DJELOVANJE RADA MIIA NA LJUDSKI ORGANIZAM JASNA LULI

DJELOVANJE RADA MIŠIĆA NA LJUDSKI ORGANIZAM JASNA LULIĆ DRENJAK

DJELOVANJE RADA MIŠIĆA NA ORGANIZAM � Ljudsko tijelo razvijalo se u radu i kretanju. � Pojedini organi, sustavi i organizam u cijelosti je sposobniji za rad ako radi i obratno. � Za rad i kretanje imamo lokomotorni aparat – kosti, zglobovi, sveze, mišiće. � Mišići su MOTORNA SNAGA tog sustava.

ŠTO SE DOGAĐA U MIŠIĆU KOJI RADI � Rad mišića može se usporediti sa radom MEHANIČKOG STROJA. � Potrebno je gorivo i kisik. Izgaranjem goriva uz pomoć kisika oslobađa se ENERGIJA. � Jedan dio te energije pretvara se u MEHANIČKI RAD a drugi u TOPLINU.

ŠTO SE DOGAĐA U MIŠIĆU KOJI RADI � Mišić dobiva to „gorivo“ u obliku tvari bogatih energijom – šećera, masti, iz skladišta u organizmu. � ARTERIJE dovode hranjive tvari i kisik do stanica. SAGORIJEVANJEM tvari bogatih energijom u mišiću � se oslobađa energija potrebna za mehanički rad.

ŠTO SE DOGAĐA U MIŠIĆU KOJI RADI � Za vrijeme rada u mišiću se stvara i toplina. � Pri kratkotrajnom jakom stezanju u mišiću se oslobodi nekoliko stotina puta više topline negoli u mirovanju. � Izgaranjem se u mišiću stvaraju UGLJIČNI DIOKSID, MLIJEČNA KISELINA I DRUGI RAZGRADNI PRODUKTI. � Suvišna toplina i razgradni produkti odstranjuju se putem vena.

ŠTO SE DOGAĐA U MIŠIĆU KOJI RADI � POVEĆANI DOVOD I ODVOD se može se obaviti samo ako se optok krvi kroz mišić POVEĆA. � Zato se PROŠIRE krvne žile koje opskrbljuju mišić. Otvore se mnogobrojne KAPILARE koje su do tada bile zatvorene. BROJ OTVORENIH KAPILARA 10 PUTA je veći nego u mirovanju.

ŠTO SE DOGAĐA U ORGANIZMU KAD MIŠIĆI RADE � Nedugo nakon aktivacije mišića pridružuju im se čitav niz organa. ZAŠTO!? � Da bi mišići dobili sve ono što im je potrebno za rad. � MOŽEMO UOČITI PROMJENE npr. BRZO HODANJE – promjena PULSA � Ako nam je puls 70 u mirovanju, dići će se na 90 a u laganom trčanju na 120 – 140 otkucaja.

ŠTO SE DOGAĐA U ORGANIZMU KAD MIŠIĆI RADE � Ako opterećenje traje duže POJAČA SE DISANJE, OSJETIT ĆEMO VRUĆINU I POČET ĆEMO SE ZNOJITI. � ORGANIZAM JE ZAPOSLIO ČITAV NIZ ORGANA koji osiguravaju opskrbu GORIVOM do sustava za RASHLAĐIVANJA organizma.

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � SRCE � Srce I KRVNE ŽILE je PUMPA. � Mišići trebaju više krvi pa tjeraju srce na pojačani rad. Srce se i jače puni pa izbacuje i veću količinu krvi.

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � Srce ima svoje GRANICE. Kod 180 otkucaja u minuti i više srce radi PREBRZO pa se njegove ŠUPLJINE, klijetke NE MOGU POTPUNO NAPUNITI KRVLJU. � I stanka između dvaju stezanja je PREKRATKA da bi se srce moglo OPSKRBITI krvlju i POTPUNO OPORAVITI od napornog rada. Rad srca pri tim FREKVENCIJAMA postaje NERACIONALAN.

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � Kako je i SRCE mišić i ono treba sve što i mišići GORIVO i KISIK. Zato se VJENČASTE ŽILE SRCA, KORONARNE ARTERIJE za vrijeme pojačanog rada isto PROŠIRE, a otvore se i mnogobrojne KAPILARE koje su pri normalnom radu bile zatvorene.

