KAMATE PREMA NOVOM ZAKONU O OBVEZNIM ODNOSIMA dr

KAMATE PREMA NOVOM ZAKONU O OBVEZNIM ODNOSIMA dr. sc. Sanja Zagrajski Sutkinja Trgovačkog suda u Osijeku

I. OPĆENITO O KAMATAMA n n n Kamate (latinski – usurae, grčki – kamatos) Vedriš i Klarić definiraju kamate kao naknadu za korištenje tuđih zamjenjivih pokretnih stvari, najčešće novca. Naknada koja se plaća za upotrebu tuđeg novca ili tuđih zamjenjivih pokretnih stvari, temeljem propisa ili ugovora (I. Crnić) Sporedno potraživanje, sporedna tražbina (s obzirom na nastanak) – nema kamata ako im nije prethodila glavnica Sredstvo pojačanja ugovorne discipline dužnika (Gorenc)

II. KAMATE KROZ POVIJEST n n n Rimsko pravo poznavalo je ugovaranje i plaćanje kamata Justinijanove Digeste – usurae vicem fructuum optinent (kamate se smatraju plodovima) - usura non natura pervenit, sud iure precipitur (kamate ne dolaze po samoj prirodi, već se stječu po nekom pravu) I danas aktualne temeljne postavke rimskog prava o plodovima (fructus): 1. prirodni plodovi (fructus naturales) – oni koje daje glavna stvar sama po sebi odnosno po svojim prirodnim svojstvima (npr. plodovi biljaka ili domaćih životinja) 2. civilni plodovi (fructus civiles) – nisu prinos (plod) glavne stvari same po sebi, već su plod nekog pravnog odnosa (zajma, zakupa)

… JOŠ NEŠTO IZ POVIJESTI O KAMATAMA… n n Hamurabijev zakonik – kod ugovora o zajmu štitio je dužnika od samovolje vjerovnika, pa je dužnik koji zbog propale ljetine nije mogao platiti dug bo je oslobođen i kamata a otplatni rok mu se produžavao - dug ili kamate na dug može isplatiti bilo kakvim dobrom - ograničene kamate za žito – 33%, za srebro – 20% - kod ugovora onalogu – izvršitelj naloga mogao je novac dobiti s kamatama ili bez njih Atenska država - ugovor o zajmu uz kamate; nije postojalo ograničenje kamata s tim da su obično iznosile 10%, ali i do preko 20% - neplaćanje kamata dovodilo je do plaćanja kamata na kamate

…JOŠ NEŠTO IZ POVIJESTI O KAMATAMA… n n n Rimsko pravo –kamate se plaćaju ako su ugovorene formalnim pravnim poslom u provom redu stipulacijom Ništetan je neformalni dogovor o kamatama Kamate se plaćaju i ako se predviđene pravnim poretkom npr. za vrijeme dužnikova zakašnjenja U klasično doba – kamata je bila 12 % Tzv. Usurae centesimae – 1% mjesečno, a Justinijan smanjio na 6 % godišnje Od 3. st. n. e. zabranjeno je uzimati kamate kada dostignu glavnicu ali i ukamaćivanje dospjelih a neplaćenih kamata – anatocizam ili usurae usurarum

… IZ HRVATSKE POVIJESTI O KAMATAMA n n Od 17. st. Kamata je prema Mažuraniću bila 6%, lihvarski ugovori bilu su ništavni a progonilo se po službenoj dužnosti Dubrovački statut – uzajmljivača koji uzajmljuje uz visoke kamate gonilo se po službenoj dužnosti - ugovor o zajmu uz kamate bio je pravno valjan samo ako je bio u pisanom obliku, a kamate su bile 5 do 6 % Split – isprave o zajmovima pregledavale su se po službenoj dužnosti da se utvrdi je li riječ o lihvi, a lihvarstvo se kažnjavalo Austrijski Opći građanski zakonik – paragrafi 993. do 1000. kamate su bile 6% a kamate na kamate smjele su se zahtijevati ako su bile izričito ugovorene i ako su dospjele kamate utužene (o njihovoj visini odlučivalo se u sporazumu a ako ga nije bilo vrijedile su zakonske kamate od 6%)

