Povijesni osvrt na politikoteritorijalne podjele Hrvatske Prvi dio

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Prvi dio

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Počeci hrvatske državnosti datiraju još iz 7. stoljeća. Prema zapisima hrvatskih povjesničara, Hrvati su s papom Agaton (bio je Grk, rodom sa Sicilije; svoje bogato nasljedstvo podijelio je sirotinji te se povukao u samostan pokraj Palerma; prema navodima, bio je preko 100 godina star kada su ga imenovali papom) sklopili ugovor u kojem su se obvezali kako neće napadati susjedne narode, a Papa im je garantirao zaštitu Boga i sv. Petra. Osim toga, posredovao je između Carigrada i Hrvata u sklapanju ugovora koji su sklopili predstavnici 7 hrvatskih plemena.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske https: //bs. wikipedia. org/wiki/Carigrad

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Zatečene rimske provincije bile su podijeljene na gradove koji su bili upravno-politička, gospodarska i vojna središta. Na čelu provincija bili su visoko pozicionirani političari iz rimskog senata, a posebice bivši konzuli (u modernom smislu je predstavnik jedne države u drugom gradu ili državi) ili pretori (bio je stalni zamjenik konzula). U to vrijeme Hrvatska je bila podijeljena na 11 županija.

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Od stoljeća 8. do 11. hrvatski kraljevi i knezovi (Domagoj, Branimir, Tomislav, Petar Krešimir IV) morali su sklapati saveze i priznavati vodstvo drugih vrhovnika, a to se sve odrazilo i na državno ustrojstvo. Početak hrvatske povijesti se može pratiti od kraja 8. i početka 9. stoljeća kada se prostor dijeli na onaj pod franačkom i onaj pod bizantskom vlašću. Za vrijeme kneza Trpimira (845. -864. ) izvori svjedoče kako je tada već bila uspostavljena državnost, a franačka vlast je bila samo nominalna. Prije toga, Ljudevit Posavski (810. 822. ), knez Panonske Hrvatske, pokrenuo je ustanak protiv franačke vlasti. Knez Trpimir uspješno se borio protiv Bizanta i Bugara.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske https: //sh. wikipedia. org/wiki/Trpimirova_darovnica

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Izdao je Povelju, tzv. Trpimirova darovnica koja se smatra najstarijim sačuvanim spomenikom hrvatskog prava. Nije sačuvana u originalu, već u pet prijepisa, a ta činjenica kod nekih dovodi u pitanje autentičnost. Knez Domagoj bio je knez Primorske Hrvatske te se pokazao uspješnim u borbi protiv Mlečana i Arapa. Knez Branimir je bio knez Primorske Hrvatske i posljednji iz loze Domagojevića. Knez Tomislav je bio na čelu Primorske Hrvatske oko 910. godine, a 925. godine proglašen je kraljem; potječe od Trpimirovića. Ujedinio je Panonsku i Primorsku Hrvatsku u jedno državno tijelo. Petar Krešimir IV je vratio vlast u dalmatinske gradove, imao čvrstu vladavinu, vratio je Bosnu…

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske http: //croexpress. eu/vijest. php? vijest=9316

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske U vrijeme dinastije Trpimirovića (852. -1102. ), teritorijalno ustrojstvo Hrvatske bilo je podijeljeno na župe. U to vrijeme Hrvati su gradili svoju upravu i Hrvatska je bila podijeljena na 11 županija. Postajale su s vremenom središte vlasti, imale su zasebnu teritorijalnu te upravno-sudsku funkciju. S vremenom se područje počelo nazivati županijom, a od 12. stoljeća komitatom.

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Hrvatsku oblikuje snažna tradicija u pogledu regionalne samouprave – županija kao oblik ustrojstva datira još iz feudalnog doba (prvi put se spominje u desetom stoljeću). Plemensko ustrojstvo - dugo vremena se držalo; održavalo se pomoću svojih porodičnih zajednica; najuže je povezano s područnom podjelom na županije. Dokaz su spomeni o hrvatskim plemenima koji su sklapali ugovore s raznim kraljevima. Prva struktura županija bila je povezana s načelima plemenske pripadnosti. Svaka župa tvorila je jednu područnu jedinicu, a ime dobila po rijekama, dolinama ili prema utvrdama.

