DISLEKSIJA I MNEMOTEHNIKE to disleksija jest i zato

DISLEKSIJA I MNEMOTEHNIKE Što disleksija jest i zašto spada u teškoće učenja?

Disleksija: između poremećaja i dara Disleksija se opisuje kao trajni poremećaj u pisanom jeziku, u savladavanju čitanja, pisanja, dijelom i računanja zbog nemogućnosti da se pravilno dekodiraju pisani simboli jezika. Disleksija ne nastaje zbog načina poučavanja ili intelektualnog deficita.

Ona se u djece najčešće dijagnosticira u prvim godinama školovanja, bitno narušava proces stjecanja i pokazivanja znanja u školi i stoga postaje teškoćom u učenju. Djeca s disleksijom dobro rezoniraju, kreativna su, imaju sposobnost mijenjanja točke motrišta pri pronalaženju problemskih rješenja. Neujednačenost u testovima inteligencije ( verbalna i neverb. skala)proizlazi iz njihove sposobnosti snalaženja.

Simptomi disleksije u školskoj dobi 1. 2. 3. 4. 5. Teškoće u čitanju (sporo, slovkanje, netočno, uz zamjene, ispuštanja, metateze slova i slogova, riječi u rečenici) NE RAZUMIJE PROČITANO u pisanju (grafomotorika, vizuomotorna koordinacija i mogućnost slijeda, sporost, ispuštanja, zamjene, dodavanja slova i slogova, pravopisna pravila itd. ) vizualne teškoće - okreće ogledalno slova i brojke, ne prati red, zamijene vizualno sličnih slova s pamćenjem (teškoće u kratkotrajnoj i dugotrajnoj memoriji, blokade u pamćenju matematičkih operacija u slijedu(prošli tjedan znala, a sada ne)

6. teškoće sekvencioniranja (sljedovi, mjeseci, god. doba, tablica množenja, dezorijentacija u prostoru i vremenu-povijesna razdoblja itd. ) 7. FONOLOŠKA i FONEMSKA SVJESNOST i slušno pamćenje (duže riječi i rečenice), povezanost glasa sa slovom, teško pamte rimu (uočljivo u predškolskom razdoblju) 8. Neujednačenost sposobnosti kognitivnog funkcioniranja (često disperzija rezultata na verbalnim i neverbalnim skalama testova QI 9. Ne razumiju prijedloge, priloge, dvosmislene izraze, fraze, viceve, metafore, sinonime, antonime, metonime, homonime

dječak, 5. razred, teškoće u oblikovanju, pravilnosti i organiziranosti slova i rukopisa

Disleksija, disgrafija, diskalkulija posljedice u školi i društvu Učenje Ponašanje Teško usvajaju školsko gradivo na način kako se podučava u školi Loše snalaženje u prostoru i vremenu Naučeno brzo zaboravljaju (loša radna memorija) Motorni nemir Nespretnost Brzo zamaranje Sporost Loša slika o sebi Poremećaji u ponašanju kao posljedica trajnog neuspjeha i izloženosti vršnjačkom nasilju

Veza disleksije i poremećaja u ponašanju Istraživanja u svijetu ( SAD, VB itd. ) 35 -57% osoba u kaznenim i odgojnim ustanovama ima disleksiju KOD NAS istraživanje - Hrvatska udruga za disleksiju, Hrv. knjižničarsko društvo, Ured vlade RH REZULTATI: 22% osuđenika u zatvoru u Splitu i Zagrebu -Remetinec ima disleksiju 69% u odgojnim domovima i u PSP u OŠ (Split, Ivanec, Turopolje, Bedekovčina)

Kakva sam ?