III. ZATEZNE KAMATE n n n n (usurae ex mora, kamata iz zakašnjenja) ili moratorne kamate Jedan su od oblika zakonskih kamata; objektivna su posljedica zakašnjenja dužnika; krivnju za zakašnjenje ne treba tražiti niti dužniku dokazivati; teku po samom zakonu Definicija: Zatezne kamate su zakonom unaprijed određena naknada za korištenje određenog iznosa (glavnice) tuđeg novca. Nisu naknada štete jer nema elemenata protupravnosti u postupanju dužnika, one su naknada za korištenje tuđeg novca Jesu naknada pretpostavljene štete koju vjerovnik ne mora dokazivati Instrument vjerovnikove odštete i dužnikove kazne Cilj zateznih kamata – potaknuti dužnika na pravodobno i potpuno ispunjenje obveze ne samo u interesu vjerovnika, već i zbog stvaranja financijske discipline, građanskog i poslovnog morala, a sve skupa utječe na stanje u gospodarstvu

III. 1. KAZNENA, ZAŠTITNA I POTICAJNA FUNKCIJA ZATEZNIH KAMATA n n n Kaznena funkcija – zateznim kamatama se sankcionira ponašanje dužnika koji na vrijeme ne ispunjava svoje obveze Poticajna funkcija – moraju izazvati strah od posljedica neispunjavanja novčane obveze kod dužnika tako da ovaj ispuni svoju obvezu Zaštitna funkcija – vjerovnik je po samom zakonu zaštićen ako dužnik zakasni s ispunjenjem svoje obveze Politika kamatnih stopa – osjetljivo pitanje za svaku državu Značajka akcesornosti – zatezne kamate nastaju kao posljedica zakašnjenja dužnika u ispunjenju određene novčane obveze i teku sve do njezina ispunjena; dok glavni dug nije plaćen zatezne kamate kao sporedno potraživanje nedjeljive su od njega i čine cjelinu s glavnim dugom Tek nakon plaćanja glavnog duga one se osamostaljuju, obračunavaju se u apsolutnom iznosu i mogu se utužiti

III. 2. PRISILNOST (KOGENTNOST) PROPISA O ZATEZNIM KAMATAMA n n n U primjeni čl. 277. st. 1. ZOO/91 sudovi su izražavali stajalište da su propisi o stopi zateznih kamata strogog, prisilnog pravnog značaja – a što je značilo da sudionici u pravnom poslu ne smiju ugovarati zatezne kamate po stopi manjoj ili većoj od one koja je propisana niti sud smije pružati zaštitu takvim stipulacijama I nadalje aktualno stajalište prema odredbi čl. 29. st. 1. ZOO/05 ali ne u u trgovačkim ugovorima između trgovaca i osoba javnog prava Odredbom čl. 29. st. 3. ZOO/05 koja se primjenjuje od 1. siječnja 2008. godine navedene osobe smjet će ugovoriti i drugačiju stopu zateznih kamata uz ograničenje iz čl. 26. st. 2. ZOO

IV. UGOVORNE KAMATE n n n Lat. usurae conventionales Definicija: ugovorne kamate su sporazumna (ugovorena) naknada za korištenje tuđeg novca ili korištenja tuđih zamjenjivih stvari Kamate se mogu ugovoriti u novcu kada je riječ o novčanim obvezama ali i za ostale obveze koje imaju predmet stvari određene po rodu Kada je riječ o kamatama u nenovčanim obvezama ugovoriti se mogu kamate u tim istim zamjenjivim stvarima (ne može u novcu niti u drugim zamjenjivim stvarima) Obveza plaćanja ugovornih kamata nastaje samo ako dužnik takvu obvezu prihvatim pravnim poslom – prema tome – ugovorne kamate teku i u slučaju kada dužnik nije u zakašnjenju sa ispunjenjem svoje obveze