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Županije - na čelu je bio župan kojega su birali na župskom zboru; bio je predstavnik izvršne vlasti te pouzdanik vlade te je u tom smislu vršio nadzor nad samoupravom županije, nad cjelokupnom upravom i kotarima u njenom sastavu. Predstavljala je ne samo plemensku jedinicu, nego i politički, vojni i sudski okvir vlasti, a bila je i okvir crkvene zajednice. U to vrijeme hrvatsko plemstvo živjelo je u gradovima ili na selima, s tim da je grad bio sjedište županije, odnosno župana te vojna utvrda unutar cijele županije. U njima je plemstvo razvijalo svoju autonomnu upravu i sudbenu vlast nasuprot formalnoj vlasti kralja.

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne jedinice podjele Hrvatske Područje sjeverno od Gvozda, smatra se kako je, također, bilo ustrojeno kao županije, s razlikom što su one bile u rukama vladara, a južnohrvatski dio u rukama župana. Funkcije župana bile su sljedeće: sudska, zapovjednička i fiskalna. Konstatin Porfirogenet smatra kako je hrvatskih župa, odnosno županija bilo više no što piše u nekim izvorima. Prema tome, južno od Gvozda je bilo više od 30 župa, a tako i sjeverno od Gvozda.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne jedinice podjele Hrvatske https: //hr. wikipedia. org/wiki/Starohrvatske_%C 5%BEupanij e#/media/File: Tomislavova_Hrvatska. jpg

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Župa se dijelila na satnije. One su bile vojničke jedinice koje su sačinjavale 100 -ak ljudi sposobnih za vojsku. Na čelu je bio satnik koji je bio i vođa u borbi, glavar i sudac na području satnije. Osim toga, postojala je podjela i na općine jer postoji i dokaz u 12. stoljeću iz Vinodolskog statuta. Općine su vremenom su postale sredstvo feudalcu u borbi protiv kmetova.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske http: //db. nsk. hr/Heritage. Details. aspx? id=894

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Mađarski kralj Koloman (bio je ugarski kralj, a od 1102. i hrvatsko-dalmatinski kralj; u pohodu na Hrvatsku suprotstavio mu se Petar Svačić koji je i poginuo na planini Gvozdu) je sklopio ugovor s 12 hrvatskih plemena koje su, u realizaciji, predstavljale hrvatske županije. Jamčio je poštivanje prava i sloboda hrvatskim plemenima, odnosno županijama. Povezivanjem Hrvatske i Ugarske dolazi do promjena karaktera županije koje su do tada bile darovane pojedinim vlastelinima koji su bili izuzeti od vlasti županove. Isto tako, izuzeće je bilo i kod crkvenih posjeda i slobodnih kraljevskih gradova. U takvim situacijama, umjesto župana, kralj je postavljao knezove. Razlika između knezova i župana bila je u tome što je župana birao narod (ako nije bio nasljedni), a knezove je postavljao kralj.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske http: //croexpress. eu/vijest. php? vijest=9407 https: //hr. wikipedia. org/wiki/Jelena_Lijepa

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Uz podjele na plemena, županije, satnije, općine postojali su i gradovi koji su čini autonomnu gradsku općinu. Na njih se nije odnosila županijska i satnijska vlast. U njima su, sve do pada feudalizma, banovi i kraljevi potvrđivali autonomnu vlast. Posebni status su imali slobodni kraljevski gradovi na čelu je bio knez, načelnik, a upravu je vodilo vijeće koje su birali stanovnici grada. Uz načelnika bio je i gradski sudac i gradski kapetan (gradski vijećnici birani su doživotno). Gradska samouprava provodila je zakone i običaje.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske https: //hr. wikipedia. org/wiki/Dodatak: Popis_slobodnih_kralje vskih_gradova_u_Hrvatskoj

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Pored Kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije postojala je od najranijih dana i podjela na banovine. Ban je bio kraljev vojskovođa, sudac i namjesnik te vodio je poreznu politiku. Prvi ban se spominje oko 940. godine za vrijeme Krešimira I. Banovi su se posebno isticali u borbi za nacionalni identitet protiv Ugarske i Austrije.

