Psihologija grupe ovek je socijalno bie on je
Psihologija grupe
Čovek je socijalno biće = on je član. . . l Velikih društvenih grupa (klase, rase, nacije, države) l Malih grupa (porodica, vršnjaci, klubovi, radne grupe, političke grupe)
Uključenost u grupe zadovoljava dve vrste potreba: l potrebe za očuvanjem egzistencije l potrebe za društvom
Tri razloga psihološkog proučavanja grupa: l Da bi se bolje shvatili problemi i aktivnosti različitih grupa kojima se bave i druge društvene nauke l Pripadnost grupama utiče ne samo na trenutno ponašanje već i na razvoj pojedinca i njegovih karakteristika (socijalizacija) l U toku funkcionisanja grupa javljaju se važni psihološki fenomeni koje ne nalazimo proučavajući pojedinačne jedinke (moć, konformizam. . . )
Pojam grupe Zvonarević: Različiti skupovi ljudi mogu se analizirati na osnovu tri bitna kriterijuma: l l l Kriterijum prostorne blizine (agregat) Kriterijum sličnosti (kategorija ili klasa) Kriterijum “psihološke blizine” (grupa)
Agregat l Fizička blizina –na određenom prostoru nalazi se veći broj pojedinaca l Među njima ne (mora da) postoji sličnost l Među njima (pod normalnim okolnostima) ne postoji nikakva interakcija
Kategorija ili klasa l Skup ljudi koji imaju jednu ili više zajedničkih osobina l Ne postoji interakcija niti fizička blizina već samo sličnost
Razlika između agregata, kategorija i grupa l Agregati i kategorije = određeni oblici ljudskih skupina koji pod određenim uslovima mogu postati grupe, ali nisu grupe po sebi l Za razliku od agregata i kategorija – grupe karakteriše kriterijum psihološke blizine (nije samo puka skupina pojedinaca)
Mehanizmi psihosocijalne interakcije “Svi psihološki i psihosocijalni načini na koji članovi iste grupe ljudi vrše uticaj jedni na druge, ili grupa na svoje članove, ili jedna grupa na drugu grupu” Međusobno delovanje ljudi koji su članovi iste grupe može biti zasnovano: l l Na prostornoj blizini (masa) Na psihološkoj blizini (nacija)
Posredna ili neposredna interakcija Grupa je skupina pojedinaca među kojima postoji određena interakcija zbog koje se ponašanje i aktivnost svakog pojedinačnog člana menja zbog prisustva ostalih pripadnika grupe Ta prisutnost ne mora uvek da bude fizička, već može biti samo psihološka (svest o pripadnosti)
Šta podrazumevamo pod grupom? (kriterijum psihološke blizine) l pojedinci se nalaze u neposrednoj ili posrednoj interakciji l stabilizovanost odnosa (struktura) l svest o pripadništvu l zajedničke norme l važnost ostalih za pojedinca l zajednički interesi i vrednosti l određena identifikacija sa skupinom l skupina je funkcionalna za pojedinca (osnova za identitet i instrumentalna za zadovoljenje ciljeva)
Pojam grupe (kriterijum psihološke blizine) l Neki autori pri određivanju pojma grupe više naglašavaju interakciju, a drugi funkcionalnost (osnova identiteta, ostvarenje ciljeva, zadovoljenje potreba)
» Da li je grupa » stvarna «? Klasična pitanja: l Da li postoji psihološka razlika između individualnog ponašanja, odnosno ponašanja ljudi u interpersonalnim odnosima i njihovog ponašanja kao članova kolektiviteta (grupnog ponašanja)? l Da li je grupa nešto je kvalitativno drugačije i "više" od zbira pojedinaca koji je sačinjavaju? l Šta znači grupa uopšte u psihološkom smislu?
