GRAMATIKA OD 5 DO 8 RAZREDA VRSTE RIJEI
- Slides: 52
GRAMATIKA OD 5. DO 8. RAZREDA
VRSTE RIJEČI: PROMJENJIVE – imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice, brojevi NEPROMJENJIVE – prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice
- promjena imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva naziva se DEKLINACIJA ili SKLONIDBA (promjena po padežima) - promjena glagola po licima naziva se SPREZANJE ili KONJUGACIJA
- padeži u hrvatskom jeziku su: 1. NOMINATIV (Tko? Što? radi) 2. GENITIV (Koga? Čega? nema) 3. DATIV (Komu? Čemu? dajem) 4. AKUZATIV (Koga? Što? vidim) 5. VOKATIV (nema padežnog pitanja, koristimo usklik OJ! EJ!) 6. LOKATIV (O komu? O čemu? razgovaramo) 7. INSTRUMENTAL (S kim? S čim? idemo)
- imenice mogu biti: 1. opće – pišu se malim slovom vlastite – pišu se velikim slovom i zbirne – označavaju skup ili zbir nečega (npr. kamenje, granje, grmlje, lišće, grožđe, momčad, prasad, pilad, janjad…) 2. konkretne – označavaju nešto opipljivo (stol, ploča) apstraktne – nešto neopipljivo (ljubav, dobrota, prijateljstvo, mudrost…)
- pridjevi mogu biti: opisni (kazuju nam kakvo je što) posvojni (kazuju nam čije je što; - ako imaju nastavke -ov, -ev, -in, pišu se velikim slovom - ako imaju nastavke -ski, -ški, -čki, pišu se malim slovom) gradivni (kazuju od čega je što)
- promjena pridjeva po stupnjevima naziva se STUPNJEVANJE ili KOMPARACIJA - stupnjevi u komparaciji su: pozitiv komparativ (nastavci -ji, -iji, -ši) superlativ (naj- + komparativ)
- brojevi mogu biti: GLAVNI (kazuju koliko čega ima; količinu nečega) REDNI (kazuju koje je što po redu)
- zamjenice su: 1. osobne – ja, ti, ona, ono / mi, vi, one, ona 2. posvojne – moj, tvoj, njegov, njezin/njen, naš, vaš, njihov 3. povratna – sebe, se (to je oblik za genitiv jer ta zamjenica nema nominativ) 4. povratno-posvojna – svoj 5. pokazne – ovaj, taj, onaj, ovakav, takav, onakav, ovolik, tolik, onolik
6. upitne – tko, što, koji, čiji, kakav, kolik 7. odnosne – (iste, samo su u izjavnim rečenicama) 8. neodređene – svi, nitko, bilo tko, ništa, nešto, tko god…
GLAGOLI
- promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju, stanje i zbivanje
- podjela glagola:
- po značenju: glagoli radnje, stanja i zbivanja
- po vidu: svršeni i nesvršeni glagoli
- po predmetu radnje: prelazni, neprelazni i povratni glagoli
- infinitiv – neodređeni glagolski oblik koji završava na –ti ili -ći
- glagolski pridjevi:
a) radni (aktivni) – subjekt radi neku radnju -nastavci su: -o, -la, -lo, -li, -le, -la
b) trpni (pasivni) – subjekt trpi posljedice neke radnje -nastavci su: -n, -t, -en, -jen
- glagolska vremena:
1. PREZENT – sadašnje jednostavno glagolsko vrijeme
- nastavci: a) –am, -aš, -amo, -ate, -aju b) –em, -eš, -emo, -ete, -u c) –jem, -ješ, -jemo, -jete, -ju d) –im, -iš, -imo, -ite, -e
- glasovne promjene u prezentu:
PALATALIZACIJA – glasovna promjena u kojoj glasovi k, g, h ispred i prelaze u č, ž, š peći pečem vući vučem
JOTACIJA – stapanje glasova d, t, l, n s glasom j u đ, ć, lj, nj pisati pišem kretati krećem
2. PERFEKT – prošlo složeno glagolsko vrijeme - sastoji se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
3. AORIST – prošlo svršeno glagolsko vrijeme jer se tvori samo od svršenih glagola - jednostavno glagolsko vrijeme
- nastavci: -oh, -e, -osmo, -oste, -oše (kad glagol završava na –sti ili –ći) -h, -, - , -smo, -ste, -še (kad glagol završava na –ti)
4. IMPERFEKT prošlo nesvršeno vrijeme jer se tvori samo od nesvršenih glagola - jednostavno glagolsko vrijeme
-nastavci: a) -ah, -aše, -asmo, -aste, -ahu b) -jah, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu c) -ijah, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu
- glasovne promjene:
SIBILARIZACIJA glasovna promjena u kojoj glasovi k, g, h ispred e prelaze u c, z, s peći pecijah vući vucijah
EPENTEZA – glas l koji se javlja između glasova b, p, m i v i glasa j živjeti življah