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Za vrijeme vladavine Sigismunda (druga polovina 14. stoljeća) dolazi do reorganizacije županije gdje se spaja njih 4 -5, a svaka se potom dijeli na nekoliko kotara. Na čelu je bio župan, kaštelan s vojnom vlašću te članovi plemstva u svojim plemenskim kotarima. Županije, koje se nisu reorganizirale, darovane su pojedinim velikašima, a zvale su se knežije ili grofovije. Takva oformljena županija imala je tri tijela: župana i podžupana, kaštelana s vojničkom vlašću te članove starog plemstva u kotarima. Župan je bio na čelu cijele uprave, a pod sobom je imao gradsku upravu i sudstvo.

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Zaključno, u srednjem vijeku kralj više nije bio jedini nositelj vlasti jer su se, u to vrijeme, pojavili brojni plemići. Županije nisu imale vojnu, sudsku i financijsku vlast, već samo ograničenu sudsku. Još jedan razlog tomu je i što se uz plemstvo pojavila Crkva i slobodni kraljevski gradovi kao dionici u oblikovanju vlasti.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Početkom 15. stoljeća počela je izgradnja vojnih utvrda u svrhu obrane od Turaka. Dio Hrvatske pod Vojnom krajinom se dijelilo u tri generalata: Karlovački, Varaždinski i Banijski. Generalati su se dijelili na regimente, a oni na satnije. Izvan područja bile su vojne općine. Godine 1881. uslijedilo je ukidanje Vojnih krajina, a uspostavljeno je jedinstveno teritorijalno ustrojstvo Hrvatske i Slavonije.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske https: //hr. wikipedia. org/wiki/Vojna_krajina

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Sve do 1922. godine ostala je podjela na županije kao makroupravna podjela te podjela na kotar i općinu. Gradovi su ostali izvan područja županija, a broj komuna se povećao čak na 70. Ustroj Dalmacije i Istre bio je grad-komuna i pod vlašću Venecije je bio.

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Prvi neuspjeli pokušaj stvaranja profesionalne uprave bio je u vrijeme Marije Terezije (jedina žena i posljednja u lozi Habsburg; godine 1713. otac joj je Pragmatičkom sankcijom prenio svoj teritorij u nasljeđe, a što je, do tada, jedino bilo ostvarivo po muškoj liniji), a novi pokušaj bio je u okviru reformi Franje Josipa II 1848. godine. Tada je teritorij bio podijeljen na sljedeće dijelove: Kraljevina Hrvatska: Zagrebačka, Križevačka, Varaždinska županija, a od 1776. i Severinska (kasnije Riječka) županija s hrvatskim primorjem.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Kraljevina Slavonija: nakon povlačenja Turaka (1745. ) organizirana je u tri županije: Požeška, Virovitička, Srijemska. Vojna granica: pod izravnom upravom središnjih organa carstva, a priključena je Hrvatskoj tek 1881. Dalmacija: prvo je pod mletačkom vlašću, a od 1797. posebna pokrajina austrijske carevine. Rijeka: tretirana kao corpus separatum u zavisnosti od austrijske / mađarske uprave.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske https: //hr. wikipedia. org/wiki/Vojna_krajina#/media/File: Milita rgrenze, _Wojwodowena_und_Banat. jpg