Dva ekstremna pristupa u istoriji socijalne psihologije grupa: 1. Reifikacija grupe –– grupa kao ekstra-psihološki entitet (» grupni um «, » kolektivno nesvesno «, “mentalno jedinstvo mase”. . . ) Predstavnici: Le Bon, Mek Dugal l Osnovna postavka: metafizički pojam grupnog uma koji je nešto i nadindividualno i nadgrupno 2. Individualistička postavka - grupe nemaju sopstvenu realnost, to su samo konvencionalni nazivi kojima se označava sveukupno ponašanje nekog skupa pojedinaca Predstavnici: Flojd Olport (1924) l Osnovna postavka: "nema psihologije grupa koje u osnovi i u potpunosti nije psihologija pojedinca", pojedinac predstavlja jedinu psihološku realnost, a grupa je tek pojmovni konstrukt
Teorijske primedbe "individualizmu" u socijalnoj psihologiji l (Tajfel (1981): Dominantne teorije u savremenoj socijalnoj psihologiji nisu socijalno-psihološke Ø Poriču psihološku realnost grupe Pogrešno shvataju grupne procese kao nešto je suprotstavljeno individualnoj racionalnosti Pojedinca izoluju iz socijalne realnosti stvarajući tako teorije koje je teško osmisliti u socijalnom kontekstu Ø Ø
Savremeni pristup 3. Kognitivistički (Geštaltistički) pristup - fenomenološke teorije grupe – shvatanje koje priznaje primarnu realnost i individue i grupe kao dva stalna pola svih socijalnih procesa l Predstavnici: Šerif i Aš, Turner, Tajfel l Osnovne postavke: Ne odbacujući ideju da je pojedinac osnovni "nosilac" psiholoških procesa, oni su smatrali da i grupa ima osobenu "fenomenološku realnost": “Grupa je više od svojih delova”
Osnovno pitanje: l “Pod kojim uslovima neki skup pojedinaca psihološki postaje grupa? l imaju osećanje da jesu grupa i da delaju kao članovi grupe l psihološki grupi”? prihvataju svoje pripadništvo
Tri osnovna modela psihološkog nastanka grupe: l Model instinkta gomile i “grupnog uma” l Model Geštalta i fenomenološke realnosti grupe l Model socijalne identifikacije
Model instinkta gomile i “grupnog uma” (U neeksperimentaloj socijalnoj psihologiji 19. i poč. 20. veka) l Le Bon “Psihologija gomile” =istraživao mentalne i emocionalne osobenosti velikih nestrukturiranih grupa koje su nadređene svesti i osećanjima pojedinca l Mek Dugal – urođeni “gregarni motiv” = grupno ponašanje se razlikuje od individualnog jer interakcija ljudi u grupi rađa “grupni um” koji postoji nezavisno i kvalitativno se razlikuje od osobina pojedinaca koji čine grupu (metafizički um, ekstrapsihološki entitet) l Frojd – psihodinamička analiza ponašanja gomile = ponašanje ljudi u masi posledica oslobađanja agresivnih instinktivnih IDimpulsa
Model Geštalta i fenomenološke realnosti grupe Šerif, Aš (pod uticajem Geštalt psihologije): = I grupa ima osobenu “psihološku” realnost – ne može se svesti na sumu svojih delova l članovi grupe ne vide sebe kao pojedince već kao deo celine ili sistema što utiče na njihovo ponašanje l Odnos pojedinca i grupe = odnos dela i celine l Grupno ponašanje = proizvod “psihološkog polja” (slične predstave koje obuhvataju druge i njihove međusobne odnose kao članova grupe)
Dva mehanizma psihološkog formiranja grupe l Princip funkcionalne međuzavisnosti Pojedinci zavise jedan od drugog u procesu grupnog zadovoljavanja potreba l Princip socijalne kohezije (privlačnost) Posledica grupnog zadovoljavanja potreba stvara i psihološku vezanost za grupu: među članovima grupe razvijaju se emotivne veze