IV. 1. ODNOS ZATEZNIH I UGOVORNIH KAMATA n n n zatezne kamate nastaju na temelju prisilnog propisa i teku samo ako dužnik dospije u zakašnjenje, bez obzira je li tako ugovoreno ili nije ugovorne kamate nastaju samo ako dužnik takvu obvezu prihvati pravnim poslom i teku i u slučaju kada dužnik nije u zakašnjenju ove dvije vrste kamata ne smiju se kumulirati, s tim da ako je stopa ugovorne kamate viša od stope zateznih kamata, ona teče i poslije dužnikova zakašnjenja (vjerovnik ima pravo na povoljnjiju stopu)

V. VRIJEME ISPUNJENJA I ZAKAŠNJENJE DUŽNIKA n n Dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku koji je predviđen ugovorom, a ako rok ispunjenja nije predviđen ugovorom, dužnik je dužan ispuniti obvezu u roku koji je predviđen zakonom (čl. 173. ZOO/05) U slučaju ako rok nije određen niti ugovorom niti zakonom, a cilj posla, narav obveze i ostale okolnosti ne zahtijevaju određeni rok za ispunjenje, vjerovnik može zahtijevati ispunjenje obveze odmah, a dužnik može zahtijevati primitak ispunjenja od vjerovnika također odmah Kod trgovačkih ugovora između trgovca i osoba javnog prava ako nije predviđen rok ispunjenja novčane obveze dužnik je dužan bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove ispuniti obvezu u roku od 30 dana Početak tijeka toga roka uređen odredbom čl. 174. ZOO/05

… VRIJEME ISPUNJENJA I ZAKAŠNJENJE DUŽNIKA… n n n Dužnik dolazi u zakašnjenje kad ne ispuni svoju obvezu u roku određenom za ispunjenje(čl. 183. ZOO/05) Ako rok za ispunjenje, dužnik u zakašnjenje kad ga vjerovnik pozove da ispuni obvezu, usmeno ili pisano, izvansudskom opomenom ili započinjanjem nekog čiji je cilj započinjanje nekog postupka čiji je cilj da se postigne ispunjenje obveze Zatezna kamata počinje teći od kada dužnik dođe u zakašnjenje

VI. VREMENSKO VAŽENJE I PRIMJENA ZOO/05 n n Zakon je stupio na snagu 1. siječnja 2006. godine Odredbe o kamatama koje su stupile na snagu kad i ZOO u cjelini odnosno 1. siječnja 2006. godine: I. odredbe o ugovornim kamatama - čl. 26. st. 4. i 5. – o stopama ugovornih kamata - čl. 27. st. 1. – 3. – o kamatama na kamatu - čl. 28. – o kamatama u nenovčanim obvezama II. odredbe o zateznim kamatama - čl. 29. st. 1. – o kamatama kao posljedici zakašnjenja - čl. 29. st. 7. o razdoblju na koje se kamate odnose - čl. 30. – o pravu na potpunu naknadu - čl. 31. - o kamatama na kamatu

… JOŠ O VREMENSKOM VAŽENJU ZAKONA I PRIMJENI… n n n Odredbe o kamatama koje se primjenjuju od 1. siječnja 2008. godine I. Odredbe o ugovornim kamatama - čl. 26. st. 1. -3 - - o kamatnoj stopi II. Odredbe o zateznim kamatama - čl. 29. st. 2. - 6. – o kamatnim stopama VAŽNO – odredba članka 1163. ZOO “Odredbe ovog Zakona neće se primjenjivati na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovog Zakona. Odredbe ovog Zakona o odgovornosti za neispravan proizvod neće se primjenjivati na proizvode stavljene u promet prije stupanja na snagu ovog Zakona. ” retroaktivnost je zabranjena člankom 89. st. 4. i 5. Ustava RH

