JEDNOGODINJE KRMNE MAHUNARKE Najvanije vrste KRMNI GRAAK GRAHORICE

JEDNOGODIŠNJE KRMNE MAHUNARKE Najvažnije vrste: • • • KRMNI GRAŠAK GRAHORICE LUPINE SOJA KRMNI BOB PASULJ

KRMNI GRAŠAK Pisum sativum ssp. arvense

USLOVI USPIJEVANJA Temperatura -Klijanje počinje na 20 C, a optimalna temp. za razvoj 12 – 180 C -Optimalna temperatura za cvjetanje je 16 – 220 C -Visoke temperature imaju negativan uticaj na rast i razviće biljke -Odlikuje se niskim temperaturnim sumama

Mlade biljke izdrže od – 4 do – 60 C, a odrasle biljke ozimih formi do – 200 C VLAGA (VODA) -Zahtijeva dosta vlage, raspoređene tokom vegetacije -Najveće potrebe su u fazama butonizacije cvjetanja i formiranja mahuna (gener. faze) -Dobro podnosi sniježni pokrivač ZEMLJIŠTE -Nema prevelike zahtjeve prema zemljištu -Najbolje uspijevana neutralnim, dubokim i plodnim zemljištima -Ne podnosi teška i previše vlažna zemljišta -Dobro uspijeva i na lakšim zemljištima ukoliko ima vlage

Agrotehnika Plodored-gajenje u plodoredu (3 -4 g) Predusjevi: đubrene okopavine, strna žita, kukuruz i dr. Dobar je predusjev za većinu usjeva osim za mahunarke Obrada zemljišta - osnovna obrada i predsjetvena priprema zemljišta ĐUBRENJE 30 – 50 kg/ha N, 50 – 80 kg P i 40 – 60 kg K - Sposobnost fiksacije azota. Povoljno reaguje na đubrenje stajnjakom -SJETVA - Vrijeme sjetve (jare i ozime forme) Način sjetve: - sjetva u smješi sa strnim žitima - za krmu se sije gusti usjev (15 cm), sa 150 -180 +20 -30 kg sjemena - za proizvodnju sjemena širokoredno (40 -60 cm) sa 50 -70 kg sjemena

Njega i zaštita usjeva -Suzbijanje korova mehanički, primjenom herbicida (Prometrin S 50, Basagran 600 Fusilade super, Pivot 100 -E i dr. ) -Suzbijanje graškovog žiška (Bruchus pisorum ) u sjemenskoj proizvodnji primjenom nekog od insekticida -Pepelnica (Erisiphe pisi) suzbija se fungicidom Saprol HEMIJSKI SASTAV HRANIVA GRAŠKA HRANIVO HEMIJSKI SASTAV (%) SM SP SL SC BEM PEPEO Ca P ZELENA KRMA 20. 2 3. 71 0. 58 4. 79 8. 93 2. 19 0. 21 0. 0 ZRNO GRAŠKA 88. 4 22. 5 1. 68 7. 50 52. 6 4. 05 0. 18 0. 5 SILAŽA 22. 5 3. 41 0. 91 6. 25 8. 51 3. 38 0. 32 0. 0 DEHIDRIRANA MASA 89. 6 14. 3 2. 90 23. 1 38. 6 10. 7 1. 28 0. 2

Iskorišćavanje i prinosi • • Kao svježa hrana-zelena krma Za proizvodnju sijena i silaže Kao koncentrovano hranivo Prinosi: - zelene krme 35 – 50 t/ha - zrna 3 – 4 t/ha Hemijski sastav krme po fazama razvoja g/kg SM Faza razvoja Sirovi proteini Sirova celul. Ca P Pred cvjetanje 250 190 15, 0 4, 2 Cvjetanje 200 260 14, 4 3, 5 Formiranje mahuna 170 305 13, 9 3, 2

Prinos suve materije graška u zavisnosti od faze razvoja usjeva (Ćupina, 1997. ) Godina Butonizacija Cvjetanje Obraz. mahuna Mliječna Voštana Puna zrelost 1991. 2, 38 5, 91 7, 63 10, 44 10, 88 11, 10 1992. 1, 54 4, 51 6, 31 9, 62 9, 95 9, 87 1993. 1, 71 5, 71 6, 96 10, 34 10, 81 10, 60