Model socijalne identifikacije (Tajfel, Turner) Centralni pojam psihološke teorije socijalne grupe Socijalni identitet - pojam koji povezuje pojedinčevu predstavu o sebi (self-koncept) sa osećanjem grupne lojalnosti i grupnim ponašanjem
Pojam o sebi (self-concept) - sadrži dva osnovna podsistema: l lični identitet kako pojedinac sam sebe opisuje kao posebnu i od svih drugih različitu osobu (crte ličnosti, interesovanja, fizičke, intelektualne osobine) l socijalni identitet – svest pojedinca o sebi koje proističa iz njegove pripadnosti različitim socijalnim kategorijama kao što su nacija, klasa, rasa, pol i sl. predstavlja sumu različitih socijalnih identifikacija
Grupa kao psihološki proces Kontinuum Personalni pol Grupni pol Pojam o sebi Lični identitet Socijalni identitet Opažanje pojedinaca Idiosinkratičko Stereotipno Socijalno ponašanje Međuindividualno Među i unutargrupno
Osnovne postavke l Ljudi pripadaju mnogim različitim kategorijama i stoga potencijalno imaju pred sobom "repertoar" mnogih identiteta l U različitim situacijama neki od ovih identiteta mogu postati za pojedinca značajniji odnosno manje značajni l u zavisnosti od toga, on će sebe opažati i doživljavati prvenstveno ili isključivo kao posebnu i osobenu jedinku, ili, pak, samo kao pripadnika određene socijalne kategorije l Ukoliko socijalni identitet postane središte predstave o sebi ponašanje postaje kvalitativno drugačije i predstavlja grupno ponašanje
"Princip socijalne identifikacije" l zajednička socijalna identifikacija, a ne interpersonalna međuzavisnost i privlačnost jeste osnovni proces na kome se grupa – psihološki -zasniva l Ono što stvara grupu nije privlačnost pojedinaca kao pojedinaca, već međusobna privlačnost pojedinaca kao članova iste grupe l Ako se pripadnost nekoj grupi pozitivno ocenjuje, pojedinac i sebe vidi u pozitivnom svetlu i to jača njegovu identifikaciju sa grupom
Vrste grupa Publika Masa ili gomila
Rot: Osnovna podela grupa prema strukturiranosti = organizovanosti u funkcionisanju l Nestruktuirane (grupe u širem smislu) l Strukturirane (grupe u užem smislu) Struktura: organizovanost u funkcionisanju
Vrste grupa (Rot) l Nestruktuirane l Struktuirane l Publika, agregat, ili mnoštvo l Male grupe l Masa ili gomila l Organizacije l Socijalni pokreti l Velike društvene grupe
Tri odlike koje karakterišu sve grupe (struktuirane i nestruktuirane) l Grupu čini određen broj osoba l Postoji neka vrsta povezanosti među njima (usmerenost interesa ka istom sadržaju ili bar privremeno isti cilj) l Uticaj članova jednih na druge - interakcija (slabija ili jača) l Psihološka identifikacija sa grupom
Struktuirane grupe l isti i zajednički cilj l ostvaruju ga međusobno povezanom i usklađenom aktivnošću l svaki član (ili podgrupa) ima svoje mesto i ulogu
Struktuirane grupe (grupe u užem smislu) : l Male grupe – brojem ograničene (gore navedene karakteristike najviše dolaze do izražaja) l Organizacije – složene strukturirane skupine koje se sastoje od više manjih struktruiranih grupa l Velike društvene grupe – značajne za društveni život (klasa, nacija, država, regionalna zajednica (gore navedene karakteristike najmanje dolaze do izražaja)
Nestruktuirane grupe (grupe u širem smislu) l ne zasnivaju se na stabilnoj i trajnoj psihološkoj osnovi (bliskost, identifikacija, uzajamna važnost članova). . . l ili na formalnoj osnovi (organizacija, porodica) . . . već na agregatu: na činjenici da se veći broj ljudi nalazi na istom mestu u isto vreme
