4 LISTOPADA SVJETSKI DAN IVOTINJA Svjetski dan ivotinja

4. LISTOPADA – SVJETSKI DAN ŽIVOTINJA “Svjetski dan životinja je međunarodni dan koji se obilježava u listopadu svake godine, posvećen pravima životinja i njihovu blagostanju te odnosu čovjeka prema životinjama i važnosti svih životinja za život na Zemlji. Dan životinja proglašen je 1931. u Firenci da se naglasi nepovoljan položaj ugroženih vrsta. ” /https: //hr. vikipedia. org

CENTRALNA IDEJA OVOG DANA � “Centralna je ideja ovog dana isticanje važnosti životinjskih vrsta s kojima čovjek dijeli planet, onih životinja koje su sve češće žrtvom čovjekove sebičnosti, sadizma i nasilja. Obrazovanjem i javnim aktivnostima boraca za zaštitu životinja nastoji se stvoriti nova kultura poštovanja i senzibilnosti, koju gaji sve više ljudi u skladu sa svojim mogućnostima, čime bi ovaj svijet postao pravedniji za one koji u njemu žive. ” � Postoji više od milijun vrsta životinja, kao višestaničnih organizama. Životinje mogu biti biljožderi ili mesožderi, za disanje im je neophodan kisik, imaju osjetila i kreću se. � Zoologija kao prirodna znanost proučava život i razvoj životinja. � https: //hr. vikipedia. org/viki/svjetski_dan_zaštite_životinja

MILIJUN ŽIVOTINJSKIH VRSTA � “Sisavci potječu od gmazova. I čovjek je sisavac. � Ptice su jedine životinje prekrivene perjem koje lete. � Gmazovi su krokodili, gušteri, zmije i kornjače. � Vodozemci su na kopnu, a razmnožavaju se u vodi. � Ribe dišu na škrge i imaju peraje. � Rakovi poprimaju boju stijene, pijeska gdje se nalaze. � Mekušci su beskralježnjaci mekanog tijela bez nogu. � Paučnjaci, kao pauk, je rak koji peca kukca na list. � Kukci su nalik na rakove i pauke. Imaju tvrdu ljušturu. ” (Šormaz, 2006. : 6. -7. )

NASTANAK ŽIVOTINJA �“Znanstveno je mišljenje da su se prve životinja pojavile u pretkambriju prije oko 700 milijuna godina, dok neki znanstvenici smatraju da je prva životinjska stanica nastala prije oko milijardu godina. Velike morfološke razlike između današnjih grupa pojavile su se još u kambriju. Tada su vjerojatno bile prisutne sljedeće skupine životinja: spužve, žarnjaci, mekušci, člankoviti crvi i člankonošci. ” �https: //hr. vikipedia. org. viki/svjetski_dan_zaštite

SPUŽVE-MORSKE ŽIVOTINJE

OSOBINE ŽIVOTINJA �“Životinje mogu biti jednostanične (protozoi), a velika većina životinja su višestanični organizmi. �Mladunci kod životinja izlegu se iz jaja ili se kote kao živi mladi. ” �Životinje ne proizvode hranu kao biljke. Krećući se prirodom, pronalaze je na različite načine. Obitavaju i staništima u kojima su zadovoljavajući životni uvjeti, na travnatim površinama, u šumi, u moru i slično. Postoji prilagodba životinja na određeno stanište. https: //hr. vikipedia. org. viki

PREHRANA � “Sve su životinje heterotrofni organizmi jer se hrane drugim živim bićima. Ugljikohidrate, potrebne za život, uzimaju iz organskih tvari. Po vrsti hrane koju unose dijele se na: mesoždere, biljoždere, sveždere i parazite. Životinje koriste šećere pohranjene u biljkama poput glukoze i fruktoze kao izvor energije. Biljožderi se brane od mesoždera mimikrijom. Mesožderi su životinje koje se hrane mesom poput mačkolikih životinja, većine psolikih životinja, kitova, šišmiša, ptica grabljivica, nekih ptica vodarica, krokodila i drugih. Biljožderi se hrane biljkama, kao deve, zebre i žirafe. Svežderi jedu biljnu i životinjsku hranu: medvjedi, svinje, ježevi, vjeverice, vrane i drugi. � Paraziti se hrane na štetu domaćina u kojem obitavaju: dječja glista, trakavica, metilj i drugi. ” � https: //hr. vikipedia. org

