NAKNADA TETE IZ RADNOG ODNOSA Pravosudna akademija CILJEVI

NAKNADA ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA Pravosudna akademija

CILJEVI RADIONICE • Nakon ove radionice polaznici će moći: • analizirati i primjenjivati važeće odredbe zakona vezane uz pretpostavke za odgovornost poslodavca za naknadu štete koju pretrpi radnik na radu ili u svezi s radom • analizirati i primjenjivati važeće odredbe zakona vezane uz odgovornost radnika poslodavcu za naknadu štete koju radnik počini na radu ili u svezi s radom • prepoznavati i primjenjivati važeće odredbe zakona koje propisuju vidove naknade štete specifične za radne odnose.

ZAKONI KOJI UREĐUJU NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA • • • Zakon o radu (NN 38/95 i dr. ) Zakon o radu (NN 149/09) Zakon o obveznim odnosima (NN br. 53/91 i dr. ) Zakon o obveznim odnosima (NN br. 35/05 i dr. ) Zakon o zaštiti na radu (NN br. 59/96, 94/96, 114/03, 86/08, 75/09) • Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN br. 85/08) • Naknada štete iz radnog odnosa radni je spor na kojeg se primjenjuju posebne odredbe iz ZPP-a o parnicama iz radnog odnosa.

Čl. 103. ZAKONA O RADU I ZAKONA O OBVEZNIM ODNOSIMA • kao osnovni materijalno-pravni propis koji uređuje pitanje naknade štete (i u parnici iz radnog odnosa)

ODGOVORNOST POSLODAVCA ZA ŠTETU UZROKOVANU RADNIKU • Članak 103. st. 1. ZR-a • Ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

ŠTETA NA RADU • šteta koju je pretrpio radnik koji je u radnom odnosu kod poslodavca, • za vrijeme dok je obavljao poslove i radne zadatke iz ugovora o radu, • ali i poslove koji se izvršavaju u interesu ili u korist poslodavca.

ŠTETA U VEZI S RADOM • šteta koja je posljedica aktivnosti radnika koje su u užoj funkcionalnoj vezi s poslovima i zadacima. • kao i šteta nastala pri radu koji izlazi izvan okvira sadržaja poslova ali su obavljeni po nalogu rukovoditelja

ODGOVORNOST POSLODAVCA • Kriterij krivnje (čl. 1045. st. 1. i 2. u vezi čl. 1049. ZOO-a) • Kriterij uzročnosti (čl. 1045. st. 3. i. 4. u vezi s čl. 1063. i 1064. ZOO-a)

KRITERIJ KRIVNJE • Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje (čl. 1045. st. 1. ZOO). • poslodavac mora dokazati da nije kriv za najblaži oblik krivnje, običnu nepažnju. • krajnju nepažnju ili namjeru na strani poslodavca - mora dokazati radnik.

KRITERIJ UZROČNOSTI • Objektivna odgovornost poslodavca za - opasnu stvar - opasnu djelatnost Čl. 1063. ZOO - kad se smatra da šteta potječe od opasne stvari i opasne djelatnosti

OSLOBOĐENJE OD ODGOVORNOSTI; Prema ZOO-u poslodavac se može osloboditi od odgovornosti u tri slučaja; 1. viša sila 2. radnja oštećenika 3. radnja treće osobe

IZGUBLJENA ZARADA • Šteta je razlika između plaće i ukupnih primanja koje bi radnik ostvario da nije bilo ozljede • Zaradom se smatra svaka materijalna korist koja se postiže radom, neovisno o tome je li se ona ostvarivala u radnom odnosu ili izvan njega

NEIMOVINSKA ŠTETA • objektivna koncepcija neimovinske štete • prava osobnosti u čl. 19. primjerice navedena • ako nađe da okolnosti slučaja opravdavaju, sud će dosuditi naknadu neimovinske štete • visina ovisi o jačini i trajanju fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada

DOSPIJEĆE NEIMOVINSKE ŠTETE • dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga (čl. 1103. ) • to određuje i početak tijeka zakonske zatezne kamate na neimovinsku štetu (čl. 1103).