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Godine 1767. osnovano je Kraljevsko vijeće za Kraljevine Hrvatsku, Slavoniju i Dalmaciju (prvo sjedište je u Varaždinu, a od 1776. u Zagrebu). Ono je vrhovni organ carske uprave u Hrvatskoj, izjednačen po rangu s Ugarskim kraljevskim namjesničkim vijećem. Marija Terezija 1779. ukida Namjesničko vijeće za Hrvatsku i Slavoniju, ali njegove poslove nije vratila banu i Saboru, nego ih je prenijela na Kraljevsko ugarsko namjesničko vijeće. Josip II. ukida županije kao institucije plemićke samouprave i pokušava ih pretvoriti u stupanj centralne državne uprave. Nakon toga, Hrvatski sabor formalnom odlukom sankcionira navedeno postupanje.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske https: //hr. wikipedia. org/wiki/Josip_II. , _car_Svetog_Rimskog _Carstva

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Županije su u 18. stoljeću imale maksimum svojih ovlaštenja. Manifestirale su se u tri oblika: 1. regija (županija) kao zajednica planiranja – samo usmjeravajuće funkcije; 2. regija (županija) kao političko-teritorijalna jedinica - uz upravne i financijske ovlasti, priznaju se i ovlasti iz samouprave; 3. regija kao totalna zajednica.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Župan je morao potjecati iz županije kojoj je bio na čelu; župan je mogao biti punoljetni muškarac, a ukoliko je čast bila nasljedna, tada je bio imenovan administrator koji je vladao županijom do punoljetnosti župana; svaki župan je morao položiti prisegu vjernosti kralju ili njegovu zastupniku; zbog opsega poslova morao je stalno prebivati u svojoj županiji…

Povijesni osvrt na političko-teritorijalne podjele Hrvatske Godine 1848. Jelačić pobjeđuje mađarske revolucionare i do sredine 1849. je bila ugušena mađarska revolucija. https: //hr. wikipedia. org/wiki/Josip_Jela%C 4%8 Di %C 4%87

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske U vrijeme Bachova apsolutizma županije su izgubile svoju autonomiju. Početak suvremene lokalne samouprave u Hrvatskoj smatra se u vrijeme reformi Ivana Mažuranića nakon Austro-Ugarske (1867. ) i Ugarsko-Hrvatske nagodbe (1868. ). Polovicom 19. stoljeća postavila su se tri zahtjeva oko kreiranja sustava: 1. Educirati stanovništvo za rad u promijenjenim okolnostima, odnosno u građanskoj Hrvatskoj; 2. Izvršiti političko i pravno ujedinjenje Vojne krajine i civilne Hrvatske; 3. U Habsburškoj Monarhiji izboriti se za nacionalni program.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Hrvati tada doživljavaju procvat u kreiranju uprave. U to vrijeme bio je naglašen osjećaj za zakonitost i pravdu. Glavni pokretači bili su: demokracija, liberalizam i višestranačje. Prva upravna organizacija trebala je biti 1850. godine sa šest hrvatskih županija, na čelu sa županima. Međutim, nije zaživjelo jer je već 1851. godine uveden centralizam. Druga upravna organizacija bila je u siječnju 1853. godine gdje su županije bile više nadzorne vlasti nad nižima.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Treća upravna organizacija kreće padom apsolutizma 1860. godine, a glavno tijelo bila je županijska skupština. Četvrtom fazom županije su bile sredstvo centralizirane državne uprave. Petom reorganizacijom županije su izgubile svaki značaj. Godine 1886. donesen je Zakon o ustroju županija… kojim je osnovano njih osam: Ličko-krbavska, Modruško-riječka, Zagrebačka, Varaždinska, Bjelovarsko-križevačka, Požeška, Virovitička i Srijemska.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske Županije su bile podijeljene na kotareve koji nisu imali samoupravu, već su bili, isključivo, upravni organi. Postojale su seoske i gradske općine.

Povijesni osvrt na političkoteritorijalne podjele Hrvatske https: //hr. wikipedia. org/wiki/Bachov_apsolutizam https: //hr. wikipedia. org/wiki/Ivan_Ma%C 5%BEurani%C 4%8 7