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � KRVNE ŽILE � Provode krv po tijelu no imaju još jednu važnu FUNKCIJU – obavljaju PRAVILNU RASPODJELU KRVI. � Više krvi onim organima koji rade manje onima koji miruju. � KAKO –arterije koje dovode krv organima koji rade PROŠIRE SE pa je dotok krvi VEĆI. � Istodobno se arterije SUZE da krv NE BI IŠLA tamo gdje NE TREBA. � IZUZETAK ČINE ORGANI PRIJEKO POTREBNI ZA FUNKCIONIRANJE – MOZAK I BUBREZI čije se žile ne stežu.

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � Pluća pribavljaju KISIK iz zraka i predaju ih krvi. Pojačan rad = više kisika pa pluća moraju PROMETNUTI veću količinu zraka. � Da bismo to postigli DISANJE se UBRZA a UDISAJI postaju DUBLJI. � Jednim činom disanja – UDISAJEM i IZDISAJEM, prođe kroz pluća VEĆA KOLIČINA ZRAKA. � Time se i izbaci veća količina

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � Organizam koji radi treba i veću količinu CRVENIH KRVNIH ZRNACA. � Mobilizira se krv iz REZERVOARA (slezena, trbušni organi) i ubaci u cirkulaciju. � KOŠTANA SRŽ dobije signal da treba „proizvesti“ veći broj crvenih krvnih zrnaca.

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � UREĐAJI ZA REGULACIJU TJELESNE TEMPERATURE I ODVOD VIŠKA TOPLINE IZ ORGANIZMA imaju pri pojačanoj tjelesnoj aktivnosti važnu ulogu � Od ukupne energije prilikom rada 4/5 se pretvori se u toplinu a samo 1/5 pretvori se u mehanički rad.

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � Toplina se odvodi iz mišića putem krvnih žila. KRVNOM STRUJOM krv dolazi u KOŽU gdje se krvne žile prošire pa toplina izlazi ZRAČENJEM. Ako to nije dovoljno uključuju se i ŽLIJEZDE ZNOJNICE koje kožu ovlaže znojem. ISPARAVANJE ZNOJA na površini kože ODUZIMA tijelu veliku količinu topline i TIJELO

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � TJELESNIM SE RADOM POVEĆAVA POTROŠNJA ENERGIJE U TIJELU � Povećava se i potrošnja tvari BOGATIM ENERGIJOM. Povećanje je RAZMJERNO radu koji organizam obavlja. Količina energije mjeri se KALORIJAMA.

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA � Organizam troši energiju i u mirovanju za održavanje tkiva i rad organa i za održavanje tjelesne temperature = BAZALNI METABOLIZAM. Mala je i iznosi 68 kal na sat ili oko 1650 kal na dan.

POTROŠNJA U KALORIJAMA NA SAT ZA MUŠKARCE SREDNJIH GODINA, 70 -75 KG

PROMJENE NA ORGANIMA I ORGANSKIM SUSTAVIMA ZA VRIJEME POJAČANOG MIŠIĆNOG RADA

OTKUD ORGANIZMU ENERGETSKE TVARI ZA OSNOVNE POTREBE I DODATNI MIŠIĆNI RAD

ENERGETSKE ZALIHE U ORGANIZMU � IZNOSE � šećeri � masti � UKUPNO 210 g 15 000 g 840 kal 135 000 kal 135 840 kal

ZALIHE ENERGETSKOG MATERIJALA � su obilne! � Dovoljne za 450 sati hodanja ili za 150 sati trčanja. � Iskorištavanje ENERGETSKIH ZALIHA nije štetno samo po sebi = MRŠAVLJENJE � Uzimanje � SVE hrane prije fizičke aktivnosti može biti ŠTETNO, dovoljno je kasnije nadoknaditi manjak. DO SADA NAVEDENO SU PROMJENE NA TJELESNO OPTEREĆENJE KRATKOG TRAJANJA. � PITANJE – KOJE PROMJENE NASTAJU NAKON DUGOTRAJNOG VJEŽBANJA? ? ?

PROMJENE NAKON DUGOTRAJNOG VJEŽBANJA � naravno jako! ako je tjelesno opterećenje dovoljno dugo i � PROMJENE �a koje nazivamo “EFEKT TRENINGA” za takav organizam kažemo da je treniran, FIT, u kondiciji i sl.