…. JOŠ O VREMENSKOM VAŽENJU ZAKONA I PRIMJENI… n n Zakoni i drugi propisi državnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje Iako je ZOO/91 prestao važiti na dan stupanja na snagu ZOO/05, Zakon o kamatama (Nar. nov. 94/04) ostao je na snazi, a sa danom 1. siječnja 2008. godine prestaju važiti odredbe čl. 1. , 2. , 4. , 6. , 8. , 9. st. 1. i točke 1. i čl. 10. tog Zakona stupanjem na snagu ZOO/05 prestale su važiti odredbe čl. 116. -121. Zakona o nasljeđivanju (Nar. nov. 48/03. i 163/03. )

VII. NOVINE U UREĐENJU KAMATA n n n n Nova zakonska sistematizacija kamata Valutno izjednačavanje Tečaj preračunavanja Razlikovanje ugovorne i ugovorene kamate Novine u odnosu na visinu stope ugovornih kamata i novine glede ugovaranja stope ugovornih kamata Novine u odnosu na visinu stope zateznih kamata i novine glede ugovaranja stope zateznih kamata Novine glede kapitalizacije kamata (ugovornih i zateznih)

VII. 1. NOVA ZAKONSKA SISTEMATIZACIJA KAMATA VII. 2. VALUTNO IZJEDANAČAVANJE n n n Ugovorne i zatezne kamate uređene zajedno u okviru glave IV prvog dijela (Vrste obveza) u provom odjeljka gdje se normiraju novčane obveze (čl. 21. do 31. ZOO) i to: - ugovorne kamate – odsjek drugi – čl. 26. – 28. - zatezne kamate – odsjek treći – čl. 29. – 31. Odredba čl. 22. ZOO - zaštitna klauzula kojoj je cilj zaštititi vjerovnika od pada (gubitka) vrijednosti novca Odredba čl. 22. st. 4. ZOO primjenjuje se od 1. siječnja 2006. godine, pa se odredbe o kamatama iz čl. 26. – 31. ZOO primjenjuju neovisno o valuti obveze, dakle, i na novčane obveze u domaćoj valuti i na novčane obveze u bilo kojoj stranoj valuti – ali odredbe o kamatnim stopama primjenjuju se od 1. siječnja 2008. godine

…JOŠ O VALUTNOM IZJEDNAČAVANJU … n n Primjena odredbi čl. 22. st. 4. ZOO i čl. 29. st. 1. ZOO-a nije izričito odgođena, što znači da se primjenjuju od 1. siječnja 2006. godine kada je ZOO/05 stupio na snagu Zakon o kamatama važi i nakon stupanja na snagu ZOO/05 (čl. 1164. st. 2. ) pa vjerovnik ima pravo na zatezne kamate po stopama propisanim tim Zakonom i uredbama donesenim na temelju tog Zakona i na sve novčane obveze neovisno o valuti glavnice tj. na glavnicu izraženu u kunama i u stranoj valuti Stopa od 15% primjenjuje se od 1. siječnja 2006. godine do 31. prosinca 2007. godine, na sve novčane obveze neovisno o valuti u kojoj je glavnica izražena Drugačije stajalište – odgođena je primjena i odredbe čl. 22. st. 4. pa do 1. siječnja 2008. godine i nadalje vrijede različite stope kamata na glavnicu izraženu u kunama i u stranoj valuti (na glavnicu u stranoj – kamata koju banka u mjestu ispunjenja plaća na devizne štedne uloge po viđenju)

VII. 3. TEČAJ PRERAČUNAVANJA n n Novčane obveze izražene u stranoj valuti preračunavaju se za potrebe ispunjenja u kune prema prodajnom tečaju devizne burze odnosno HNB na dan dospijeća Stvarno će u primjeni biti tečaj koji objavi Hrvatska narodna banka jer je stupanjem na snagu Zakona o deviznom poslovanju (Nar. nov. 96/03. ) prestao važiti Zakon o osnovama deviznog sustava, deviznog poslovanja i prometa zlata (Nar. nov. 91 A/93. , 36/98. i 32/01. ) Zakon o deviznom poslovanju ne poznaje institut devizne burze iz ranijeg Zakona, pa će prodajni tečaj koji objavi HNB vrijediti za teritorij cijele države Umjesto tečaja na dan dospijeća vjerovnik može zahtijevati isplatu po tečaju na dan plaćanja - čl. 22. st. 3. ZOO