ZAKON O RADU I ZAKON O ZAŠTITI NA RADU KAO OSNOVNI SPECIJALNI PROPISI KOJI UREĐUJU PITANJA NAKNADE ŠTETE U PARNICI IZ RADNOG ODNOSA

ODGOVORNOST RADNIKA ZA ŠTETU UZROKOVANU POSLODAVCU Radnik odgovarao za štetu ako je; a)šteta prouzročena na radu, odnosno u svezi s radom, b) šteta nastala namjerno ili zbog krajnje nepažnje, c) poslodavcu nastala šteta

ŠTETA KOJU POČINI VIŠE RADNIKA (I) Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao (čl. 99. st. 2. ZR-a).

ŠTETA (I) Čl. 1046. ZOO-a imovinska šteta je; -umanjenje nečije imovine (obična šteta) - sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist)

ŠTETA (II) • Neimovinska šteta - pravna osoba ima sva prava osobnosti kao i fizička osoba (pravo na ugled i dobar glas, čast, ime odnosno tvrtku, poslovnu tajnu…) • razlika je jedino u pravu osobnosti vezanih uz biološku bit fizičke osobe

ŠTETA KOJU POČINI VIŠE RADNIKA (I) Ako štetu uzrokuje više radnika, svaki radnik odgovara za dio štete koji je uzrokovao (čl. 99. st. 2. ZR-a).

ŠTETA KOJU POČINI VIŠE RADNIKA (II) Ako se za svakog radnika ne može utvrditi dio štete koji je on uzrokovao, smatra se da su svi podjednako odgovorni i štetu naknađuju u jednakim dijelovima

ŠTETA KOJU POČINI VIŠE RADNIKA (III) Ako je više radnika uzrokovalo štetu kaznenim djelom počinjenim s namjerom – za štetu odgovaraju solidarno.

UNAPRIJED ODREĐENI IZNOS NAKNADE ŠTETE • KU ili Pravilnikom o radu može se unaprijed za određene štetne radnje predvidjeti iznos naknade štete. • Ako je šteta veća od predviđenog iznosa, poslodavac može zahtijevati naknadu u visini stvarno pretrpljene i utvrđene štete.

REGRESNA ODGOVORNOST RADNIKA (čl. 101. ZR) • • Radnik koji na radu ili u svezi s radom, namjerno ili zbog krajnje nepažnje uzrokuje štetu trećoj osobi, a štetu je naknadio poslodavac – dužan je naknaditi iznos isplaćen trećoj osobi.

SMANJENJE ILI OSLOBOĐENJE RADNIKA OD DUŽNOSTI NAKNADE ŠTETE (čl. 102. ZR) • KU ili • pravilnikom o radu • mogu se utvrditi uvjeti i način smanjenja ili oslobođenja radnika od dužnosti naknade štete.

ZAKON O ZAŠTITI NA RADU (NN 59/96, 94/96, 114/03) Čl. 15. Poslodavac odgovara radniku za štetu uzrokovanu - ozljedom na radu, - profesionalnom bolešću ili -bolešću u svezi s radom po načelu objektivne odgovornosti (uzročnosti), a prema općim propisima obveznog prava.

ČL. 1067. ZOO • Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti (st. 1. ). • Vlasnik stvari se oslobađa odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti (st. 2. ).

DJELOMIČNO OSLOBOĐENJE čl. 1067. ZOO-a Vlasnik se djelomično oslobađa odgovornosti ako je - oštećenik djelomično pridonio nastanku štete ili - treća osoba, Ona tad odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje.