GRAHORICE (Vicia sp L. ) Klasifikacija - Obična grahorica ( Vicia sativa L) - Ozima grahorica ( Vicia villosa ) - Panonska grahorica ( Vicia panonika ) - Ptičja grahorica ( Vicia craca ) - Krupnocvjetna grahorica ( Vicia grandiflora) Uslovi uspijevanja Temperatura - skromni zahtjevi prema toploti - klijanje počinje na temperaturi 1 – 20 C - otpornost na niske temperature ( ozima do – 15 a jara (obična) – 7 do – 8 0 C Zemljište - najbolje uspijeva na neutralnim i slabo kisjelim zemljištima, a ne odgovaraju joj slana i jako kisjela zemljišta

Vlaga - Zahtijeva dosta vlage tokom cijele vegetacije - Najveća osjetljivost na sušu u fazama butonizacije i cvjetanja - Dobro podnosi sniježni pokrivač AGROTEHNIKA • Plodored - mjesto i uloga - predusjevi - grahorica kao predusjev • Obrada zemljišta – osnovna obrada - predsjetvena priprema • Đubrenje predusjeva stajnjakom - sposobnost fiksacije N (do 150 kg) - N 40 -70, P 70 -100 i K 70 -90 kg/ha - mikroelementi: molibden, cink, bor

Sjetva - vrijeme sjetve ( ozime i jare forme) - način sjetve (sjetva u smješi sa strnim žitima) - međuredno rastojanje 15 cm za krmni i 30 – 40 cm za sjeme - dubina sjetve 4 -6 cm - norma sjemena: za krmu 120 – 150 kg grahorice i 30 – 40 kg strnog žita Sorte: Sirmium, Beograd, Novi Beograd NS Violeta Jaga, Garone, Primula, Presta i dr Njega i zaštita usjeva je manje značajna zbog kraće vegatacije Iskorišćavanje i prinosi: - za krmu, ispašom i kosidbom u fazi butonizacije (30 – 40 t/ha) - Za proizvodnju sijena, u fazi punog cvjetanja ( 5 – 8 t/ha) - Za spremanje silaže u fazi formiranja mahuna (30 – 45 t/ha)

LUPINE (Lupinus sp. L) • KLASIFIKACIJA - bijela lupina (Lupinus albus L. ) - plava lupina ( Lupinus angustifolius L. ) - žuta lupina (Lupinus luteus L. ) - kanadska, ukrasna lupina ( Lupinus polyphilus L. ) • USLOVI USPIJEVANJA - plava i žuta lupina su biljke sjevernijeg i prohladnog podneblja, a bijela je više prilagođena toplijoj klimi - posjeduju sposobnost izuzetno dobrog korišćenja svjetlosne energije - osjetljiva je na sušu u fazama nicanja, cvjetanja i formiranja mahuna - najbolje uspijeva na lakšim dobro provjetrenim zemljištima - dobro podnosi povećanu kisjelost zemljišta

AGROTEHNIKA - - Dobro uspijeva posle skoro svih kultura Dobar je predusjev za skoro sve usjeve, naročito za žita Obrada zemljišta je ista kao kod graška i grahorice Đubrenje stajnjakom uz osnovnu obradu (20 – 40 t/ha) 40 – 50 kg N; 100 kg P 2 O 5; 100 kg K 2 O Sjetva u proljeće, tokom marta i početkom aprila, a za proizvodnju krme može se sijati i kasnije (naknadni usjev) Količina sjemena zavisi od vrste za proizvodnju sjemena 80 – 200 kg/ha za proizvodnju krme 150 – 240 kg U proizvodnji sjemena primjenjuje se desikacija U proizvodnji krme koristi se u ranijim fazama razvoja (prije butonizacije), jer brzo lignificira i ogrubi Prinosi: 3 – 5 t/ha zrna i 30 – 50 t/ha zelene krme