PROMJENE I ZAŠTO ONE NASTAJU � Mišići koji stalno vježbaju dobivaju POTICAJ za daljnji razvoj. � Senzibilno doba za razvoj u periodu rasta i razvoja ALI manje ili više ostaju očuvane i u kasnijoj dobi. � Najbolje promjene vide se u Fizikalnoj terapiji – atrofija – nakon vježbanja OBUJAM mišića se može povećati i nekoliko cm.

SRCE � Pojačani rad izaziva na srcu jednake promjene kao i na mišićima tijela. � Srčani mišić odeblja. � Srčane šupljine se povećaju. � Razvije se sportsko srce. � Može PRIMITI više krvi i ISPUMPATI ga.

SRCE � trenirane osobe radi SPORIJE. � 60 puta u min i manje � Tako trenirano srce PRIŠTEDI dnevno 10 000 otkucaja ili 10% rada dnevno. U radu i opterećenju još je veća razlika između TRENIRANOG srca i NETRENIRANOG.

SRCE � TRENIRANO srce znatno sporije dolazi u zonu NERACIONALNOG srčanog rada – od 180 otkucaja u min. � Trenirano srce ima veliku RADNU REZERVU koje se u slučaju potrebe MOŽE KORISTITI!

KRVNE ŽILE � šire se pri fizičkom radu da bi PROPUSTILE ŠTO VIŠE krvi. � Čestim ponavljanjem se PROŠIRE. � To je POSEBNO VAŽNO ZA koronarne arterije. � Primjer maratonca čije su KORONARKE bile 2 do 3 puta šire od prosjeka. � Široke koronarke koje je napao ATEROSKLEROTSKI proces imaju “ZLATNU REZERVU” za srčani krvotok.

PROMJENE NA PLUĆIMA � FORSIRANIM se udisanjem prsni koš JAČE RASTEŽE. � Postaje PODATNIJI, mogućnosti njegova pomicanja pri disanju VEĆE. � Time povećavamo VOLUMEN DISANJA tj. VITALNI KAPACITET. � Mišići prsnog koša OJAČAJU pa se obilnije disanje obavlja bez ZAMORA i težine. Pluća mogu primiti VIŠE krvi, površina pluća je veća. � Disanje LAKŠE i DJELOTVORNIJE.

CRVENA KRVNA ZRNCA � Tjelesno kretanje SIGNAL za veće stvaranje. � Trenirano organizam ima VIŠE KRVI i CRVENIH KRVNIH STANICA. � Veći prijenos kisika i energije do mišića i organa.

SMANJENJE MASNOĆA U KRVI � TRIGLICERIDA (običnih masti) i KOLESTEROLA. � ODLAGANJE masnoća iz krvi djeluje PREVENTIVNO na stvaranje ATEROSKLEROZE.

HORMON INZULIN � čiji manjak izaziva ŠEĆERNU BOLEST, veoma je važan POSREDNIK u mijeni tvari u organizmu. � Pri TJELESNOJ AKTIVNOSTI iskorištava se ŠEĆER u MIŠIĆIMA uz ZNATNO MANJU POTROŠNJU INZULINA.

PREDNOSTI TRENIRANOG ORGANIZMA � Mišićna masa se POVEĆAVA a količina MASNOG TKIVA se smanji. � Srce radi SPORIJE ali KORISNIJE. � Krvne žile su ŠIRE, broj kapilara je VEĆI a dostava krvi je BOLJA. � Pluća imaju mogućnost VEĆEG rastezanja i po potrebi povećati KOLIČINU prometnutog zraka i dobavu kisika.

PREDNOSTI TRENIRANOG ORGANIZMA � Trenirani organizam LAKO se prilagodi POJAČANOM MIŠIĆNOM RADU. � Svaki ORGAN je sposobniji za VEĆI UČINAK. � Trenirani čovjek savladava teže tjelesne napore BEZ ŠTETE za ZDRAVLJE i bez SUBJEKTIVNOG OSJEĆAJA TEŽINE i NEMOĆI i LAKŠE ODOLIJEVA ŠTETNIM DJELOVANJIMA MNOGIH PATOLOŠKIH PROCESA.