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ZAŠTITI NA RADU (75/09) • Čl. 15. st. 1. poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti - ne utječu propisane obveze radnika u području sigurnosti i zdravlja na radu. • St. 2. poslodavac se može osloboditi odgovornosti jedino kod izvanrednih i nepredvidivih okolnosti, odnosno više sile.

POSEBNE ODREDBE ZAKONA O RADU KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

ŠTETA NA RADU –čl. 103. st. 2. ZR-a • Pravo na naknadu štete radnika prema poslodavcu odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

ZABRANA NATJECANJA KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

ZAKONSKA ZABRANA NATJECANJA • Radnik ne smije bez odobrenja poslodavca, za svoj ili tuđi račun, sklapati poslove iz djelatnosti koju obavlja poslodavac.

PREKLUZIJA PRAVA POSLODAVCA TEMELJEM ZAKONSKE ZABRANE NATJECANJA (I) • Pravo poslodavca prestaje u roku 3 mjeseca od dana kada je poslodavac saznao za sklapanje posla, odnosno pet godina od dana sklapanja posla.

PREKLUZIJA PRAVA POSLODAVCA TEMELJEM ZAKONSKE ZABRANE NATJECANJA (II) • Ako je u vrijeme zasnivanja radnog odnosa poslodavac znao da se radnik bavi obavljanjem određenih poslova, a nije od njega zahtijevao da se prestane time baviti, smatra se da je radniku dao odobrenje za bavljenje takvim poslovima.

PRAVA POSLODAVCA KADA RADNIK KRŠI ZAKONSKU ZABRANU NATJECANJA • Poslodavac može: • tražiti naknadu pretrpljene štete ili • tražiti da se sklopljeni posao smatra sklopljenim za njegov račun, ili • da mu radnik preda zaradu ostvarenu iz takvoga posla ili • da na njega prenese potraživanje zarade iz takvoga posla.

UGOVORNA ZABRANA NATJECANJA • Ugovor p. i r. da se određeno vrijeme nakon prestanka ugovora o radu, a najduže za razdoblje od 2 godine, radnik ne smije zaposliti kod druge osobe koja je u tržišnom natjecanju s poslodavcem te da ne smije za svoj račun ili za račun treće osobe sklapati poslove kojima se natječe s poslodavcem.

IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU OD STRANE RADNIKA KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

IZVANREDNI OTKAZ UGOVORA O RADU • Dopušten kada zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili zbog neke druge osobito važne činjenice, nastavak radnog odnosa nije moguć. • Rok za donošenje - petnaest dana od dana saznanja za činjenice na kojima se otkaz temelji – subjektivan i prekluzivan.

DISKRIMINACIJA I UZNEMIRAVANJE KAO OSNOVE ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

ZAKON O RADU I DISKRIMINACIJA TE ZAŠTITA DOSTOJANSTVA-čl. 5. (I) • Zabranjena je izravna ili neizravna diskriminacija na području: • 1) rada i • 2) radnih uvjeta, • 3) uključujući kriterije za odabir i uvjete: – pri zapošljavanju, – napredovanju, – profesionalnom usmjeravanju, – stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima.

ZAKON O RADU I DISKRIMINACIJA TE ZAŠTITA DOSTOJANSTVA-čl. 5. (II) • Poslodavac je dužan zaštititi dostojanstvo radnika - za vrijeme obavljanja posla - od postupanja nadređenih, suradnika i osoba s kojima radnik redovito dolazi u doticaj u obavljanju svojih poslova, - ako je takvo postupanje neželjeno i - u suprotnosti s posebnim zakonima.