JOTACIJA nositi nošah dolaziti dolažah
5. PLUSKVAMPERFEKT– prošlo složeno glagolsko vrijeme čija se radnja dešava prije neke druge prošle radnje (pretprošlo glagolsko vrijeme)
- tvori se od imperfekta ili perfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
6. FUTUR PRVI – buduće složeno glagolsko vrijeme
- tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva
7. FUTUR DRUGI – predbuduće glagolsko vrijeme čija se radnja dešava prije neke druge buduće radnje (radnje futura prvog)
- tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
- glagolski načini:
1. IMPERATIV – zapovjedni način 2. - nastavci su: -, -mo, -te 3. -i, -imo, -ite 4. -j, -jmo, -jte - pravi imperativ je u 2. licu jednine i 1. i 2. licu množine - u 3. licu jednine i množine se tvori pomoću čestice neka + prezent
2. KONDICIONAL PRVI – izriče se savjet, molba, pogodba… - tvori se pomoću aorista pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog 3. KONDICIONAL DRUGI – sastoji se od kondicionala prvog pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
- glagolski prilozi: 1. sadašnji (nesvršeni glagoli; 3. lice množine prezenta + -ći) 2. prošli (svršeni glagoli; -vši ili –avši)
PRILOZI – izriču okolnosti neke radnje: mjesto – odgovaraju na pitanja: Gdje? Kamo? Kuda? vrijeme – pitanja: Kada? Otkad? Dokad? način – pitanja: Kako? Na koji način? uzrok – pitanja: Zašto? Zbog čega? količinu – pitanje: Koliko?
PRIJEDLOZI – dodaju se ispred imenskih riječi i utječu na padež te riječi (ispod, iznad, k(a), s(a), na, u, po, pri, prema…) VEZNICI – povezuju dva pojma ili dvije rečenice (i, pa, te, niti, a, ali, no, ili…)
USKLICI (UZVICI) – izriču neko raspoloženje ili se oponašaju zvukovi iz prirode (uh, jao, joj, pljus, tres, oho…) ČESTICE – barem, baš, da, ne, li, zar, ma …
SLUŽBA RIJEČI: PREDIKAT – može biti: glagolski - čini ga glagol imenski - čini ga bilo koji oblik glagola biti + neka imenska riječ (imenica, pridjev, zamjenica, broj)
SUBJEKT – imenica ili zamjenica u nominativu OBJEKT – može biti: izravni (bliži, direktni) – u akuzativu ili genitivu koji je zamjenjiv akuzativom neizravni (dalji, indirektni) – u nekom drugom padežu ili prijedložnom akuzativu
PRILOŽNE OZNAKE – mogu biti: priložna oznaka mjesta (pitanje: Gdje? Kuda? Kamo? Odakle? Dokle? ) priložna oznaka vremena (Kad? Otkad? Dokad? ) priložna oznaka načina (Kako? Na koji način? ) priložna oznaka uzroka (Zašto? Zbog čega? ) priložna oznaka društva (S Kim? ) priložna oznaka sredstva (S kojim sredstvom, alatom? )…
ATRIBUT – može biti: pridjevski (kad je pridjev, zamjenica ili broj) imenički (čini ga imenica u genitivu) APOZICIJA – imenica koja pobliže određuje drugu imenicu i s njom je u istom rodu, broju i padežu
- Padeži hrvatski
- Gramatika od 5 do 8 razreda
- Usklici
- Tijesan komparativ
- Rijei
- Objekt
- Rijei
- Budue
- Uciteljica na slogove
- Rijei
- Rijei
- Nasa domovina hrvatska 4 razred
- Predsjednik razreda
- Ponavljanje gradiva 2 razreda vjeronauk
- Antonija horvatek 7 razred
- Razredna pravila 5. razred
- Ponavljanje gradiva 7 razreda vjeronauk
- Ponavljanje gradiva 7. razreda kemija
- Ponavljanje gradiva 5 razreda vjeronauk
- Dnevni red roditeljskog sastanka
- Zsoba
- Kawastuhang panggramatika
- Predlog gramatika
- Pridjevi primjeri
- Bernolákovská gramatika
- Zao komparativ
- Upravni govor primeri
- Everybody somebody anybody and nobody
- Bosanski jezik za 7 razred gramatika
- Passive voice gramatika
- Lidheza pasi
- Francuski jezik gramatika
- Predlozi gramatika
- Grammatika so'zining ma'nosi
- Vzor gazdina
- Pojam i vrste poreza
- Haribo kisele bombone
- Pozivnica za poslovni sastanak
- Posledično priredje
- Transverzalni talasi
- Vrste asfalta
- Vrste brodova
- Anizofilija
- Klima europe
- Vrste obveznica
- Prizma geometrijsko tijelo
- Nastavni ciljevi
- Prirodna stopa nezaposlenosti
- Elementi kalkulacije
- Vrste pisma
- Američki oblik poslovnog dopisa primjer
- Sili sila
- Pojam i vrste motiva