DISLEKSIJA I DISGRAFIJA KRATAK POVIJESNI OSVRT Poetak prouavanja

DISLEKSIJA I DISGRAFIJA

KRATAK POVIJESNI OSVRT Ø Ø Ø Početak proučavanja je 19. st. kada školovanje postaje dostupno u većini razvijenih zemalja svijeta. 1896. engleski liječnik Morgan opisuje slučaj 14 godina starog dječaka koji ima specifične poteškoće u čitanju i pisanju. 1905. C. Thomas objavljuje 100 slučajeva poremećaja u čitanju i pisanju. Okulisti započinju prvi s tim istraživanjem i zbog toga se došlo do krivog zaključka da su u osnovi tog problema nerazvijena percepcija i memorija. Tek u 20. st. došlo se do zaključka da se tu ne radi o mentalnoj retardaciji nego samostalnom poremećaju u intelektualno normalne djece.

Ø Većina djece s disleksijom imaju umove koji rade na isti način kao kod genija, a to što imaju poteškoća s čitanjem, pisanjem, sricanjem, matematikom ne znači smanjenu inteligenciju. Ø ZAJEDNIČKE OSOBINE SVIMA: v mogu iskoristiti sposobnost mozga da mjenja i stvara percepcije v veoma su svjesni okruženja v radoznaliji su od prosjeka v uglavnom razmišljaju u slikama , a ne u riječima v veoma su intuitivni i oštroumni v razmišljaju u opažaju višedimenzionalno v misao mogu doživjeti kao stvarnost v imaju živahnu maštu.

Ako ima se to ne oduzmu razvijaju dva obilježja: Ø inteligenciju veću od uobičajene i kreativnu sposobnost. Ø Zahvaljujući tome dolazi do ovladavanja u brojnim smjerovima i područjima.

Ø Ljudi misle da je disleksija nesposobnost učenja, ali to je samo jedno lice isleksije. Ø Poznati koji imaju disleksiju: v. Winston Churchill v. Leonardo da Vinci v. Walt Disney v. Albert Einstein v. Henry Ford v. Nelson Rockefeller v. Cher Ø Bili su geniji ne unatoč tome, već upravo zbog toga.

RAZLIKOVANJE NESPECIFIČNIH I SPECIFIČNIH POTEŠKOĆA Ø NESPECIFIČNE POTEŠKOĆE u čitanju i pisanju su one koje su uzrokovane zaostajanjem u mentalnom razvoju, senzornim defektima, nedovoljnim razvojem govora. Te poteškoće nisu središnji primarni simptomi već sekundarni simptomi. Ø SPECIFIČNE POTEŠKOĆE takve teškoće osobito su teže kod djece koja nisu pohađala dječji vrtić, malu školu ili su zanemarena, za školu nepripremljena djeca, a također te poteškoće javljaju se i kod djece pripadnika nacionalnih manjina kojima možda hrvatski jezik nije materinji, a idu u hrvatske škole.

DISLEKSIJA Ø Disleksija je složeni sindrom koji onemogućava djetetu da ovlada procesom spajanja slova i slogova i automatskim glatkim čitanjem cijelih riječi, što je nerijetko popraćeno nedovoljnim razumijevanjem pročitanog. Ø Razlikujemo: Ø „aleksiju“: grč. a – „bez potpuno nedostajanje“ + lat. lektio – „čitanje“ = što znači potpunu odsutnost vještine u čitanju Ø „disleksiju“: dis – poremećaj =što znači djelomični poremećaj procesa ovladavanja čitanjem

Ø Greške u čitanju su kod disleksičnog djeteta mnogobrojne i stalno prisutne. Ipak one nisu postojane niti uvijek identične za određenu riječ. v * Dječak koji pohađa 4 razred osnovne škole i ima 10 godina. Robi čita u tekstu riječ: „poseban“ : „pospan, ne!“ (pogađa), pokušava ponovo : „posipaj, posuban“.

Djevojčica 3 razred, pati od disleksije. Animacija je rađena po njezinim uputama. Kad čita ona otprilike ovako vidi tekst.

Klasifikacija poteškoća u čitanju Ø 1. Prema uzrocima koji uzrokuju poremećaje Ø 2. Prema vodećem sindromu Ø 3. Prema stupnju izraženosti poremećaja

Kako učitelj može prepoznati disleksično dijete Ø a) Na stupnju ovladavanja vezama „glas-slovo“. Ø b) Na stupnju ovladavanja grafičkom simbolizacijom glasova – slovima. Ø c) na stupnju ovladavanja procesom spajanja slova u slogove

DISGRAFIJA Ø Disgrafija je specifični poremećaj koji podrazumijeva stabilnu nesposobnost djeteta da savlada vještinu pisanja, koja se izražava u mnogobrojnim, trajnim i tipičnim greškama. Ø Razlikujemo: Ø disgrafija: teškoće u ovladavanju pisanjem Ø agrafija: potpuno ne vladanje vještinom pisanja

Specifičnost raznolikih mehanizama disgrafije Ø 1. Prema uzrocima Ø 2. Prema dominantnom sindromu Ø 3. Prema stupnju izraženosti poremećaja

Klasifikacija grešaka Ø a) Greške na razini slova i sloga Ø b) Greške na razini riječi Ø c) Greške na razini rečenice

Diktat jednog sedmogodišnjaka koji pati od disgrafije

Zaključak Najozbiljnija greška je misliti da se radost učenja i spoznaje može stimulirati prinudom i osjećajem dužnosti… Albert Einstein