MEUNARODNA PRAVNA POMO I PRAVOSUDNA SURADNJA pravni okvir

  • Slides: 20
Download presentation
MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ I PRAVOSUDNA SURADNJA- pravni okvir u u Republici Hrvatskoj Split, 17.

MEĐUNARODNA PRAVNA POMOĆ I PRAVOSUDNA SURADNJA- pravni okvir u u Republici Hrvatskoj Split, 17. svibnja 2013.

Međunarodna pravna pomoć n Pojam: skup radnji i mjera koja poduzimaju pravosudna tijela jedne

Međunarodna pravna pomoć n Pojam: skup radnji i mjera koja poduzimaju pravosudna tijela jedne države na zahtjev druge države u svrhu : a)Kaznenog progona /vođenja kaznenog postupka b) Izvršenja kazne n n Svrha: pružanjem međunarodne pravne pomoći pravosudnim tijela druge države omogućuje se ostvarivanje funkcije kaznenog progona te države KAZNENA SUDBENOST DRŽAVA PRESTAJE NA GRANICAMA NJIHOVOG DRŽAVNOG PODRUČJA! Split, 17. svibnja 2013.

n n Međunarodna pravna pomoć- pravni posao među državama kojim jedna država drugoj državi

n n Međunarodna pravna pomoć- pravni posao među državama kojim jedna država drugoj državi pomaže u ostvarivanju njezinog prava kažnjavanja Najvažniji izvor unutarnjeg prava : Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima (NN 178/04) Domaći izvori se primjenjuju supsidijarno, kada za određeni slučaj nema mjerodavne norme međunarodnog prava Čl. 140. Ustava RH Split, 17. svibnja 2013.

Međunarodni ugovori a) Mnogostrani ugovori 1. Konvencije usvojene u okviru Ujedinjenih naroda primarno se

Međunarodni ugovori a) Mnogostrani ugovori 1. Konvencije usvojene u okviru Ujedinjenih naroda primarno se odnose n suzbijanje određenih kaznenih djela (Konvencija UN o suzbijanju trgovine psihotropnim supstancama od 1988. , Konvencija UN o transnacionalnom organiziranom kriminalu od 2000. , Konvencija UN protiv korupcije od 2003. ), ali sadrže odredbe i međunarodnoj pravnoj pomoći 1. u okviru Vijeća Europe usvojene su Konvencije koje primarno reguliraju određene oblike međunarodne pravne pomoći: Split, 17. svibnja 2013.

1. Konvencija o izručenju od 1957. s četiri dopunska protokola (RH je stranka Konvencije

1. Konvencija o izručenju od 1957. s četiri dopunska protokola (RH je stranka Konvencije i tri protokola od 1975. , 1978. i 2010. ) 2. Konvencija o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 1959. s dva Dopunska protokola od 1978. i 2001. 3. Konvencija o suzbijanju terorizma od 1977. 4. Konvencija o kibernetičkom kriminalu od 2001 5. Konvencija o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenog kaznenim djelom i financiranju terorizma od 2005. Split, 17. svibnja 2013.

b) n n n Dvostrani ugovori koje je sklopila bivša SFRJ ( primjenjuju se

b) n n n Dvostrani ugovori koje je sklopila bivša SFRJ ( primjenjuju se na temelju opće sukcesije) i dvostrani ugovori koje je RH sklopila nakon osamostaljenja Važno: ugovori koje je RH sklopila s državama nastalim raspadom SFRJ sadrže odredbe prema kojima nije potrebno prilagati prijevode zamolnica ni prateće dokumetacije (iznimka Slovenija-uručivanje pismena) Svi ugovori predviđaju komunikaciju posredstvom ministarstava pravosuđa država ugovornica-iznimka: Ugovor između RH i Republike Austrije o dopuni Europske konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima, dopunjene Dodatnim protokolom, i olakšanju njezine primjene od 2003. Split, 17. svibnja 2013.

Europska konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima n n n prema čl.

Europska konvencije o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima n n n prema čl. 26. ima prednost pred dvostranim ugovorima, osim ako se istima ne olakšava primjena konvencije Sadrži odredbu o uzajamnosti (čl. 23. ) Čl. 5. regulira pretragu, privremeno oduzimanje predmeta, na način da iste uvjetuje postojanjem identiteta norme/ekstradibilnosti/usklađenosti s domaćim pravom Čl. 9. Drugog dopunskog protokola uz Konvencije od 2001. regulira ispitivanje svjedoka vještaka i okrivljenika putem video-konferencijske veze čl. 16. Drugog dopunskog protokola propisuje dostavu procesnih akata neposredno poštom Split, 17. svibnja 2013.

n n Čl. 20. Drugog dopunskog protokola uz Konvencije od 2001. regulira osnivanje zajedničkog

n n Čl. 20. Drugog dopunskog protokola uz Konvencije od 2001. regulira osnivanje zajedničkog istražnog timadomaće zakonodavstvo: čl. 201. ZKP, Zakon o USKOK-u, te predstojeće izmjene Zakona o državnom odvjetništvu Republika Hrvatska je stavila rezerve na članke Drugog dopunskog protokola koji reguliraju upotrebu prikrivenih istražitelja (čl. 19. ), prekogranična promatranja (čl. 17. ) i kontroliranu isporuku (čl. 18. ) Split, 17. svibnja 2013.

