Monitoring EM zraenja EM spektar je podeljen na

  • Slides: 57
Download presentation
Monitoring EM zračenja

Monitoring EM zračenja

EM spektar je podeljen na: • jonizujuće ( -zraci i x-zraci) i • nejonizujuće

EM spektar je podeljen na: • jonizujuće ( -zraci i x-zraci) i • nejonizujuće zračenja (10 nm do 104 km)

Karakteristike EM talasa

Karakteristike EM talasa

Nuklearna fizika • struktura atomske jezgre • radioaktivni raspadi • zakon radioaktivnog raspada •

Nuklearna fizika • struktura atomske jezgre • radioaktivni raspadi • zakon radioaktivnog raspada • nuklearane reakcije: fisija i fuzija

Građa atomske jezgre • Nuklearna fizika – proučava atomsku jezgru (NUKLEUS) • Građa jezgre-

Građa atomske jezgre • Nuklearna fizika – proučava atomsku jezgru (NUKLEUS) • Građa jezgre- NUKLEONI: protoni (pozitivno nabijene čestice) i neutroni (neutralne čestice) • Neutron – kasno otkriven jer ga u prirodi nema slobodnog

 • • Broj protona Z – ATOMSKI BROJ broj protona = broju elektrona

• • Broj protona Z – ATOMSKI BROJ broj protona = broju elektrona • Broj neutrona N • Ukupni broj nukleona A – NUKLEONSKI ili MASENI BROJ ( A = Z + N) • IZOTOPI – jednak Z različit N (npr. O – 16, O -17, O -18 ili H-1 vodik, H-2 deuterij, H– 3 tricij

Nukleone na okupu drži JAKA NUKLEARNA SILA

Nukleone na okupu drži JAKA NUKLEARNA SILA

Osnovne sile u prirodi MEĐUDJELOVANJE (INTERAKCIJA) NABOJ RELATIVNA JAČINA jako nuklearno boja 1 elektromagnetsko

Osnovne sile u prirodi MEĐUDJELOVANJE (INTERAKCIJA) NABOJ RELATIVNA JAČINA jako nuklearno boja 1 elektromagnetsko električni naboj 10 -2 slabo nuklearno slabi naboj 10 -5 gravitacijsko masa 10 -39

Maria i Pierre Curie Henri Becqurele Marie Sklodowska-Curie

Maria i Pierre Curie Henri Becqurele Marie Sklodowska-Curie

Radioaktivnost • Radioaktivni raspad – proces spontanog mjenjanja atomske jezgre bez vanjskog utjecaja •

Radioaktivnost • Radioaktivni raspad – proces spontanog mjenjanja atomske jezgre bez vanjskog utjecaja • Vrste radioaktivnosti – alfa zračenje, beta zračenje i gama radioaktivnost

Alfa zračenje • Spontano emitiranje dva p i dva n (jezgra helija) • Početna

Alfa zračenje • Spontano emitiranje dva p i dva n (jezgra helija) • Početna jezgra pretvara se u drugu jezgru s 2 p i 2 n manje

Beta zračenje • Beta – minus zračenje: sponatano pretvaranje jednog neutrona u proton •

Beta zračenje • Beta – minus zračenje: sponatano pretvaranje jednog neutrona u proton • Početna jezgra se pretvara u drugu

 • Beta – plus zračenje: spontano pretvaranje jednog protona u neutron

• Beta – plus zračenje: spontano pretvaranje jednog protona u neutron

Gama raspad • Elektromagnetsko zračenje (fotoni) koje emitiraju atomske jezgre • Fotoni vrlo visoke

Gama raspad • Elektromagnetsko zračenje (fotoni) koje emitiraju atomske jezgre • Fotoni vrlo visoke energije – Me. V

 • Radioaktivno zračenje - zračenje vrlo velike energije • Razlika prodiranja pojedinog zračenja

• Radioaktivno zračenje - zračenje vrlo velike energije • Razlika prodiranja pojedinog zračenja kroz materijale

Zakona radioaktivnog raspada • Broj jezgri nekog elementa koji se raspada • Zakon radioaktivnog

Zakona radioaktivnog raspada • Broj jezgri nekog elementa koji se raspada • Zakon radioaktivnog raspada –statistički opis vanjske manifestacije

 • Vrijeme poluraspada izraženo preko konstante raspada Zakon radioaktivnog raspada • Aktivnost n

• Vrijeme poluraspada izraženo preko konstante raspada Zakon radioaktivnog raspada • Aktivnost n Vrijeme poluraspada može biti od 10 -10 s do 1015 god.