DEFINICIJA DISKRIMINACIJE PO NOVOM ZAKONU O RADU (I) • Diskriminacijom u smislu ZSD smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi • 1) rase ili • 2) etničke pripadnosti ili • 3) boje kože, • 4) spola, • 5) jezika, • 6) vjere,

DEFINICIJA DISKRIMINACIJE PO NOVOM ZAKONU O RADU (II) • Diskriminacijom u smislu ZSD smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi • 7) političkog ili • 8) drugog uvjerenja, • 9) nacionalnog ili • 10) socijalnog podrijetla, • 11) imovnog stanja, • 12) članstva u sindikatu,

DEFINICIJA DISKRIMINACIJE PO NOVOM ZAKONU O RADU (III) • Diskriminacijom u smislu ZSD smatra se stavljanje u nepovoljniji položaj bilo koje osobe po osnovi • 13) obrazovanja, • 14) društvenog položaja, • 15) bračnog ili • 16) obiteljskog statusa, • 17) dobi, • 18) zdravstvenog stanja, …

TERET DOKAZIVANJA PO NOVOM ZAKONU O RADU I UZNEMIRAVANJE • Odredba kojom je uređena zabrana uznemiravanja više ne sadrži pravila o teretu dokazivanja, • U tom pogledu primjenjuju se druge odredbe, odredbe Zakona o suzbijanju diskriminacije – radnik je dužan učiniti vjerojatnim da je došlo do diskriminacije i tada teret dokazivanja da nije bilo diskriminacije leži na protivnoj stranci.

ZAKON O RADU I UZNEMIRAVANJE • Uznemiravanje je (ZSD) • 1) neželjeno ponašanje • 2) uzrokovano nekim od zabranjenih osnova diskriminacije • 3) koje ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva osobe, a • 4) koje uzrokuje strah, neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje.

VRSTE DISKRIMINACIJE PREMA ZSD • • • 1) a) IZRAVNA b) NEIZRAVNA (propisuju ih svi antidiskriminacijski zakoni) 2) a) OBIČNA b) TEŽA – višestruka (s više osnova) – ponovljena (počinjena više puta) – produljena (počinjena kroz duže vrijeme) – koja s posljedicama osobito teško pogađa žrtvu (propisuje ih samo ZSD)

PRAVNA OSNOVA NAKNADE ŠTETE ZBOG UZNEMIRAVANJA (I) • 1) Uznemiravanje je oblik diskriminacije, a prema ZSD diskriminirana osoba ima pravo na naknadu štete. • 2) Prema čl. 5. ZR-a : • a) poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada, poštujući prava i dostojanstvo radnika • b) poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za rad na siguran način i na način koji ne ugrožava zdravlje radnika, u skladu s posebnim zakonom i drugim propisima.

PRAVNA OSNOVA NAKNADE ŠTETE ZBOG UZNEMIRAVANJA (II) • c) Zakon o radu propisuje (načelno) zabranu izravne ili neizravne diskriminacije. d) Zakon o radu propisuje obvezu poslodavca da zaštiti dostojanstvo radnika.

PRAVNA OSNOVA NAKNADE ŠTETE ZBOG UZNEMIRAVANJA (III) • Prema čl. 103. ZR-a ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi s radom, poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava. • Pravo na naknadu štete odnosi se i na štetu koju je poslodavac uzrokovao radniku povredom njegovih prava iz radnog odnosa.

OBLICI NAKNADE ŠTETE KOD UZNEMIRAVANJA I DISKRIMINACIJE Radnik može tražiti naknadu imovinske i neimovinske štete. Posebno: Imovinske – troškove liječenja, izgubljenu zaradu, rentu… Neimovinske – naknadu zbog povrede prava osobnosti …

ŠTO SE JOŠ MOŽE TRAŽITI KOD POVREDE PRAVA OSOBNOSTI (ZOO) 1) prestanak radnje kojom se povrijeđuje pravo osobnosti (čl. 1048. ZOO-a). 2) objava presude odnosno ispravak, povlačenje izjave kojom je povreda učinjena (čl. 1099. ZOO-a)…

O VISINI NAKNADE ŠTETE • Direktive EU-a zahtijevaju: sankcija mora biti učinkovita (postići željeni rezultat), proporcionalna učinjenoj šteti i preventivno mora djelovati kako bi spriječila buduću diskriminaciju (analogno tome, trebalo bi spriječiti buduće uznemiravanja).