Pravosudna suradnja između država članica Europske unije n n a) b) Lisabonski ugovor uvodi

Pravosudna suradnja između država članica Europske unije n n a) b) Lisabonski ugovor uvodi načelo uzajamnog priznanja presuda i sudskih odluka-cilj : učinkovit transnacionalni kazneni progon na ovom načelu zasnovani su svi oblici pravosudne suradnje između država članica EU: Okvirna odluka Vijeća 2002/584/PUP od 13. lipnja 2002. o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica Okvirna odluka Vijeća 2003/577/PUP od 22. srpnja 2003. o izvršavanju naloga za zamrzavanje imovine ili dokaznog materijala Split, 17. svibnja 2013.

c) Okvirna odluka Vijeća 2005/214/PUP od 24. veljače 2005. , o primjeni načela uzajamnog

c) Okvirna odluka Vijeća 2005/214/PUP od 24. veljače 2005. , o primjeni načela uzajamnog priznanja na novčane kazne d) Okvirna odluka Vijeća 2006/783/JHA o oduzimanju predmeta i imovine e) Okvirna odluka Vijeća 2008/978/JHA o europskom dokaznom nalogu f) Okvirna odluka Vijeća 2008/909/JHA o primjene načela uzajamnog priznanja na odluke o zatvorskim kaznama i drugim mjerama lišenja slobode g) Okvirna odluka Vijeća 2008/947/JHA o primjeni načela uzajamnog priznanja na probacijske odluke i odluke o alternativnim sankcijama Split, 17. svibnja 2013.

Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU (NN br. 91/10).

Zakon o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU (NN br. 91/10). 1. Europski uhidbeni nalog (EUN) n sudsko-administrativni postupak izručenja zamijenjen postupkom predaje kao isključivo sudskim postupkom n neka temeljna načela ekstradicijskog prava se ukidaju, odnosno mijenjaju n postupak predaje se pojednostavljuje i ubrzava n EUN u RH izdaju ODO i ŽDO (prosljeđuje ŽDO) te općinski i županijski sudovi, ovisno o fazi postupka n EUN zaprimaju ŽDO, a izvršavaju mjesno nadležni županijski sudovi Split, 17. svibnja 2013.

2. Nalog za osiguranje imovine ili dokaza - obuhvaća privremeno oduzimanje predmeta i privremene

2. Nalog za osiguranje imovine ili dokaza - obuhvaća privremeno oduzimanje predmeta i privremene mjere osiguranja oduzimanja imovinske koristi - kratki rokovi za postupanje (24 sata od primitka naloga, te odluku odmah dostaviti tijelu koje je izdalo nalog) - Zaprimaju ga mjesno nadležni ŽDO - Izdaju nadležna državna odvjetništva, a prosljeđuje DORH 3. Odluka za oduzimanje imovine ili predmeta - Obuhvaća izvršenje kaznenopravne mjere oduzimanja predmeta i odluke o oduzimanju imovinske koristi - zaprimaju ga mjesno nadležni ŽDO - Izdaju nadležna državna odvjetništva, a prosljeđuje DORH Split, 17. svibnja 2013.

n 4. Europski nalog za pribavljanje dokaza - Na razini EU u svrhu pribavljanja

n 4. Europski nalog za pribavljanje dokaza - Na razini EU u svrhu pribavljanja dokaza usvojene su EU - - - Konvencija o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 2000. s Dopunskim protokolom od 2001 koje većim dijelom slijede rješenja sadržana u Konvenciji Vijeća Europe o uzajamnoj sudskoj pomoći u kaznenim stvarima od 1959. i njenim Dopunskim protokolima od 1978. i 2001. Europski dokazni nalog nije uspio zamijeniti sustav međunarodne pravne pomoći - mali broj država članica ga je implementirao u RH će ga izdavati ODO i ŽDO (prosljeđivati ŽDO) i svi sudovi ovisno o stadiju postupka U RH će ga zaprimati ŽDO Split, 17. svibnja 2013.