SOJA Glycine hispida Soja hispida SOJA JE JEDNA OD NAJZNAČAJNIJIH MAHUNARKI KOJA IMA VIŠESTRUKU PRIMJENU. ZRNO SE KORISTI U ISHRANI LJUDI I ŽIVOTINJA (KONCENTROVANA I SVJEZA KRMA), A VAŽNA JE INDUSTRIJSKA SIROVINA ZA PROIZVODNJU ULJA. POVRŠINE POD SOJOM U SVIJETU SU OKO 56 MILIONA HA

USLOVI USPIJEVANJA Biljka umjereno toplpg podneblja Osjetljiva je na sušu, naročito u fazi formiranja mahuna Tolerantna je na različite tipove zemljišta, osim na slana, jače kisjela i jako teška -ZRNO JE VRLO VRIJEDNO KONCENTROVANO STOČNO HRANIVO. KONCENTROVANA HRANIVA SAČMA I BRAŠNO SU DRAGOCJENE KOMPONENTE ZA SPRAVLJANJE KRMNIH SMJEŠA. -ISKORIŠĆAVANJE SOJE ZA ZELENU KRMU SE PREPORUČUJE U FAZI INTENZIVNOG CVJETANJA I VEĆEG DIJELA OBRAZOVANIH MAHUNA. AKO BILJKE PRESTARE, VRLO BRZO GUBE SVARLJIVOST. -ISKORIŠĆAVANJE SOJE ZA SPREMANJE SILAŽE JE U FAZI ZAVRŠETKA CVJETANJA I U VRIJEME KADA JE BILJKA OFORMILA 2/3 MAHUNA. ZELENA KRMA KOŠENA U OVOJ FAZI SADRŽI VIŠE SUVE MATERIJE, ŠTO JE PREDUSLOV KVALITETNOG SILIRANJA. SILIRANJE JE KVALITETNIJE AKO SE SOJA GAJI U SMJEŠI SA BILJKAMA IZ

-SOJA SE ZA ISPAŠU MOŽE KORISITITI TAKO ŠTO SE PRVI OTKOS POKOSI RANIJE, NA VEĆU VISINU, POSLIJE ČEGA SE BILJKE REGENERIŠU ZELENA KRMA KOŠENA U OVOJ FAZI SADRŽI VIŠE SUVE MATERIJE, ŠTO JE PREDUSLOV KVALITETNOG SILIRANJA. SILIRANJE JE KVALITETNIJE AKO SE SOJA GAJI U SMJEŠI SA BILJKAMA IZ FAMILIJE TRAVA.

AGROTEHNIKA -Podnosi monokulturu, ali je treba gajiti u plodoredu -Predusjevi: strna žita, okopavine -Dobar je predusjev za većinu vrsta, osim za mahunarke -Neophodna je inokulacija sjemena Obrada zemljišta kao kod drugih mahunarki -Đubrenje organskim (20 – 30 t/ha stajnjaka) i mineralnim đubrivima (40 -80 kg N; 80 -100 kg P 205 i 60 -100 kg K 20 -Soja se sije u proljeće, pri temperaturi zemljišta 8 – 100 C -Sklop biljaka (45 – 60 x 3 – 7 cm) za proizvodnju zrna 400 – 600 hilj. Biljaka(80 -150 kg sjemena) za proizvodnju krme oko milion biljaka / ha

HEMIJSKI SASTAV I PRINOSI SOJA IMA POVOLJAN HEMIJSKI SASTAV. GOTOVO SVI BILJNI ORGANI SU VRIJEDNA STOČNA HRANA. -PROIZVODNJA ZRNA (2 – 4 t/ha) -PROIZVODNJA SVJEŽE HRANE – KRME (40 – 60 t/ha) -U POSTRNOJ SJETVI PRINOSI SU MANJI ZA OKO 30 – 40 % HEMIJSKI SASTAV (U % OD SUVE MATERIJE) HANIVO SM SP SL SC BEM PEP. Ca P ZELENA KRMA 25. 1 4. 64 0. 74 6. 50 10. 6 2. 56 0. 38 0. 08 ZRNO SOJE 89. 5 32. 9 17. 7 8. 00 25. 2 5. 67 0. 20 0. 55 BILJKA DEHIDRIR. 88. 7 12. 4 2. 37 22. 1 38. 4 13. 4 1. 29 0. 35