LAV - KRALJ SAVANE � “Lavovi su lovci pa vrebaju životinje koje pasu travu , zebre, antilope i gazele, te obitavaju u afričkoj savani u krdima. Najdruštveniji su članovi porodice mačaka. Čopor predvode jedan do tri odrasla mužjaka. Ostatak čopora sastoji se od ženki i njihovih mladunaca koje podižu, a odgovorne su za lov. Mužjaci štite teritorij čopora koji se prostire na čak 400 četvornih metara. Lavice trče brže od mužjaka. Nemaju veliku tamnu grivu pa se bolje prikradaju plijenu. Love u skupini pa dvije ili više lavica tjera plijen prema skrivenom čoporu. ” � “U doba stare Grčke lavovi su hodali Europom, Azijom do 20. stoljeća, a danas je malo lavova tek u Indiji. Danas su u � istočnoj i južnoj Africi. “ � (Šormaz, 2005. : 46. -47. ) � (Meridijani, svibanj 2014. : 76. )

LAV KOJI OBITAVA U AFRICI

DEVA KAO PUSTINJSKI PUTNIK �Deve su pustinjske životinje koje obitavaju u pustinjama Azije, Afrike i Bliskog istoka. Pomažu ljudima noseći teret. Izdržljive su jer mogu podnijeti i vrućinu i hladnoću pustinjske klime. Mogu više od mjesec dana izdržati bez vode čije rezerve nisu u grbama, jer se tu skuplja masnoća, koja im osigurava energiju. Okrećući se ukoso prema suncu, izbjegavaju preveliko zagrijavanje. Deve se pokreću istodobnim pomicanjem noge na jednoj i na drugoj strani, njišući se u hodu.

DEVA U PUSTINJI

GRIZLI MEDVJED � Najveća kopnena životinja kao mrki medvjed je grizli koji uspravljen može biti i 2, 8 metara visok, težine 780 kg. � Mrki medvjedi obitavaju u šumama svijeta, a oni u sjevernoameričkoj planini Stjenjak srebrnasto bijelog su krzna. Grizli je istrijebljen početkom prošlog stoljeća u Kaliforniji. Ugrožena je životinjska vrsta u svim državama, osim na Aljasci. Više je biljojed nego mesojed jer se hrani više travom, bobicama, korijenjem i pupoljcima, a manje drugim životinjama poput lososa, soba ili losa. Na taj način skuplja salo da može prespavati zimu.

MEDVJED U GORSKOM KOTARU

CARSTVO ŽIVOTINJA � “Na Zemlji je otkriveno 9 do 10 milijuna životinja. Znanstvenici su razvili sustav � � � � razvrstavanja u skupine srodnih životinja. Životinje se zbog svoje raznolikosti dijele na: kralježnjake – životinje s kralježnicom i beskralježnjake – životinje bez kralježnice. BESKRALJEŽNJACI RAKOVI: rakovice, jastozi i lupari. Postoji 40000 vrsta, a većina živi u moru. Tijelo im štiti tvrdi vanjski oklop – egzoskelet. Noge su im člankovite, a dišu većinom škrgama. KOLUTIĆAVCI: oko 9000 gujavica i ostalih kolutićavaca jednostavne su građe: imaju glavu, tijelo građeno od kolutića i probavni trakt. MEKUŠCI: približno 10000 vrsta mekušaca žvi u oceanu štiteći svoja meka tijela tvrdom vanjskom ljušturom. Školjke i puževi su mekušci. KUKCI: znanstveno ih je otkriveno 800000 vrsta, ali se pretpostavlja da ih ima i 30 milijuna vrsta. Tu spadaju i leptiri, skakavci i mravi. Kukci, kao rakovi, imaju egzoskelet i noge su im člankovite, a većinom žive u moru. NIŽI BESKRALJEŽNJACI: najjednostavnije su životinje. Čine ih mnoga koljena i razredi bezglavih stvorenja, kao što su: meduze, koralji, spužve i mikroskopski jednostavne životinje. ” (Šormaz, 2004. : 6)