Nuklearne reakcije • masa se pretvara u energiju E = mc 2 nuklearna energija

Nuklearne reakcije • masa se pretvara u energiju E = mc 2 nuklearna energija • NUKLEARNA FISIJA • NUKLEARNA FUZIJA

Defekt mase • ukupna masa jezgre mj uvijek je manja od zbroja masa nukleona

Defekt mase • ukupna masa jezgre mj uvijek je manja od zbroja masa nukleona koji čine jezgru • razliku nazivamo defekt mase • pri nastanku atomske jezgre dio mase prijeđe u energiju – energija vezanja Ev

Energija vezanja po nukleonu

Energija vezanja po nukleonu

Fisija • teška jezgra raspada se na dvije lakše uz oslobađanje energije

Fisija • teška jezgra raspada se na dvije lakše uz oslobađanje energije

Lančana reakcija • • lančana reakcija - pri procesu se oslobode neutroni koji mogu

Lančana reakcija • • lančana reakcija - pri procesu se oslobode neutroni koji mogu dovesti do nove fisije termalni neutroni – energija odgovara energiji termičkog kretanja T = 300 K, E = 0, 025 e. V - 0, 04 e. V moderatori (obična voda, teška voda, grafit) – usporavaju neutrone kritična masa – odgovarajuča količina materijala da bi se odvijala lančana reakcija

Atomska bomba HIROSHIMA 6. 8. 1945. “LITTLE BOY” NAGASAKI 9. 8. 1945. “FAT MAN”

Atomska bomba HIROSHIMA 6. 8. 1945. “LITTLE BOY” NAGASAKI 9. 8. 1945. “FAT MAN” • Hiroshima: • 140 000 žrtava (još više od radijacije) • temepratura blizu središta eksplozije 5000 C • udarni talas vjetra 800 km/h • vreli gljivasti oblak visok 15 250 metara

Nuklearna elektrana • kontrolirana fisija • regulacijski štapovi od kadmija, broma – elementi koji

Nuklearna elektrana • kontrolirana fisija • regulacijski štapovi od kadmija, broma – elementi koji apsprbiraju neutrone • nuk. energija grije vodu, para pokreće turbinu, turbina pokreće generator

Černobil • najveća ekološka katastrofa novijeg doba • 26. 4. 1986. u 1 sat

Černobil • najveća ekološka katastrofa novijeg doba • 26. 4. 1986. u 1 sat 23 minute eksplozija na 4. reaktoru • noćna smjena radila eksperimen i jedan operater opteretio reaktor • od 25 kontrolnih šipki u reaktoru ostalo 6 • drugi operater isključio dovod vode koja hladi i nastala je eksplozija • radioaktivni oblak nošen vjetrom išao prema Skandinaviji te središnjoj i jugoistočnoj Europi

 • od posljedica radijacije preminulo 200 000 do 400 000 (neslužbeni izvori, vlasti

• od posljedica radijacije preminulo 200 000 do 400 000 (neslužbeni izvori, vlasti taje podatke) • dan i po nakon eksplozije u obližnjem gradu Pripjata radijacija 300 000 puta veća od “normalne” • danas radijacija 100 metara od reaktora 50 000 puta veća od “normalne” • područje Černobila neseljivo tek za oko 600 godina Na slici se vidi sarkofag oko 4. reaktora

Fuzija • proces u kojem se spaja više lakih atomskih jezgri u težu jezgru

Fuzija • proces u kojem se spaja više lakih atomskih jezgri u težu jezgru pri čemu se oslobađa energija

Izvor energije na Suncu • • • energija Sunca je fuzionog porijekla temperatura Sunca:

Izvor energije na Suncu • • • energija Sunca je fuzionog porijekla temperatura Sunca: - površina 6000 K - unutrašnjost 1. 5 107 K spajanje 4 protona u česticu uz oslobađanje energije

“Mini zvijezda” na Zemlji • Dobivena energija fuzijom veća nego fisijom: • • PREDNOSTI:

“Mini zvijezda” na Zemlji • Dobivena energija fuzijom veća nego fisijom: • • PREDNOSTI: produkti nisu radioaktivni nije potrebna kritična masa PROBLEMI: potrebna visoka temperatura da bi se postigle visoke kinetičke potrebno održati stanje plazme