VII. 4. RAZLIKOVANJE UGOVORNE OD UGOVORENE KAMATE n n n Ugovorne kamate su protučinidba na koju je obvezana ugovorna strana za uzvrat obvezi druge strane da joj na određeno vrijeme prepusti novac ili zamjenjive stvari (npr. ugovor o kreditu, ugovor o zajmu, ugovor o bankovnom novčanom pologu, kupoprodajni ugovor s obročnim otplatama cijene i dr. ) Uređene odredbama čl. 26. -28. ZOO Zatezna kamata je posljedica zakašnjenja dužnika s ispunjenjem novčane obveze I ugovorne i zatezne kamate mogu biti ugovorene odnosno određene ugovorom ili zakonske odnosno određene zakonom Ugovorene kamate su kamate čija je stopa određena ugovorom

VII. 5. STOPE UGOVORNIH KAMATA n n Stopa ugovornih kamata bilo ugovorenih ili zakonskih, određena je ratione personae ZOO razlikuje : trgovca osobu koja nije trgovac osobe javnog prava Trgovac – definicija iz Zakona o trgovačkim društvima (čl. 1. ) – pravna ili fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost radi stjecanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu Osobe javnog prava – mogu nastupati de iure imperii, imaju javne ovlasti na temelju kojih mogu donositi opće pravne akte (država, jedinice lokalne uprave i samouprave, ustanove, fondovi i druge pravne osobe koje dobivaju sredstva iz drž. proračuna)

VII. 6. OSOBE JAVNOG PRAVA n n ZID ZOO (Nar. nov. 41/08. ) preciznije definirao osobe javnog prava – čl. 1. “U smislu ovoga Zakona osobe javnog prava su osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovačkih društava. « dopunjen čl. 26. st. 6. ZOO/05 Zakon o javnoj nabavi (Nar. nov. 110/07) – čl. 3. govori o javnim naručiteljima Neiscrpan popis obveznika primjene ovoga Zakona iz stavka 1. članka 3. propisuje Vlada Republike Hrvatske uredbom na prijedlog Ureda za javnu nabavu i uz prethodno mišljenje nadležnog ministarstva. Državna i druga tijela kao i pravne osobe koji su obveznici primjene ovoga Zakona obvezni su primjenjivati ovaj Zakon i u slučaju kada nisu navedeni u Popisu obveznika.

…JOŠ O OSOBAMA JAVNOG PRAVA… n n Uredba o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi (Nar. nov. 14/2008) stupila na snagu 31. siječnja 2008. godine Javni naručitelji iz članka 3. stavka 1. točke 1. Zakona su državna tijela Republike Hrvatske: predsjednik RH, Ustavni sud RH, Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske; - tijela državne uprave: ministarstva; središnji državni uredi; – državne upravne organizacije i uredi državne uprave u županijama; – uredi Vlade Republike Hrvatske; – sudovi; – državna odvjetništva, – Državno odvjetničko vijeće; – Državno sudbeno vijeće; – druga državna tijela.

VII. 7. STOPE UGOVORNIH KAMATA a) Između osoba od kojih barem jedna nije trgovac - najviše do visine primarne stope zakonske zatezne kamate – čl. 29. st. 2. ZOO/05 koja je vrijedila na dan sklapanja ugovora - ako nije ugovorena promjenjiva stopa – tada primarna zakonska zatezna kamata na dan sklapanja ugovora (sada 14%) - ako je ugovorena promjenjiva kamatna stopa – tada primarna zakonska zatezna kamata na dan promjene ugovorne kamatne stope b) Između trgovaca, i trgovaca i osoba javnog prava - valjano mogu ugovoriti kamatnu stopu koja je do 50% viša od stope primarne zakonske zatezne kamate (14% + 7% = 21 %) - isto pravilo i za promjenjive i za nepromjenjive kamatne stope

