Vrste brusnih papira Ishod uenja Razlikovati vrste papira

Vrste brusnih papira Ishod učenja : Razlikovati vrste papira s obzirom na način brušenja, vrstu brusnih zrnaca i finoću papira

Osnove brušenja Najvažniji zadaci koje brušenje ispunjava su:

Faktori koji utječu na rezultat brušenja n Vrsta boje i sloj koji se brusi Stupanj dubokog sušenja Čistoća površine Oblik površine Djelatnik n Brusno sredstvo n Konstrukcija n Mašina n n

Brusni papiri Brusni papir -vrsta krutog papira čija je jedna ili obje strane obložena abrazivom. Koristi se za različite namjene, uglavnom da se uklone male količine materijala sa površine da bi površina bila glatka, da se uklone nečistoće prije lakiranja ili ličenja , između slojeva bojenja (međufazno brušenje) Postoji više vrsta papira koje se razlikuju po podlozi, materijalu koji se koristi za abrazivnu površinu, veličini čestica površinskog materijala i ljepilu kojim se povezuju. Najčešće, vezivno sredstvo je smola, koja osigurava visoko kvalitetne karakteristike brušenja, dok se ljepilo koristi samo kod brusnih papira za ručno brušenje.

Brusne papire dijelimo na tri načina : 1. Prema načinu brušenja -papiri za suho brušenje -vodobrusni papiri 1. Prema vrsti brusnih zrnaca-vrsta abraziva/mineralnih zrnaca 2. Prema granulaciji –finoća /grubost papira

Papiri za suho brušenje

Papiri za suho brušenje n n Kod suhog brušenja nastaje velika količina prašine koja je izuzetno štetna za zdravlje čovjeka. Stoga je važno koristiti sva propisana sredstva ZNR ; Uključiti ventilaciju u radnom prostoru Nositi osobna zaštitna sredstva(maske, radnu odjeću, ne izostavljati rukavice jer čestice prašine mehanički oštećuju kožu kroz koju potom ulaze štetne tvari Koristiti alate s usisivačem prašine

Brusni papir za vodeno brušenje n n n Vodobrusni papir je izrađen od minerala silicijevog karbida, poboljšane papirnate poleđine (zatvoreni premaz zaljepljen sa vodootpornom smolom) na način koji rezultira sljedećim izvedbama: povećana oštrina, dugotrajnost minerala, fleksibilnost te jednolična završna obrada. Vodootpornost materijala se u proizvodnji ovog papira postiže tako da se materijal (papir) impregnira (prožme, natopi) uljem ili smolom i na taj način se osigurava čvrstoća papira u mokrom stanju. Ova se vrsta brusnog papira koristi na način da prije upotrebe odstoji nekoliko minuta u vodi, a zatim i tijekom upotrebe potrebno je umakati papir u vodu kako bi se postigao što bolji rezultat. Možete ga samostalno izrezivati u oblik koji vam je potreban. Koristi se za mokro brušenje npr filera ili laka

VRSTE BRUSNIH ZRNACA n n Brusna zrnca izrađuju se usitnjavanjem različitih minerala. Minerali imaju različitu čvrstoću odnosno zrnca izrađena od njih imaju različitu tvrdoću. Neka brusna zrnca su vrlo mekana (poput staklenca) i koriste se za brušenje mekših podloga kao što je drvo. Najtvrđi mineral je dijamant, i zrnca dijamanta koriste za za brušenje kamena (u kiparstvu, klesarstvu…) Minerali srednje tvrdoće koriste se za brušenje metala a to su silicijev karbid, korund (aluminij oksid) i granat.

Frederich Mohsova ljestvica je niz od deset minerala poredanih po tvrdoći koji se koristi za procjenu relativne tvrdoće drugih minerala ili tvari. Ovu ljestvicu je prvi predložio njemački mineralog Frederich Mohs (1773. – 1839. ) izabravši deset dostupnih minerala. Ljestvica nije pravocrtna: tvrdoća dijamanta nije deset puta veća tvrdoće od talka (dijamant je mnogo tvrđi). Mineral koji je "viši" u Mohsovoj ljestvici ima i veću tvrdoću. Ako ispitivana tvar može zarezati površinu minerala iz Mohsove ljestvice, ona je tvrđa od tog minerala.

VRSTA BRUSNIH ZRNACA-različiti minerali Mohsova tvrdoća Minerali. Mineral Kemijska formula Apsolutna tvrdoća (sklerometar) 1 Talk ili milovka Mg 3 Si 4 O 10(OH)2 1 2 Gips Ca. SO 4· 2 H 2 O 3 3 Kalcit Ca. CO 3 9 4 Fluorit Ca. F 2 21 5 Apatit Ca 5(PO 4)3(OH–, Cl–, F–) 48 6 Ortoklas KAl. Si 3 O 8 72 7 Kremen ili kvarc Si. O 2 100 8 Topaz Al 2 Si. O 4(OH–, F–)2 200 9 Korund Al 2 O 3 400 Slika

GRANULACIJA BRUSNIH PAPIRA

GRANULACIJA BRUSNIH PAPIRA n n GRANULACIJA - veličina čestica abraziva. Postoji nekoliko standarda koji se koriste za označavanje veličine granula abraziva. Onaj najpoznatiji, po kojem se i kod nas vrši označavanje granulacije je FEPA sistem (engl. Federation of European Producers of Abrasives), poznat i kao P sistem. Druge skale su CAMI (engl. Coated Abrasive Manufacturers Institute) koja se koristi u Sjedinjenim Državama U Japanu se koristi JIS (engl. Japanese Industrial Standards Committee), koji se najčešće koristi za mikrogranule. Ought sistem ({0, 000, . . . } ili {1/0, 2/0, 3/0, . . . }) se u prošlosti koristio u SAD. ISO/FEPA sistem –uvijek je oznaka P ispred broja, a CAMI sistem ima sam broj bez ikakvog slova. Grubost papira , na primjer P 80 , nije ista kao i 80 papira koji je iz CAMI sistema, već je P 80 grublji. Zato u cijelom slijedu brušenja od grubljeg prema finijem mora se koristiti isti sistem a nikada kombinirano jer bi mogle nastati pogreške kod brušenja.

U tablici su primjeri odnosa veličine zrnaca ISO/FEPA i CAMI sistema

Da ponovimo :