H – bomba (termonuklearna bomba) • hiljadu puta jača od atomske (fisijske) bombe •

H – bomba (termonuklearna bomba) • hiljadu puta jača od atomske (fisijske) bombe • zemlje koje posjeduju H – bombu: SAD, Rusija, Francuska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kina i Indija • atomska bomba kao upaljač H - bombe

Delovanje jonizujućeg zračenja na živu materiju • radiobiološki paradoks - doza zračenja od 10

Delovanje jonizujućeg zračenja na živu materiju • radiobiološki paradoks - doza zračenja od 10 Gy (greja) je dovoljna da usmrti čoveka, a raspoređena na toplotu povisila bi temperaturu tela za 0, 001 0 C. • Postoje dve vrste efekata: – somatski i – genetski.

DOZIMETRIJA • Dozimetrija jonizujućeg zračnja meri dejstva zračenja na materiju. Mera tog dejstva naziva

DOZIMETRIJA • Dozimetrija jonizujućeg zračnja meri dejstva zračenja na materiju. Mera tog dejstva naziva se doza zračenja. • Apsorbovana doza ( D ) se za sve vrste ztačenja definiše kao apsorbovana energija po jedinici mase Jedinica za apsorbovanu dozu je grej (Gy= J/kg).

 • Ekspoziciona doza ( X ) se definiše za x i zrake energije

• Ekspoziciona doza ( X ) se definiše za x i zrake energije ispod 3 Me. V-a - količina naelektrianja jona istog znaka storenih zračenjem u jedinici mase vazduha • Jedinica je kulon po kilogramu, mada se u praksi često sreće i stara jedinica za ovu veličinu rendgen (R) • U praktičnoj dozimetriji se najčešće meri ekspoziciona doza, a za određen tip supstance se iz ekspozicione doze može izračunati apsorbovana doza. Tako za vazduh i tkiva čovečijeg tela ona iznosi 1 C/kg 35 Gy.

 • Ekvivalentna doza (H) se koristi za opisivanje biološkog dejstva zračenja, a izražava

• Ekvivalentna doza (H) se koristi za opisivanje biološkog dejstva zračenja, a izražava se formulom: • D –apsorbovana doza, Q – faktor kvaliteta (njime se opisuje relativno biološko dejstvo raznih vrsta zračenja, a vrednosti su date u tabeli) i N – faktor (se uzima da je jednak jedinici). • Jedinica je sivert ( Sv ). Vrsta zračenja Q x-, -zraci 1 -zraci Emax 0, 03 Me. V 1, 7 n, p do 10 Me. V 10 -čestice 10 teška jezgra 20

 • Kolektivna efektivna doza(S) - Ukupna doza zračenja kojoj je izložena populacija •

• Kolektivna efektivna doza(S) - Ukupna doza zračenja kojoj je izložena populacija • Ei- srednja efektivna doza u i-toj podgrupi populacije Ni - broj pojedinaca u i-toj podgrupi Jedinica: čovek-sivert (man. Sv)

Efektivna doza kao rezultat nekih delatnosti

Efektivna doza kao rezultat nekih delatnosti

Radon

Radon

Nejonizujuće EM zračenje • oblasti optičkog zračenja (UV, vidljivo, IC) • i oblast radiotehnike

Nejonizujuće EM zračenje • oblasti optičkog zračenja (UV, vidljivo, IC) • i oblast radiotehnike

UV zračenje UV zračenja se deli na više različitih načina: • Prema definiciji CIE

UV zračenje UV zračenja se deli na više različitih načina: • Prema definiciji CIE (Commision Internationale de l`Eclairage): – UVC oblast (200 -280 nm), – UVB oblast (280 -315 nm) i – UVA oblast (315 -400 nm). • Prema svom biološkom dejstvu UV zračenje se deli na: – UV-C oblast (λ = 180 -290 nm), – UV-B oblast (λ = 290 -320 nm) i – UV-A oblast (λ = 320 -400 nm). • Prema hemijskom dejstvu UV zračenje se deli na: – zračenje koje učestvuje u sintezi ozona (λ = 175 -220 nm), – zračenje koje ima germicidno dejstvo (λ = 220 -300 nm), – zračenje koje ima eritemalno dejstvo (λ = 280 -320 nm).