JASTOG, RAK U JADRANU � �Jastog--morskičlankonožacizizporodicerakova bez bezvelikihkliješta.

KRALJEŽNJACI � “VODOZEMCI: žabe, vodozemci i drugi razvili su se iz riba prije 350 milijuna godina. Postoji 4300 vrsta koje žive na kopnu, a razmnožavaju se u vodi. Meke su kože bez ljusaka i hladnokrvni. � GMAZOVI: ima ih oko 6100 vrsta, a to su: krokodili, gušteri, zmije i kornjače. Razvili su se iz vodozemaca prije tristo milijuna godina i imaju suhu, ljuskavu kožu. � RIBE: potječu od beskralježnjaka, a razvile su se prije 540 milijuna godina. Žive u vodi, udišu kisik kroz škrge. Tijela su im ljuskava, a plivaju perajama. Postoji 22000 vrsta riba uključivši lososa, morske pse, električne jegulje i zlatne ribice. � PTICE: prekrivene su perjem. Oko 9000 vrsta ptica razvilo se iz gmazova prije 140 milijuna godina. Ptice znaju letjeti, dišu škrgama i izlegu jaja tvrdih ljusaka otpornih na vodu. Ptice su toplokrvne kao i sisavci. ” � (Šormaz, 2005. : 7)

KOPNENA KORNJAČA KAO GMAZ

RIBE U JADRANSKOM MORU

RODA U PARKU PRIRODE �Roda u Lonjskom polju

SISAVCI � “Sisavci su se kao najugroženija životinjska vrsta razvili iz gmazova prije 200 milijuna godina. Obitavaju na raznim staništima, od pustinje i prašume do dubokog mora i vrhova planina. � Otkriveno je 4500 toplokrvnih sisavaca. Ženke sisavaca u mliječnim žlijezdama imaju mlijeko za mladunčad. Sisavci su kralježnjaci. Dišu plućima, a tijelo im je prekriveno dlakom ili krznom. Neki sisavci izlegu jaja iz kojih se razvijaju njihovi mladunci (čudnovati kljunaš i ješci), a mladunci tobolčara razvijaju se u tobolcu majke (koala, klokan, jazavčar, valabi i drugi). ” � Mladunci placentalnih sisavaca razvijaju se u posteljici (placenti) gdje su opskrbljeni hranom i kisikom. ” � (Beaumont, 2009. : 56) � (Šormaz, 2005, : 7. - 8. )

SLONOVI �� “Slonovi su kopneni sisavci često viši od metrai i � “Slonovisu sukopnenisisavcičestovišiod od 333 metra teški 6800 kg. Svojstvena jejesurla teški do Svojstvena im im je nalik nosu teškido do 6800 kg. Svojstvena imsurla nalik nosu 1, 8 jesti travu sa duga 1, 8 metara, mogu jesti travu zemlje i zemlje lišće s nosuduga 1, 8 metara, mogu jestisa travu sazemlje i drveća. Dnevno trebaju 230 kg Dnevno trebaju okooko 230 hrane. ilišćessdrveća. Dnevno trebaju oko 230 kg kghrane. Skupocjene su kljove od Skupocjene bjelokosti. Skupocjenesu suim imkljoveod odbjelokosti. Krdo slonova predvodi najčešće ženka, zvana matrijarha. Ženke ostaju s krdom sve dok ne uginu. Mužjaci napuštaju krdo u dobi od 14 godina i često žive sami ili u malim skupinama. Azijski slonovi imaju manje uši, dvije kvrge na čelu i samo jednu prstoliku izbočinu na kraju surle. Afrički slonovi su viši rastom i imaju veće uši. ” (Šormaz, : 10. -11. )

