SVJETSKI DAN HRANE NASTANAK 16 listopada 1945 godine

SVJETSKI DAN HRANE

NASTANAK • 16. listopada 1945. godine u sklopu Ujedinjenih naroda osnovana je Organizacija za prehranu i poljoprivredu FAO (Food and agriculture organization). Taj dan obilježava se svake godine kao Svijetski dan hrane u kojem sudjeluju više od 150 država.

POVIJEST • Civilizacija je temeljena na poljoprivredi. Njena važnost ista je kao i prije 10 000 godina kada je rođena. Kada su se rani lovci - sakupljači počeli grupirati i udomljavati te domesticirati divlje biljke i životinje, društvo se počelo ubrzano razvijati. Neki članovi zajednice specijalizirali su se u proizvodnji hrane, te tako dali prostora ostalima da nauče presti i tkati, topiti i lijevati broncu, peći opeku, oblikovati glinu i praviti lončariju te pisati. Sela su prerastala u gradiće i kasnije u gradove.

• Postavlja se pitanje je li poljoprivreda danas važna kao što je bila kroz povijest? Statistike Organizacije za prehranu i poljoprivredu govore da na početku novog tisućljeća preživljavanje 2, 57 milijarde ljudi ovisi o poljoprivredi, lovstvu, ribarstvu ili šumarstvu, uključujući one koji su u te djelatnosti uključeni aktivno, kao i one koji u njima sudjeluju neizravno. Oni predstavljaju 42% ukupnog stanovništva na Zemlji. Poljoprivreda pokreće ekonomije većine razvijenih zemalja.

• Na Svjetskom samitu (samit-konferencija najviših predstavnika država) o hrani održanom u Rimu 1996. godine, kao i pet godina kasnije, 2001. godine, svjetski čelnici zavjetovali su se da će do 2015. godine broj gladnih smanjiti na pola. Program Ujedinjenih naroda Ciljevi milenijskog razvoja, obavezuje svjetske vođe smanjivanju ekstremnog siromaštva i gladi do 2015. godine za pola, te osiguravanju održivosti okoliša. Mnoge međunarodne inicijative i organizacije civilnog društva, kao što je Međunarodna organizacija za borbu protiv gladi, omogućavaju ljudima različitih kultura susretanje i planiranje aktivnosti u borbi protiv gladi.

• Na Konferenciji je ponovno potvrđena potreba proizvodnje veće količine hrane, a slijedom toga i potreba većeg ulaganja u poljoprivredu. Također je utvrđeno da postoji obveza da se riješi sve veća potražnja za hranom kao posljedice povećanja svjetske populacije, ekonomskog napretka u novonastalim državama kao i nadmetanja u sektoru bioenergije, jer je opskrba hranom pogođena klimatskim promjenama i smanjenjem zaliha hrane

• Klimatske promjene pogađaju svakoga, posebice najsiromašnija područja. Situacija vezana uz proizvodnju hrane i prehrane u najsiromašnijim područjima će se vrlo vjerojatno pogoršati u slijedećim desetljećima. Unatoč naporima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i FAO-a da se pokuša smanjiti broj pothranjenih kao i broj oboljelih ljudi od posljedica pothranjenosti, prema službenim podacima FAO-a ipak je gladno preko 850 milijuna ljudi.

PROMJENA PREHRANE • Posljednjih desetljeća naša prehrana i prehrambene navike dramatično su se promijenile pod utjecajem globalizacije, urbanizacije i promjena u životnom standardu. Tako smo sezonske, većinom biljne namirnice i jela bogata vlaknima zamijenili visoko procesuiranom hranom bogatom škrobom, jednostavnim šećerima, mastima, solju, te mesom i drugim namirnicama životinjskog podrijetla.

• Potrošači sve manje vremena posvećuju pripremi hrane u svojem domu, posebice u urbanim sredinama. Istovremeno, raste popularnost supermarketa, restorana brze hrane, kao i dostave hrane. • Kombinacija nepravile prehrane i sjedilačkog načina života dovodi do sve veće stope pretilosti, ne samo u razvijenim zemljama, već i u zemljama s niskim standardom gdje se isprepliću glad i pretilost. Statistički podaci pokazuju kako je u svijetu trenutno pretilo 670 milijuna odraslih, 120 milijuna djevojčica i dječaka dobi 5 do 19 godina te preko 40 milijuna djece mlađe od 5 godina. S druge strane, više od 820 milijuna ljudi diljem svijeta pati od gladi.

CILJ SVJETSKOG DANA HRANE • Svjetski dan hrane ima jedan cilj: 0% gladi do 2030. godine koji se može ostvariti samo zajedničkim radom i trudom, a koji se temelji na osam razloga: • 0% gladi može spasiti živote 3, 1 milijuna djece svake godine. • Dobro uhranjene majke imaju zdraviju djecu jačeg imunološkog sustava. • Završetak dječje pothranjenosti bi mogao povećati bruto dohodak zemalja u razvoju za 16, 5%. • Svaka se kuna uložena u prevenciju gladi može vratiti višestruko, u iznosu od 15 do 140 kuna. • Primjerena prehrana u ranoj dobi mogla bi značiti 46% većeg osobnog dohotka kasnije u životu. • Eliminacijom nedostatka željeza u krvi mogla bi se ojačati produktivnost na radnom mjestu za 20%. • Zaustavljanjem smrtnosti povezane s prehranom djece mogla bi se povećati radna snaga za 9, 4%. • 0% gladi može osigurati sigurniji, bolji svijet za sve.

• Želi se potaknuti pozornost na proizvodnju hrane i stimulirati napore koje provode međunarodne i nacionalne institucije. Potaknuti gospodarsku i tehničku suradnju među zemljama u razvoju te potaknuti sudjelovanje ljudi sa sela, a pogotovo žena u odlukama i aktivnostima koje utječu na njihov život. Također, želi se povećati svijest javnosti o problemu gladi u svijetu, promicati prijenos novih tehnologija među zemlje u razvoju te jačanje međunarodne i nacionalne solidarnosti u borbi protiv gladi i skrenuti pozornost na postignuća u razvoju poljoprivrede i prehrambene industrije.

Hrvatska agencija za hranu (HAH) uz potporu Organizacije za hranu i poljoprivredu UN-a i Ministarstava poljoprivrede te zdravstva, OBILJEŽAVANJE je nacionalno SVJETSKOG DANA organizirala obilježavanje Svjetskog dana hrane. HRANE U • Moto Svjetskog dana hrane ove HRVATSKOJ godine glasi: „Naša djelovanja su naša budućnost“ te je u Hrvatskoj povodom toga odabrana tema doniranja hrane, a kao jedan od veoma važnih pitanja u našoj zemlji. Skup se stoga održavao pod motom „Spasimo hranu!“ •

IZRADIO: PETAR BREZARIĆ 3. E HVALA NA PAŽNJI!