Agregat ili mnoštvo osnova za nestruktuirane grupe Ljudi okupljeni na nekom prostoru koji imaju delimično sličan ili isti cilj ali ne preduzimaju nikakvu zajedničku akciju u kojoj bi svaki član imao svoje mesto i svoj zadatak U najvećoj meri nestruktuirana grupa
Neki agregat može da poprimi različite vrste grupisanja zavisno od. . . l intenziteta međusobnih interakcija l nivoa emocionalne uključenosti l nivoa aktivnosti
Brown (1954) sistematizacija nestruktuiranih grupa Gomila agresivna panična ekspresivna linč rulja pogrom Publika slučajna namerna podrška protest rekreacijska informacijska
Po stepenu nestrukturiranosti razlikuju se: l Masa ili gomila l Publika l Socijalni pokreti – prelazni oblik
Publika l Slučajna publika l Namerna publika l Primarna Sekundarna l
Masa ili gomila l okupljenost na jednom prostoru l usmerenost pažnje ka nekom događaju l veći stepen emotivne angažovanosti i interakcije l neorganizovana aktivnost l nepostojanje podele na uloge i položaje
Socijalni pokreti Spontano nastali skupovi ljudi čiji članovi imaju slična uverenja i ciljeve
Masa Zvonarević, 1981: l “Kada smo u velikoj skupini a ponašamo se u skladu sa društvenim normama, zvaće nas “narod” a ako se u istoj takvoj skupini ponašamo protiv tih normi, nazvaće nas “masom”.
Objektivne karakteristike mase l Veličina (broj ljudi) l Gustoća (odnos broja ljudi i prostora)
Psihološke karakteristike mase (Le Bon, Moscovici) - elitističko shvatanjel Niveliranje individualnih razlika i opšta homogenost ponašanja (gubitak individualnosti) l Intelektualna inferiornost (neprihvatanje činjenica) l Povećana sugestibilnost l Promene u emocionalnom reagovanju-ekstremnost l Povećan osećaj moći (omnipotencije) l Opčinjenost voljom vođe l Osećaj anonimnosti (pa i nekažnjivosti) l Spremnost na nasilje i destrukciju (impulsivnost)
Masa – prelazni oblik iz publike u gomilu Dva shvatanja: a. veliki broj ljudi na određenom prostoru (generički pojam) b. izjednačava se masa i gomila Masovno okupljanje ljudi utiče na njihovo ponašanje: - usmerenost pažnje - emocionalna napetost i interakcija
Gomila – masa u pokretu l brojne interakcije l visoka emocionalnost l akciono usmerena (nekritičnost) l ponašanje koje odstupa od normativnog
Agresivna gomila l Rulja (ruši sve pred sobom, posebno ako je suočena sa preprekom) l Linč (usmerena na konkretnu osobu optužujući je za neku krivicu) l Pogrom (usmerena na pripadnike neke posebne grupe ili kategorije ljudi ne razlikujući individualnu krivicu; manje specifični u izboru žrtve)
Ekspresivna gomila l l manifestuje svoje ideje, stavove protestuje protiv nečeg razdragana gomila (proslave) Karakteristike: dominacija emocija, odstupanje od uobičajenog ponašanja, oslabljena kontrola impulsa, napuštanje socijalnih konvencija, razuzdanost
Panična gomila Opasnost za sve – izlaz samo za neke l l l l Brani se ili beži pred nečim (svest o opasnosti dolazi iznenada) Snažna emocionalna napetost (“panični strah”) Umanjene mentalne sposobnosti (impulsivno reagovanje) Mentalna zaraza (širenje panike sugestijom i imitacijom) Velika nekorisna aktivnost Dezorganizacija ponašanja (suprotno normama) Sebičnost i bezobzirnost prema drugima
Mintz, 1951 l Panika više rezultat nestanka kooperativnog ponašanja nego opažanja percepcije i straha l Prestanak saradnje dovodi do konflikta vitalnih interesa među učesnicima – “ili tvoj život ili moj”
Akvizitivna gomila (grabež) l Potrebe opšte a nema dovoljno za sve
- Slides: 50