Kao posledica hroničnog dejstva UV zračenja na kožu • dolazi do pojave prevremenog starenja

Kao posledica hroničnog dejstva UV zračenja na kožu • dolazi do pojave prevremenog starenja kože, • stvaranja slobodnoh radikala, • oštećenja imunološkog sistema i • pojave tumora kože.

Vidljivo zračenje • Interval talasnih dužina od 380 nm do 760 nm pripada vidljivoj

Vidljivo zračenje • Interval talasnih dužina od 380 nm do 760 nm pripada vidljivoj oblasti spektra, što znači da ljudsko oko na njega reaguje. • Nisu poznata štetna dejstva

Infracrveno (toplotno) zračenje • Obuhvata interval talasnih dužina od 760 nm do nekolimo milimetara

Infracrveno (toplotno) zračenje • Obuhvata interval talasnih dužina od 760 nm do nekolimo milimetara • Posledice – poremećaj termoregulacije

Radiofrekvencijsko zracenje • oblast niskih frekvencija (do 3·k. Hz). Ova zračenja potiču od uređaja

Radiofrekvencijsko zracenje • oblast niskih frekvencija (do 3·k. Hz). Ova zračenja potiču od uređaja za prenos i distribuciju električne energije frekvencije 50 Hz i indukcionih peći • oblast srednjih frekvencija (od 3·k. Hz dо 30 k. Hz). Izvori zračenja ovih frekvencija su indukcione peći za termičku obradu metala. • oblast visokih frekvencija (od 30·k. Hz dо 30 MHz). Elektromagnetno zračenje ove oblasti proizvode peći za termičku obradu metala, poluprovodnika i dielektrika, i uređaji za radiodifuzni prenos na ultrakratkim, srednjim i dugim radio talasima. • oblast ultra-visokih frekvencija (od 30·MHz dо 3 GHz), emituju uređaji ultrakratkih radio i TV prijemnika i predajnika, Wi. Fi uređaji, mobilna telefonija. • oblast hiperfrekvencija (iznad 3 GHz) obuhvata različite predajnke koji emituju elektromagnetna zračenja talasnih dužina decimetarskog, centimetarskog i milimetarskog područja.

Viskofrekventno EM zračenje • U oblasti visokofrekventnih EM talasa nivo izlaganja se izražava u

Viskofrekventno EM zračenje • U oblasti visokofrekventnih EM talasa nivo izlaganja se izražava u specifičnoj brzini apsorpcije energije - SAR (Specific energy absorption) u W/kg.

Fizičke veličine kojima se određuju ograničenja • kontaktna struja (IC) između osobe i nekog

Fizičke veličine kojima se određuju ograničenja • kontaktna struja (IC) između osobe i nekog predmeta izloženog EM polju. Izražava se u amperima (A); • gustina struje (Ј) je protok struje kroz jedinični poprečni presek normalan na tok struje u zapremini provodnika kao što je ljudsko telo ili njegov deo. Izražava se u amperima po kvdratnom metru (А/m 2); • jačina električnog polja (Е) predstavlja silu kojom polje deluje na naelektrisanu česticu u njemu. Izražava se u voltima po metru (V/m); • jačina magnetnog polja (H), određuje magnetno polje u nekoj tački prostora а, izražava se u amperima po metru (А/m); • gustina magnetnog fluksa (B), ispoljava se kao sila koja deluje na čestice u pokretu a izražava se u Teslama (Т = Wb/m 2). • gustina snage (S) predstavlja snagu zračenja koja pada normalno na površinu. Jedinica je vat po kvadratnom metru (W/m 2). Upotrebljava se u visokofrekventnoj oblasti u kojoj je dubina prodiranja u telo mala.

ICNIRP

ICNIRP

Zaključak • Na osnovi izloženog treba naglasiti da su pojmovi elektromagnetno zračenje i elektromagnetni

Zaključak • Na osnovi izloženog treba naglasiti da su pojmovi elektromagnetno zračenje i elektromagnetni talasi sinonimi. Naime, pojam „zračenje“ se obično primenjuje kada se govori o jonizujućim oblastima spektar, dok se za nejonizujuće oblasti u svakodnevnom životu koriste oba izraza. Ukoliko se govori o nejonizujućim zračenjima, kod ljudi koji su manje upućeni u ovu oblast, izaziva se podozrenje i strah. Međutim, ukoliko se kaže nejonizujući talasi, bez obzira što je to potpuno isto, uobičajena reakcija ljudi je da je to bezopasno ili pak manje opasno.