…STOPE UGOVORNIH KAMATA… n Primarna stopa – čl. 29. st. 2. – eskontna stopa HNB uvećana za pet postotnih poena (9+5=14) n Sekundarna stopa – čl. 29. st. 2. – eskontna stopa HNB uvećana za osam postotnih poena (9+8=17) n n n AKO SU KAMATE UGOVORENE ALI NIJE UGOVORENA STOPA: Između osoba od kojih barem jedna nije trgovac vrijedi kamatna stopa u visini ¼ stope primarnih zakonskih zateznih kamata = 3, 25% Između trgovaca (isključene osobe javnog prava) stopa kamate može biti ½ stope primarnih zateznih kamata= 7 % U slučaju kada je ugovorena kamata ali nije ugovorena stopa – čl. 26. st. 1. ZOO

VII. 8. PRISILNI KARAKTER ODREDBI n n n Odredbe o najvišim stopama ugovorenih kamata su prisilne naravi - čl. 26. st. 4. ZOO Ako su ugovorne više kamate od dopuštenih primijenit će se najviša dopuštena stopa kamata Ugovor će u pravilu biti ništav samo glede djela odredbe o visini kamatne stope – na čije mjesto će stupiti najviša dopuštena stopa ako je ugovorena viša kamatna stopa bila uvjet ugovora ili odlučujuća pobuda zbog koje je ugovor sklopljen, ugovor bi u cijelosti bio ništetan (čl. 324. st. 1. ZOO) Čl. 26. st. 5. – stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine

VII. 9. DOSPJELOST UGOVORNIH KAMATA n n ZOO/91 uređivao je to pitanje – čl. 399. st. 3. – kamate dospijevaju u ugovorenim vremenskim razmacima, a u nedostatku takvog uglavka – istekom godine (jednogodišnjeg razdoblja) ZOO/05 nema odredbu o dospijeću ugovornih kamata a niti se može primijeniti pravilo o vremenu ispunjenja obveze (čl. 173. ZOO/05 Dospjelost ugovornih kamata kod pojedinih tipova ugovora treba odrediti prema svrsi ugovora i analogijom s drugim ugovorima koji imaju sličnu svrhu Uobičajeno se dospijeće može primijeniti samo kada ZOO izričito upućuje na primjenu običaja

VIII. ZATEZNA KAMATA I VISINA STOPE n n n Zateznu kamatu duguje dužnik svake novčane obveze (neovisno o tome je li obveza iz pravnog posla ili iz neke izvanugovorne obveze ili javnopravne obveze) Dužnik koji padne u zakašnjenje – čl. 29. st. 1. ZOO – kamata teče od prvog dana poslije pada u zakašnjenje do dana kad dužnik obvezu ispuni Nije potrebno ugovarati, ali odredba nije prisilna pa bi se obveza plaćanja zateznih kamata mogla valjano isključiti Novina: mogućnost ugovaranja stope zatezne kamate – što znači da sada i stopa zatezne kamate može biti zakonska i ugovorena Stopa zateznih kamata odnosi se na jednu godinu – čl. 29. st. 7.

VIII. 1. ZAKONSKA STOPA ZATEZNE KAMATE n n n Utvrđena samim zakonom – ZOO Po kriterijima: ratione materiae i ratione persone Određuje se za svako pologudište – ne temelju eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje prethodi polugodištu za koje se određuje stopa Eskontna stopa HNB uvećana za 5 ili 8 postotnih poena Za 8 postotnih poena u slučaju zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza iz trgovačkih ugovora između trgovaca i osoba javnog prava Za 5 postotnih poena u slučaju zakašnjenja s ispunjenjem novčanih obveza u svim ostalim odnosima (uključivo trgovac – trgovac, ako nije riječ o trgovačkom ugovoru)