ZA POSTIZANJE VISOKIH PRINOSA SIROVIH PROTEINA U KRMI SOJE, VAŽNO JE SAČUVATI LIST SOJE, JER U NJEMU SE NALAZI VEĆI SADRŽAJ HRANIVA NEGO U STABLU. U FAZI FORMIRANJA ZRNA POJEDINI BILJNI DIJELOVI SADRŽE NAJVIŠE PROTEINA. U FAZI FORMIRANJA ZRNA POSTIŽE SE PRINOS SIROVIH PROTEINA OD 1300 - 1400 kg/ha U ODNOSU NA KOSIDBU U VRIJEME FORMIRANJA MAHUNA KADA JE PRINOS OKO 1000 - 1100 kg/ha.

PASULJ Phaseolus sp.

ISKORIŠĆAVANJE PASULJ SE NAJVIŠE KORISTI ZA ISHRANU ČOVJEKA KAO VARIVO, A MOŽE SE KORISTITI ZA ISHRANU STOKE U ZELENOM STANJU, KAO SIJENO, SILAŽA I ISPAŠA. NAJVIŠE, KAO KRMA, KORISTI SE SLAMA OD PASULJA) POSLIJE ŽETVE ZRNA. MOŽE SE, KAO I SOJA, GAJITI U SMJEŠI SA ŽITIMA. SLAMA PASULJA SE MOŽE KORISTITI ZA ISHRANU OVACA U ZIMSKOM PERIODU

PRINOS PRI GUSTINI OD 500 000 BILJAKA/ha MOŽE SE POSTIĆI PRINOS DO 2 t/ha PASULJEVINE. UKUPAN PRINOS HRANJIVIH MATERIJA PO JEDINICI POVRŠINE MOŽE DOSTIĆI ZNAČAJNE VRIJEDNOSTI. PASULJ PRINOS SM SP SSP NEL TDN HJ ZRNO 1430 1305, 6 311 270 11, 006 1. 128 1, 749 SLAMA 1887 1723 132, 7 100 6, 789 672 PROSJEČNI PRINOSI HRANJIVIH MATERIJA PASULJA (kg/ha)

HEMIJSKI SASTAV PASULJ IMA ZADOVOLJAVAJUĆU HRANJIVU VRIJEDNOST ZRNA I SLAME PASULJ SM SP SL SC BEM SSP NEL HJ TDN ZRNO 91, 3 23, 8 1, 59 4, 21 66, 23 20, 72 8, 43 1, 34 86, 4 SLAMA 91, 3 7, 70 2, 93 36, 29 43, 78 3, 94 0, 39 45, 83 HRANJIVA VRIJEDNOST ZRNA I SLAME PASULJA (%) OD SM

KRMNI BOB - Ima manji značaj od drugih krmnih mahunarki - Povoljan hemijski sastav zrna - Najčešće se koristi kao koncentrovana hrana, a kao krma gajenjem u smjepi sa kukuruzom, sirkom i sl. (združeni usjev) - Uslovi uspijevanja su slični kao za grašak i grahoricu, samo što ima veće potrebe za vodom - Mjesto u plodoredu i obrada zemljišta su kao kod krmnog graška - Zahtijeva nešto jače đubrenje azotom ukoliko se gaji u smješi za zelenu krmu (N 100 kg; P 2 O 5 80 kg i 120 kg/ha K 2 O) - Sije se širokoredno(40 – 60 x 10 cm) ili u pantljike (30 x 70 x 10) - Za sjetvu je potrebno 120 – 200 kg/ha sjemena zavisno od krupnoće - Dubina sjetve je 4 – 7 cm, zavisno od krupnoće sjemena i osobina zemljišta - Iskorišćavanje i prinosi: zelena krma 35 – 50 t/ha, silaža 40 – 60 t/ha i zrna 2 – 4 t/ha