PRENOŠENJE UGOVORA O RADU NA NOVOG POSLODAVCA KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE IZ RADNOG ODNOSA

DEFINICIJA PRENOŠENJA-čl. 133. • statusnom promjenom ili pravnim poslom • na novog poslodavca prenosi se poduzeće, dio poduzeća, gospodarska djelatnost ili dio gosp. djel. , a koji zadržava svoju gospodarsku cjelovitost, (tada) • na novog se poslodavca prenose svi ugovori o radu radnika koji rade u poduzeću ili dijelu poduzeća, odnosno koji su vezani za obavljanje gosp. djel. ili dijela gosp. djeli.

ZAŠTITA STEČENIH PRAVA KOD PRIJENOSA UGOVORA-čl. 133. • Radnik čiji je ugovor o radu prenesen zadržava sva prava iz radnog odnosa koja je stekao do dana prenošenja ugovora o radu. • Poslodavac na kojeg se prenose ugovori o radu preuzima s danom prenošenja u neizmijenjenom obliku i opsegu sva prava i obveze iz prenesenog ugovora o radu.

ODGOVORNOST ZA OBVEZE PREMA RADNICIMA KOD PRENOŠENJA-čl. 133. • Novi poslodavac solidarno s poslodavcem koji prenosi poduzeće (neograničeno) odgovara za obveze prema radnicima nastale do dana prenošenja, • Novi poslodavac samostalno odgovara za obveze koje nastanu nakon prijenosa, a za one od ranije oba poslodavca, i raniji i novi.

OBVEZA OBAVJEŠĆIVANJA KOD PRENOŠENJA-čl. 133. • Poslodavac koji na novog poslodavca prenosi poduzeće, dio poduzeća, obavljanje gospodarske djelatnosti ili dijela gospodarske djelatnosti dužan je novog poslodavca potpuno i istinito pisano izvijestiti o pravima radnika čiji se ugovori o radu prenose. • Propust da to učini ne utječe na ostvarivanje prava radnika čiji su ugovori o radu preneseni na novog poslodavca.

SUDSKI RASKID KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE ZBOG POVREDE PRAVA RADNIKA IZ RADNOG ODNOSA

UVJETI ZA SUDSKI RASKID UGOVORA O RADU • Kada sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten • Radniku nije prihvatljivo nastaviti radni odnos • Radnik postavi zahtjev da se odredi dan prestanka radnog odnosa • Može i na zahtjev poslodavca ako okolnosti opravdano ukazuju da nastavak r. o. -a, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nije moguć.

NAKNADA ŠTETE ZBOG SUDSKOG RASKIDA UGOVORA O RADU • Sud će na zahtjev radnika dosuditi i nak. štete. • IZNOS: najmanje 3, a najviše 18 prosječnih mjesečnih plaća toga radnika isplaćenih u prethodna tri mjeseca. • VISINA OVISI O : • - trajanju radnoga odnosa, • - starosti te • - obvezama uzdržavanja koje terete radnika.

GODIŠNJI ODMOR KAO OSNOVA ZA NAKNADU ŠTETE ZBOG POVREDE PRAVA RADNIKA IZ RADNOG ODNOSA

PRAVO NA RAZMJERNI DIO G. O. -čl-59. Radnik ima pravo na 1/12 g. o. -a za svakih navršenih 1 mjesec: – ako u kalendarskoj godini u kojoj je zasnovao radni odnos, zbog toga što nije radio 6 mjeseci, nije stekao pravo na g. o. , – ako radni odnos prestane prije završetka šestomjesečnoga rada – ako radni odnos prestane prije 1. srpnja. Pri izračunavanju trajanja g. o. -a, najmanje polovica dana g. o. -a zaokružuje se na cijeli dan

PRENOŠENJE G. O. U SLJEDEĆU GODINU-čl. 63. (I) Neiskorišteni dio godišnjeg odmora radnik može prenijeti i iskoristiti najkasnije do 30. lipnja iduće godine. Radnik ne može prenijeti u slijedeću kalendarsku godinu dio godišnjeg odmora, ako mu je bilo omogućeno korištenje toga odmora.

