ELEMENTI VIIA GRUPE Martina Ripi i Jelena Potisk

ELEMENTI (VIIA) GRUPE Martina Ripić i Jelena Potisk

HALOGENI ELEMENTI • Halogeni elementi su nemetali: fluor, F; hlor, Cl; brom, Br; jod, I; astat, At, te tek nedavno otkriveni ununseptij Uus. • Halogen (grč. -háls + génao)-”tvorac” soli • U prirodi dolaze samo u obliku soli • Vrlo reaktivni, (ns 2 np 5) • U elementarnom stanju dolaze kao dvoatomni molekuli, X 2( X-X ) • F 2(g)-svijetložuti gas, Cl 2(g)-žutozelen gas, Br 2(l)-crvenosmeđa teku; nost, I 2(s)-siva cvrsta supstanca

flour u elementarnom stanju hlor u gasovitom stanju brom u elementarnom stanju i mineral fluorit i u morskoj soli jod u gasovitom u čvrstom agregatnom i u čvrstom agregatnom stanju stanju

FLUOR, Fl • • Atomski (redni) broj 9 Relativna atomska masa 18, 9984032 Oksidacijska stanja -1, 0 Talište / Vrelište (K) 53, 53 / 85, 01 Elektronegativnost 3, 98 / 10, 41 e. V Konfiguracija zadnje ljuske 2 s 22 p 5 Element je Nemetal Fluor je gas svijetložute boje, oštra i prodorna mirisa. Sastoji se od dvoatomnih molekula F 2.

• fluere (lat. ) - teći • Prvi puta 1886. dobiven elektrolizom, H. Moissan u Parizu, Francuska. • Najreaktivniji je od svih elemenata. • Najjači je poznati oksidans. • Dobiva se elektrolizom tečnog fluorovodika (KFx 3 HF). • Širok spektar fluoriranih materijala je danas u opštoj upotrebi kao npr. polimeri, pesticidi i antibiotici. Neke soli fluora, kao npr. Ca. F 2, se koriste za strujanje u metalurgiji, a Al. F 3 za dobivanje aluminija.

• Fluorovi jedinjenja su sastojci zubne gleđi i kosti, a nalaze se i u nekim biljkama. • Fluor je izuzetno otrovan, a također i rastvori fluorida. Fluor i njegovi spojevi izazivaju upale i opekotine teško izlječive rane na koži i sluznicama, posebno u očima i disajnim organima. • Maksimalna dozvoljena koncentracija ovih supstanci u radnim prostorijama je 1 -3 cm 3 u prostornom metru zraka.

HLOR, Cl • • Atomski (redni) broj 16 Relativna atomska masa 35, 4527 Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 6, [7] Talište / Vrelište (K) 172, 17 / 239, 18 Elektronegativnost 3, 16 / 8, 30 e. V Konfiguracija zadnje ljuske 3 s 23 p 5 Element je Nemetal Zelenožute boje, oštra, nadražujuća mirisa. Teži je od vazduha i lako se ukapljuje. Pokazuje pojavu fluorescencije

• • • lat. chlorum - žutozelen Otkrio ga je 1774. C. W. Scheele u Uppsali, Švedska. Elementarni je klor poslije fluora najreaktivnija supstancija • pritiskom i hlađenjem lako se pretvara u žutu tečnost • U prirodi se nalazi slobodan jedino u vulkanskim lavama, ali je vrlo raširen u jedinjenjima, npr. kao natrijhlorid (kuhinjska sol), kalij-hlorid, magnezij-hlorid i dr. • se proizvodi u milionima tona elektrolizom rastvora Na. Cl-a. • Koristi se kao izbjeljivač i kao sterilizator vode. Ključna je industrijska hemikalija i koristi se za proizvodnju organoklornih rastvarača i PVC-a.

• Vrlo otrovan • u vrlo malim koncentracijama nadražuje disajne organe, a 0, 5 -1% hlora u udisanom zraku brzo djeluje smrtonosno. • Poljoprivreda, farmacija, hloriranje pitke vode, industrija celuloze i papira, izbjeljivanje tekstila.

BROM, Br • • Atomski (redni) broj 35 Relativna atomska masa 79, 904 Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 4, 5, 7 Talište / Vrelište (K) 265, 9 / 331, 93 Elektronegativnost 2, 96 / 7, 59 e. V Konfiguracija zadnje ljuske 3 d 104 s 24 p 5 Element je Nemetal Jedini je tekući nemetal, tamnosmeđe je boje specifične težine 3, 2.

• grčki bromos - smrad • otkrili 1826. A. J. Balard u Monpellieru, Francuska, i C. Lowig u Heidelbergu, Njemačka • lako hlapi i razvija crvenosmeđe pare, oštra i zagušljiva mirisa. • Otapa se u vodi dajući bromnu vodu. • U prirodi dolazi samo u spojevima kao pratilac klora, i to u morskoj vodi i u naslagama soli koje su nastale isušenjem mora. Iz tih se dvaju izvora i dobiva tako da se izluči iz otopine pomoću klora. • crvena, gusta tekućina oštrog mirisa (Br 2), koja se industrijski vadi iz morske vode. Spojevi broma se koriste kao dodaci gorivima, u pesticidima i u fotografiji.