VIII. 2. UGOVORENA STOPA ZATEZNE KAMATE n n n čl. 29. st. 3. -5 - ZOO Kod trgovačkih ugovora između trgovaca i osoba javnog prava ograničenja su kao kod ugovaranja stope ugovorne kamate iz prisilne odredbe čl. 26. st. 2. ZOO-a Od zakonske stope zatezne kamate može biti viša najviše za jednu polovinu tj. 50% Ugovorenom stopom ne smije, protivno načelu savjesnosti i poštenja, biti uzrokovana očigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana St. 6. čl. 29. – ako je stopa ugovornih kamata viša od stope zateznih kamata, one teku i poslije dužnikova zakašnjenja

IX. KAPITALIZACIJA UGOVORNIH I ZATEZNIH KAMATA n n Kapitalizacija kamata podrazumijeva pretvaranje obračunatih kamata u glavnicu tako da na tu novu glavnicu teku (nove) kamate = anatocismus Opća zabrana anatocizma (obveza plaćanja kamate na kamatu)kao i u ZOO/91 Čl. 27. ZOO/05 - uređeno pitanje zabrane anatocizma za ugovorne kamate tj. ugovaranja kapitalizacije ugovornih kamata po dospijeću – posljedica – ništetnost ugovorne odredbe Ipak dopušteno u dva slučaja koja treba tumačiti restriktivno: a) dužnikovo zakašnjenje – suugovaratelji mogu valjano unaprijed ugovoriti povećanje kamatne stope na glavnicu ako dužnik o dospijeću ne isplati ugovorne kamate – ovdje nije riječ o uglavničenju kamata već o povećanju kamatne stope na istu glavnicu kakva je bila i prije povećanja kamatne stope

… JOŠ O KAPITALIZACIJI …. . Povećana kamatna stopa ne može biti viša od kamatnih stopa predviđenih u čl. 26. st. 1. i 2. ZOO b) ugovori o novčanom pologu - ranije depozit, sada čl. 990. -1001. ZOO n Kod svih ugovora koji imaju karakter novčanog pologa (depozita) a to znači i kod ugovora o ulogu na štednju i kod oročenih i neoročenih depozita n Deponent i banka mogu ugovoriti uglavničenje kamata na depozit, kad depozit dospije za isplatu deponentu c) Utuženje n Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu n Iznimka, je li samo kod zateznih kamata? Vrijedi i za dospjele a neisplaćene ugovorne kamate. n

… ANATOCIZAM KOD ZATEZNIH KAMATA… n n Čl. 31. ZOO – opća zabrana anatocizma Na dospjele a neisplaćene zatezne kamate ne teku zatezne kamate osim kad je to zakonom određeno Na iznos neisplaćenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu Vjerovnik ne može uglavničiti dospjele zatezne kamate i kapitalizirati ih zahtijevajući kamate na te kamate, dok još postoji neplaćena glavnica iz koje su te kamate potekle (judikaturno pravilo)

X. PRAVNE PRAZNINE U RAZDOBLJU OD 1. SIJEČNJA 2006. GODINE DO 1. SIJEČNJA 2008. GODINE n n Za visinu ugovornih kamatnih stopa u odnosima između fizičkih osoba (netrgovaca) Za nadomjesnu stopu ugovornih kamata za slučaj kad su te kamate ugovorene ali bez visine kamatne stope Odredba čl. 26. st. 1. do 3. ZOO/05 primjenjuju se od 1. siječnja 2008. godine, a ZOO/91 prestao važiti 1. siječnja 2006. godine U dijelu literature se smatra da je navedeno (visina ugovornih kamatnih stopa u odnosima između fizičkih osoba i nadomjesna stopa ugovornih kamata za slučaj kad su te kamate ugovorene, ali bez visine kamatne stope) ostalo bez regulacije, dakle da je riječ o pravnoj praznini. Neki pravni teoretičari drže da valja primijeniti odredbe ZOO/91.

HVALA NA PAŽNJI !