AFRIČKI SLON �Afrički slon kao biljožder

TIGAR KAO UGROŽENI SISAVAC � Tigar je najveći i najusamljeniji predstavnik porodice mačaka. On je lovac, dok tigrica brine za mladunce. � Tigrovi obitavaju u snježnim šumovitim predjelima Sibira i prašumama jugoistočne Azije. Tu iz zasjede love plijen: jelene, divlje svinje i goveda, vodene bivole i majmune. � Tigrovi se kreću noću kada bolje vide nego ljudi. Najveći je sibirski tigar dužine do 3, 5 metra, a visine oko jedan metar. � “Bengalski tigar je velika mačka koja pripada skupini najuspješnijih vrhunskih ubojica. U borbi za opstanak napada drugu životinju. “ � (Moj planet, rujan / listopad 2016. : 64. -65. )

UGROŽENI SISAVCI

SISAVCI KOPITARI Sisavci kopitari ili papkari imaju navlake na nožnim prstima poput kopita. Nalik su na velike nokte, građeni od keratina. Stoga postoje dvije vrste: kopitari neparno prstaši i kopitari parno prstaši. Neparno prstaši čine tri porodice: konj (kao i zebre), nosorozi i tapiri. Uključuju 15 vrsta sisavaca. Postoji 160 vrsta kopitara parno prstaša, svrstanih u devet porodica. Parni broj prstiju kopita imaju: deve, svinje i vodenkonji. Toj vrsti pripadaju i sisavci s rogovima: žirafe, jeleni, antilope, gazele, ovce, koze i goveda. � “Sisavci kopitari su biljojedi i obično putuju u krdima. ” � (Šormaz, 2005. : 14. )

KONJ � “Konj s prugama je zebra. U istu porodicu ulaze konji, zebre i magarci. Zebre su divlji konji. Pruge im služe da se prikriju ili za sredstvo prepoznavanja. “ � Konji su pripitomljeni, a ljudi ih krote i uzgajaju više od 5000 godina. Ljudima služe za prijevoz, u lovu i u ratu. Postoji 180 vrsta konja u tri skupine: poniji, trkaći i tegleći konji. Poniji su niži od 144 cm, a prije su ih koristili za vuču vagona u rudokopima. Trkaći konji su vitki i brzi uzgajani za utrke i rekreacijsko jahanje. Tegleći konji uzgajani su za tegljenje i vuču. ” � (Šormaz, 2005. : 18. )

TRKAĆI KONJ

PORODICA JELENA �Rogovlje je svojstveno jelenu. Sob ima ogromne rogove čiji su završeci parošci. Mužjaci imaju rogove, osim karibua. Veliko rogovlje odražava dobro zdravlje, a košute se radije pare sa zdravim jelenima. Lovci love jelene zbog rogovlja, mošusnog jelena radi mošusa, mirisa za parfem. Jelen se brzim bijegom kroz šumu brani od lovac i grabežljivih životinja. �U porodici jelena su: antilopa, gizela, bizon i koza.

JELEN NA RISNJAKU

PORODICA PASA � “Vukovi su najbrojniji članovi porodice pasa. Okrutni su grabežljivci, a istodobno strpljivi, velikodušni, spremni na suradnju i sjajni su roditelji. Sivi šumski vuk obitava u središnjoj Aziji, Sibiru i Sjevernoj Americi te nekim dijelovima Europe i na Bliskom istoku. Crveni vuk je rjeđi, obitava samo u prirodnim rezervatima u Sjevernoj Karolini i na otocima duž obala Južne Karoline i Missisippija u SAD-u. U vučjim čoporima je 7 do 20 životinja. Afrički vuk skače sa sante leda na drugu u potrazi za hranom. Lovi sobove, mošusna goveda, leminge, afričke zečeve, pa čak i miševe. Vučji čopor može prijeći 2600 četvornih metara. ” (Šormaz, 2005. : 62)