Drugi oblici suradnje u sprječavanju kriminaliteta a) Međunarodna policijska suradnja § razmjena informacija o

Drugi oblici suradnje u sprječavanju kriminaliteta a) Međunarodna policijska suradnja § razmjena informacija o kaznenim djelima i počiniteljima, o poduzetim mjerama § u novije vrijeme i primjena prisilnih mjera na području druge države (npr. progon na području druge države u slučaju flagrantnih kaznenih djela), a na temelju bilateralnih / multilateralnih međunarodnih ugovora Split, 17. svibnja 2013.

b) Državnoodvjetnički sporazumi / memorandumi / protokoli n n DORH je sklopio brojne sporazume

b) Državnoodvjetnički sporazumi / memorandumi / protokoli n n DORH je sklopio brojne sporazume odvjetništvima drugih država Svrha: brzo stupanje u kontakt s nadležnim državnim odvjetništvima diljem svijeta radi pravovremenog pribavljanja podataka u fazi kaznenog progona Ovi sporazumi nisu međunarodni ugovori Ovi sporazumi ne mogu biti pravna osnova za zahtijevanje međunarodna pravna pomoć Split, 17. svibnja 2013.

§ Državnoodvjetnički sporazumi se dijele na: a) - 1. 2. Sporazume koji reguliraju neposrednu

§ Državnoodvjetnički sporazumi se dijele na: a) - 1. 2. Sporazume koji reguliraju neposrednu suradnju područje primjene: organizirani kriminalitet, pranje novca, korupcija, trgovina ljudima, drogom te oružjem, terorizam, ali i drugim povezanim djelima Sporazumi potpisani s BIH, Srbijom, Crnom Gorom, Makedonijom Sadržaj pomoći: Pribavljanje podataka, dokumenata kada za to nije potrebna prisila Razmjena obavijesti, propisa, pravnih stajališta, kontakt podataka Split, 17. svibnja 2013.

-oblik zahtjeva-pisani, a u hitnim slučajevima može se podnijeti i usmeno b) Sporazume koji

-oblik zahtjeva-pisani, a u hitnim slučajevima može se podnijeti i usmeno b) Sporazume koji reguliraju posrednu suradnju - zahtjevi za suradnju se podnose posredstvom DORH –a - Sporazumi potpisani s državnim odvjetništvima Ukrajine, NR Kine, Republike Koreje, Republike Albanije, Republike Kosovo, Čilea - tzv. ˝Proseco memorandum˝ kojim se regulira regionalna suradnja u progonu počinitelja kaznenih djela organiziranog kriminaliteta (RH, Srbija, BIH, Crna Gora, Makedonija i Albanija) Split, 17. svibnja 2013.

c) Oblici suradnje u okviru Europske unije: Eurojust i EJN 1. 2. 3. 4.

c) Oblici suradnje u okviru Europske unije: Eurojust i EJN 1. 2. 3. 4. Eurojust – tijelo EU s pravnom osobnošću, osnovano Odlukom Vijeća EU od 2002. s ciljem jačanja koordinacije i suradnje između nadležnih pravosudnih tijela država članica (DČ) u postupcima za teška kaznena djela koja se uključuju 2 ili više DČ Eurojust surađuje i s trećim državama (sporazumi s SAD-om, Norveškom, Makedonijom) Sporazum između RH i Eurojusta od 9. 11. 2007. : RH je imenovala svog državnog odvjetnika za vezu (ima pristup podacima u kaznenim evidencijama, ovlašten je izravno kontaktirati nadležna tijela RH) Nakon upućivanja zamolnice redovitim putem, u konkretnom slučaju može se zatražiti pomoć od Državnog odvjetnika za vezu s Eurojustom Split, 17. svibnja 2013.

n n a) b) c) Sporazum prestaje važiti pristupanjem RH Europskoj uniji nacrt konačnog

n n a) b) c) Sporazum prestaje važiti pristupanjem RH Europskoj uniji nacrt konačnog prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima: Nacionalnog člana u Eurojustu imenuje ministar pravosuđa na prijedlog Glavnog državnog odvjetnika na 4 godine Kolegij Eurojust /nacionalni član mogu zahtijevati poduzimanje progona, koordiniranje, konzulitranje Mogućnost odbijanje pružanja pomoći Split, 17. svibnja 2013.

2. Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima - mreža stručnjaka osnovana radi ubrzanja i

2. Europska pravosudna mreža u kaznenim stvarima - mreža stručnjaka osnovana radi ubrzanja i olakšanja pružanja međunarodne pravne pomoći - Osnovana je zajedničkom akcijom 98/428 JHA od 1998. koju je zamijenila odluka Vijeća EU 2008/976/JHA od 2008. - Nema pravnu osobnost - Prema Zakonu o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU ministar pravosuđa imenuje kontakt osobe u ministarstvu, Glavni državni odvjetnik u nadležnim državnim odvjetništvima, predsjednik suda u nadležnim sudovima - Stranica europske pravosudne mreže: www. ejn. crimjust. eu. int Split, 17. svibnja 2013.