PRENOŠENJE G. O. U SLJEDEĆU GODINU-čl. 63. (II)

NAKNADA ZA NEISKORIŠTENI G. O. čl. 63. U slučaju prestanka ugovora o radu, poslodavac je dužan radniku koji nije iskoristio g. o. u cijelosti, isplatiti naknadu umjesto korištenja g. o. -a. Naknada se određuje, razmjerno broju dana neiskorištenog g. o. -a. - radi se o novoj odredbi umjesto odredbe o godišnjem odmoru u slučaju prestanka radnog odnosa u dosadašnjem Zakonu o radu

POSEBNOSTI PROCESNIH ODREDBI U RADNIM SPOROVIMA RADI NAKNADE ŠTETE

ZAKONI U KOJIMA SU SADRŽANE PROCESNE ODREDBE • Zakon o parničnom postupku • Zakon o radu • Ovršni zakon…

SUPSIDIJARNA PRIMJENA OPĆIH ODREDBI – čl. 433. ZPP • Ako u glavi koja uređuje parnice iz radnih odnosa ne postoje posebne odredbe, u tim parnicama primjenjuju se ostale odredbe ZPP-a.

RADNI SPOROVI • INDIVIDUALNI- sporovi između pojedinog radnika i poslodavca • KOLEKTIVNI- sporovi između organizacija radnika i poslodavca • PRAVNI • INTERESNI

HITNOST RADNIH SPOROVA (I) • U postupku u parnicama iz r. o. -a, a osobito pri određivanju rokova i ročišta, sud će uvijek obraćati posebnu pažnju na potrebu hitnog rješavanja. • • U sporovima iz radnih odnosa koje pokreće radnik a) protiv odluke o prestanku ugovora o radu i b) u kolektivnim radnim sporovima, ročište za glavnu raspravu mora se održati u roku od 30 dana od dana primitka odgovora na tužbu.

HITNOST RADNIH SPOROVA (II) • U postupku u parnicama iz r. o. -a postupak pred prvostupanjskim sudom mora se okončati u roku od 6 mjeseci od dana podnošenja tužbe. • U postupku u parnicama iz r. o. -a drugostupanjski je sud dužan donijeti odluku o žalbi u roku od 30 dana od dana primitka žalbe.

ZASTUPANJE RADNIKA U RADNIM SPOROVIMA čl. 434. a ZPP • Radnika može u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u sindikatu čiji je on član ili u udruzi sindikata u koju je udružen sindikat čiji je on član.

ZASTUPANJE POSLODAVACA U RADNIM SPOROVIMA- čl. 434. ZPP • Poslodavca može u postupku u parnicama iz radnih odnosa kao punomoćnik zastupati osoba koja je u radnom odnosu u udruzi poslodavaca čiji je on član ili u udruzi poslodavaca više razine u koju je udružena udruga poslodavaca čiji je on član.

PARICIJSKI ROK ZA IZVRŠENJE ČINIDBE U RADNOM SPORU – čl. 436. ZPP • Sud će u presudi kojom nalaže izvršenje kakve činidbe odrediti rok od osam dana za njezino izvršenje.

ROK ZA ŽALBU I ODUZIMANJE SUSPENZIVNOSTI ŽALBE – čl. 437. ZPP • Rok za podnošenje žalba jest osam dana. • Iz važnih razloga sud može odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu odluke.

PRIVREMENE MJERE U RADNIM SPOROVIMA PREMA ZPP-U (čl. 435. ) • U toku postupka sud može i po službenoj dužnosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u ovršnom postupku radi sprečavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive štete.

