik, Al – aluminij, Au – zlato, Ca – kalcij • imena država: HR – Hrvatska, CH – Švicarska • oznake za strane svijeta (međunarodne i domaće): Z – zapad (engl. W – west) • oznake za veličinu odjeće: S – engl. small size, L – engl. large size.