KAKVI OBLICI ŠKOLOVANJA POSTOJE ZA OVE KATEGORIJE UČENIKA? temeljem rješenja po čl. 65. Zakona o odgoju i obrazovanju… i čl. 4. Pravilnika o radu s djecom s TUR određuje se : 1. redovni program uz individualizirani pristup ili 2. prilagođeni program

KADA i KOME? 1. PRILAGOĐENI program Za učenike sa smanjenim intelektualnim sposobnostima Iznimno za učenike s teškom pedagoškom zapuštenosti ili socijalno depriviranim DAJE SE SAMO ZA PREDMETE U KOJIMA NE MOGU SAVLADATI NI MINIMUM programa RAZREDA KOJI POLAZE (odobrava se na Učiteljskom vijeću za svakog učenika i svaki predmet) 2. INDIVIDUALIZIRANI pristup u radu - ide uz stručnu pomoć određenih stručnjaka Za učenike s disleksijom, disgrafijom, diskalkulijom, jezičnim teškoćama, ADHD, teškoćama vida i sluha, tjelesno invalidnim osobama, djeci s kombiniranim teškoćama i sl.

KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP Razvijati samostalnost i radne navike učenika Prilagoditi način rada teškoćama djeteta Na poseban način provjeravati znanja i valorizirati postignuća Prilagoditi prostor za rad Uspostaviti bolju komunikaciju s učenikom Koristiti sredstava i pomagala koja će im pomoći u radu

KAKO INDIVIDUALIZIRATI PRISTUP nastavak Pohvaliti rad koji je uspješan, koristan ili različitih po nečemu od radova drugih učenika Izbjegavati svako javno obavještavanje o neuspjehu Usmjeriti se na ono što dijete može, na djetetove jake strane

Ocjenjivanje Primjenjuje se Pravilnik o ocjenjivanju u OŠ Kod redovnog programa uz individualizirani pristup – kriteriji ocjenjivanja isti kao za sve ostale učenika, ali načini provjere znanja trebaju biti usklađeni s teškoćom/sposobnostima učenika Kod prilagođenog programa – ocjenjuju se postignuća učenika u odnosu na program koji mu je određen Oblik školovanja se ne upisuje na svjedodžbu

ALBERT EINSTEIN 1. 2. 3. 4. 5. Progovorio s 4 godine Bio je loš đak i često je izostajao s predavanja Imao diskalkuliju! Nitko od njega nije očekivao značajnija dostignuća Pokazivao snažne interese samo u onome što ga je zanimalo

THOMAS EDISON 1. Počeo govoriti s 4 godine 2. Hiperaktivan, nestrpljiv, sanjario 3. Profesori su govorili da neće biti ništa od njega jer je zaokupljen u svojim “glupavim” mislima 4. Odustao od škole, učila ga majka 5. Bavio se samo novim idejama, kad bi ideja bila razrađena davao bi kolegama da ju dovrše 6. Imao oko 5 milijuna papira s bilješkama 7. Siromašan društveni život

Disleksija i mnemotehnike MNEMOTEHNIKA – riječ dolazi od grč. imena Mnemosyne, koja je bila kćer Urana i Geae, a Zeusova žena. Majka je devet muza, a personificira pamćenje.

Mnemotehnike služe zadržavanju naučenog u pamćenju stalaktiti i stalagmiti – K – krov – u špilji stalaktiti vjese (s krova) VERBALNE MNEMOTEHNIKE: skraćivanje; npr. za prijenos, obradu i pohranu informacija =POPI elaborirano kodiranje; npr. RAM – rama rečenični mnemonici rima i ritam npr. MALA MOJA DAJEM TI NA ZNANJE SILA KROZ MASA DAJE UBRZANJE (a=F/m)

Vizualne mnemotehnike “vizualni tip” pamćenje broja sobe u hotelu – metoda mjesta metoda prostornog uređenja stranice npr. periodični sustav elemenata riječi –klinovi i m. ključnih riječi npr. BIT – BAJT povezati s nekom riječju mentalne mape – posebna vrsta pomoći u učenju

LITERATURA: Djeca s teškoćama u učenju; Galić –Jušić, Ines; Ostvarenje, Lekenik, 2004. Psihologija pamćenja i učenja; Zarevski, Predrag; Naklada Slap; Jastrebarsko, 1995. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi; Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, Zagreb, 2008.

Hvala na pažnji !

Hvala na pažnji !