REVIZIJA U RADNIM SPOROVIMA -čl -382. ZPP • REDOVNA – kao i u drugim sporovima uz DODATAK : • ako je presuda donesena u sporu: • 1) koji je pokrenuo radnik protiv odluke o postojanju ugovora o radu, 2) odnosno prestanku radnog odnosa 3) radi utvrđenja postojanja radnog odnosa. • IZVANREDNA – kao i u drugim sporovima.

PUNOMOĆNIK ZA IZJAVLJIVANJE REVIZIJE – čl. 91 a. ZPP • Stranka može podnijeti reviziju preko odvjetnika kao punomoćnika. • Stranka može sama podnijeti reviziju ako: • - ima položeni pravosudni ispit. • Za stranku može reviziju podnijeti kao punomoćnik osoba koja nije odvjetnik (kumulativno) ako: • - je prema ZPP-u ili drugom zakonu ovlaštena zastupati stranku u tom svojstvu i • - ako ima položen pravosudni ispit.

DOSTAVA POTVRDE O PRAVOSUDNOM ISPITU - čl. 91 a. ZPP • Stranka, odnosno njezin punomoćnik koji nije odvjetnik dužni su uz reviziju priložiti: • - izvornik ili presliku potvrde o položenom pravosudnom ispitu, • (osim ako takva potvrda u izvorniku ili preslici već prije nije podnesena sudu u istom postupku).

PROCESNE ODREDBE ZR-a KOJE SE PRIMJENJUJU U RADNIM SPOROVIMA • I ZR sadrži posebne procesne odredbe. • Te odredbe imaju prednost kao lex specialis u odnosu na odredbe iz ZPP-a kada uređuju isto područje oba zakona.

DOSTAVA ODLUKA-čl. 128. Na dostavu: a) odluka o otkazu ugovora o radu te b) odluka donesenih u postupcima u povodu povrjeđivanja nekog prava radnika iz r. o. -a primjenjuju se odredbe o dostavi iz ZPP-a, osim ako je postupak dostave uređen: • kolektivnim ugovorom, • sporazumom radničkog vijeća i poslodavca ili • pravilnikom o radu.

TERET DOKAZIVANJA U RADNIM SPOROVIMA-čl. 131. • NAČELNO: U slučaju spora iz radnog odnosa, teret dokazivanja leži na osobi koja smatra da joj je neko pravo iz radnog odnosa povrijeđeno, odnosno koja pokreće spor.

TERET DOKAZIVANJA – iznimke (I) • U slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu: • - teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu ako je ugovor o radu otkazao poslodavac, • - a na radniku samo ako je radnik ugovor o radu otkazao izvanrednim otkazom ugovora o radu

TERET DOKAZIVANJA – iznimke (II) • U slučaju spora u svezi s radnim vremenom, ako poslodavac ne vodi evidenciju na propisani način, teret dokazivanja radnog vremena leži na poslodavcu.

TERET DOKAZIVANJA - iznimkečl. 131. (III) • Teret dokazivanja prelazi na poslodavca, koji mora dokazati da radnika nije stavio u nepovoljniji položaj od drugih radnika odnosno da mu nije povrijedio pravo iz radnog odnosa ako:

TERET DOKAZIVANJA - iznimkečl. 131. (IV a) • - radnik pokrene spor oko stavljanja radnika u nepovoljniji položaj od drugih radnika • - to stavljanje u nepovoljniji položaj je posljedica obraćanja radnika zbog opravdane sumnje na korupciju ili u dobroj vjeri podnošenja prijave o toj sumnji odgovornim osobama ili nadležnim tijelima državne vlasti,

TERET DOKAZIVANJA - iznimkečl. 131. (IV b) • - to obraćanje je dovelo do povrede nekog od prava radnika iz radnog odnosa, • - radnik učini vjerojatnim da je stavljen u nepovoljniji položaj i da mu je povrijeđeno neko od njegovih prava iz radnog odnosa