• Pare broma podražuju sluznicu organa za disanje. • Spojevi broma se koriste u medicini kao sredstva za smanjenje refleksne podražljivosti živaca (sedativi i antiepileptici). Nakon dulje uporabe mogu uzrokovati kronično otrovanje (bromizam) s kožnim prištićima (bromakne), mršavljenjem, drhtavicom i slabljenjem pamćenja.

JOD, I • • Atomski(redni) broj 35 Relativna atomska masa 126, 90447 Oksidacijska stanja [-1], 0, 1, 3, 5, 7 Talište/ Vrelište (K) 386, 7 / 457, 50 Elektronegativnost 2, 66 / 6, 76 e. V K Konfiguracija zadnje ljuske 4 d 105 s 25 p 5 Element je Nemetal jod je crna, sjajna, nemetalna krutina (I 2) koja lako sublimira ukoliko ju se zagrije

• otkrio ga je Bernard Curtois u Dijonu, Francuska, 1811. godine • internacionalni naziv, Iodum • metalno sjajne crnosive ljuske, listići ili pločice, topljive u eteru, acetonu, kloroformu, sumporougljiku i alkoholu, također u vodenoj otopini jodovodika i alkalijskih jodida, uz postanak polijodida • u prirodi je spojen u mineralima i mineralnim vodama, ima ga u biljkama (napose u nekim morskim travama), u sekretu štitne žlijezde i dr.

Jod u krutom i plinovitom stanju

• električna vodljivost joda pri sobnoj temperaturi je mala, no raste s porastom temperature • slabo je topljiv u vodi, te je zanimljivo kako vodena otopina joda nije ljubičasta, već smeđa • kristali joda lako sublimiraju zagrijavanjem u crveno- ljubičaste pare koje se sastoje od molekula joda • nalazi se u sastavu svih tjelesnih i biljnih stanica jer je potreban za njihov rast • godišnja potreba joda za odraslu osobu iznosi oko 75 mg

ASTAT, At • • Atomski (redni) broj 85 Relativna atomska masa 209, 9871 Oksidacijska stanja [-1], 1, 5 Talište/ Vrelište (K) 575 / 610 Elektronegativnost 2, 2 / 5, 3 e. V Konfiguracija zadnje ljuske 4 f 145 d 106 s 26 p 5 Element je Nemetal Radioaktivni kemijski element iz grupe halogena

• otkrili su ga Emilio Gino Segre, Dale R. Corson i K. R. Mac. Kenzie, 1940. godine u SAD- u – proizveden je bombardiranjem bizmuta alfa- česticama • ime mu dolazi od grčke riječi astatos- nepostojan • astat je reaktivan, radioaktivan nemetal koji sliči jodu • slabo je istražen jer njegovi izotopi imaju kratko vrijeme poluraspada • poznato je da astat ima dvadesetak izotopa s rasponom masenih brojeva od 196 do 223

• vrijeme poluraspada astatovih izotopa je između 10^-7 sekundi (218 At, 214 At) i 8, 1 sata (210 At) • astat je kemijski najsličniji jodu pa se pretpostavlja da se, kao i jod, akumulira u tiroidnoj žlijezdi • primjenjuje se samo u nuklearnim reaktorima i postrojenjima te u istraživačkim institutima, nemože ga se vidjeti u svakodnevnom životu zbog svoje radioaktivnosti i jakog izvora zračenja

• neki izotopi astata, npr. 215^At, 218^At i 218^At, su prisutni u mineralima urana i torija, kao dio serije prirodnog raspada, ali se procjenjuje da je ukupna količina u Zemljinoj kori manja od 30 g

UNUNSEPTIJ, Uus • Atomski (redni) broj 117 • Relativna atomska masa 291 • tek nedavno otkriven element – u siječnju 2010. otkrili su ga znanstvenici institucije „Flerov Laboratory of Nuclear Reactions“ • kalcij sadrži 20 protona te je znanstvenicima bilo logično da bi kalcij morali zapaliti u nešto s 97 protona, berkelijem, da bi proizveli element s atomskim brojem 117

• što je element teži, to mu je životni vijek kraći, vrijeme potrebno da nestabilni elementi počnu propadati procesima kao što je spontana fisija jezgre razlog je možda u tome što se elementi približavaju teoretiziranom „ Otoku stabilnosti“

literatura: 1) Filipović I. , Lipanović S. , Opća i anorganska kemija II dio (kemijski elementi, njihove elementarne tvari i spojevi), Zagreb, Školska knjiga, 1991. 2) Internet http: //www. pse. pbf. hr/hrvatski/elementi/c l/index. html

HVALA NA PAŽNJI!