VUKOVI U HRVATSKOJ

ZEČEVI � Kunić je sitniji od zeca. Zečevi su oprezni i vrlo brzi jer trče više od 50 km na sat. � Oči su im izbočene, u bočnom položaju pa vide naprijed, a da ne okreću glavu. � “Kunići uši, slične onima u magarca, mogu okretati u suprotnim smjerovima te otkriti svaki zvuk. Kunićima brojnost pomaže u preživljavanju budući da jedan par može podići 30 mladunaca godišnje. � Kunići Europe žive u jazbinama koje su povezane podzemnim putovima. Zečevi na površini grade gnijezda tamo gdje je visoka trava da se sakriju.

ŠUMSKI ZEČEVI

MORSKI SISAVCI � Morski sisavci obitavaju u oceanu i priobalju. Toplokrvni su i dišu plućima kao i ostali sisavci. Kako imaju perajaste udove i peraje, pod vodom love hranu. � “Tri su skupine morskih sisavaca: perajari (tuljani, morski lavovi i morževi), Cetacea (kitovi, dupini i pliskavice) i Sirenia (lamantini i dugonogi). Perajari su u vodi, razmnožavaju se na kopnu, imaju perajaste udove i i zaštitnu dlakavu kožu. Ceraceae su poput riba, žive u moru te izranjaju na površinu radi disanja. Sireniae su bezdlake, prednjih udova sličnih veslima. Postoje kitovi usani i zubani. ” � (Šormaz, 2005. : 108)

MAJMUNI � Čovjekoliki majmuni su primati. Kao majmunoliki sisavci obitavaju u � � � šumama Afrike i Azije, džunglama Afrike, u Meksiku i Japanu. Običnim majmunima odgovaraju topli predjeli Srednje i Južne Amerike. Uskonosi majmuni starog vijeka su u šumovitim predjelima Afrike i Azije, a širokonosi majmuni novog vijeka obitavaju u šumama Južne Amerike do Meksika. Orangutanima, kao čovjekolikim majmunima, odgovara život na drveću. Kako su izgubili šumska staništa, broj im se smanjio na nekoliko tisuća. Maleni čopori gorila nastavaju šume središnje Afrike. Hrane se biljem poput lišća, loze i bambusovih izdanaka. Odrasli majmun je težine 225 kg, visok 1, 8 m. Ruke su im obujma 3 metra. Najbliže čovjeku su čimpanze jer izrađuju oruđe i jedu meso. Majmuni su spretnih ruku, razvijenog mozga. “Čimpanze spadaju među nekoliko rijetkih vrsta životinja koe svoje osjećaje mogu izražavati grimasama na licu. Vrlo slično ljudima one licem mogu pokazivati ljutnju, sreću ili radoznalost. ” (Khan, 2005. : 31)

ČIMPANZA-ČOVJEKOLIKI MAJMUN

LITERATURA � Šormaz, T. (2005. ): Dječja enciklopedija SISAVCI, Split, Marjan tisak (str. 6. , 7. -8. , 10. -14. , 18. , 62. , 108. ) � Khan, S. (2005. ): Čudesne životinje, činjenice i zanimljivosti, Split, Marjan tisak (str. 31. ) � Beaumont, E. (2009. ): Odgovori na dječja pitanja: ŽIVOTINJE, Zagreb, Naša djeca (str. 56. ) � MERIDIJANI, časopis za zemljopis, povijest i putovanja br. 181/svibanj 2004. (str. 76. ) � MOJ PLANET, rujan/listopad 2016. (str. 64. -65. ) � DRVO ZNANJA – enciklopedijski časopis br. 58, listopad 2002. (nasl. str. - ilustracija /ugroženi sisavci) � https: //hr. vikipedia. org/viki/